Razlika između inačica stranice »Zapadna Njemačka«

Dodana 33 bajta ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
(die Wiedervereinigung - ponovno ujedinjenje)
m
Na početku [[Hladni rat|Hladnog rata]], nakon njemačkog poraza u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Njemačka je podijeljena na dvije države i dva posebna teritorija ([[Saarska oblast|Saar]] i [[Berlin]]). Savezna Republika je preuzela [[ekskluzivni mandat]] nad cijelom Njemačkom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da istočnonjemačka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se [[1957.]] pridružila Zapadnoj Njemačkoj. [[Zapadni Berlin]], koji pravno nije bio dio Zapadne Njemačke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjemačkom parlamentu. Odnos između dvaju njemačkih država poboljšao se tijekom perioda ''[[Ostpolitik]]a'' (koju je uveo [[Willy Brandt]]). Tijekom tog perioda Zapadna i Istočna Njemačka su se međusobno priznale, no Zapadna Njemačka je Istočnu Njemačku priznala kao ''[[de facto]]'' vladu unutar jedinstvene Njemačke, dok je Istočna Njemačka Zapadnu priznala i ''[[de facto]]'' i ''[[de iure]]''.
 
Nakon pada [[komunizam|komunizma]] u Istočnoj i Srednjoj Europi ([[1989.]] - [[1990.]]) i nakon rušenja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], pojavila se velika želja za [[ReunifikacijaPonovno ujedinjenje Njemačke|reunifikacijomponovnim ujedinjenjem Njemačke]]. Glasovanjem, građani Istočne Njemačke su odlučili da žele da se DDR ukine i pridruži Zapadnoj Njemačkoj. To se i dogodilo. Istočna Njemačka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridružili su se Zapadnoj Njemačkoj [[3. listopada]] [[1990.]] godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena država Njemačka, a dominantna država nakon reunifikacije bila je Zapadna Njemačka, kako kulturno tako i politički. S konstitucionalne perspektive, Njemačka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njemačke.
 
Temelji za njemačku ekonomsku moć (koju drži danas) postavljeni su tijekom [[1950-ih]] događajem znanim kao ''[[Wirtschaftswunder]]'' (gospodarsko čudo), kada se Zapadna Njemačka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar [[Konrad Adenauer]], koji je tu poziciju držao do [[1963.]], za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad [[Bonn]] (zbog toga je ova država nekad nazivana i ''Bonnska Republika''), a zapečatio je i čvrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njemačkoj samo osigurao članstvo u [[NATO]]-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje [[EU|Europske Unije]]. Njemačkoj je uspio osigurati i mjesto u savezu [[G8]], što je bio još jedan primjer njemačke moći.
 
Pojam zapadna Njemačka na hrvatskom jeziku (osim imena ove države) može značiti i [[Zapadna Njemačka (geografija)|geografsku regiju]] unutar Njemačke.
16.845

uređivanja