Rimski spomenici u Orangeu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 7:
 
[[Kazalište]] je igralo važnu ulogu u životu građana, ne samo kao mjesto zabave, nego i kao način širenja [[Rimska kultura|rimske kulture]] u [[kolonija]]ma, ali i način svraćanja pozornosti s političkih aktivnosti. Zato je ulaz bio besplatan svima. [[Mimika]], [[pantomima]], čitanje [[poezija|poezije]] i i ''“attelana”'' (oblik [[farsa|farse]] poput ''[[Commedia dell’Arte]]'') su bili glavni oblici zabave, a u nekom obliku su sačuvani do današnjih dana. Običan puk je osobito uživao u predstavama sa specijalnim efektima, za što je bila potrebna složena kazališna mašinerija.
 
Kako je opadala moć [[Rimsko Carstvo|Carstva]] u 4. stoljeću, [[kršćanstvo]] je već postalo službenom vjerom i kazalište je zatvoreno [[391.]] godine jer ga je [[Crkva]] doživljavala kao mjesto neciviliziranih spektakala. Dugo je kazalište bilo potpuno napušteno, opljačkano od strane [[Vizigoti|Vizigota]] i rabljeno kao obrambena postaja u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Tijekom vjerskih ratova u 16. stoljeću ([[Tridesetogodišnji rat]]) bilo je izbjegličkim kampom ([[zbjeg]]om).
 
{{coord|44.136|N|4.808|E|display=title|source:eswiki}}
{{commonscat|Roman Theatre of Orange|Rimsko kazalište u Orangeu}}
<gallery>
Slika:Orange Roemisches Theater.jpg|<center>Pogled na scenu i sjedališta.</center>
Slika:967 ORG2006.jpg|<center>Operna predstava ''Les Chorégies''.</center>
Slika:969 ORG3002.JPG|<center>[[Friz]] [[kentaur]]a.</center>
Slika:3766 DSC 0417.JPG|<center>Novi natkrov scene.</center>
</gallery>