Nikola III. Zrinski: razlika između inačica
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 5. kolovoza 2009. u 00:21
Nikola III. Zrinski (na mađarskom: Zrínyi III. Miklós), (*1488. ili 1489.(?) – Zrin, 1534.), hrvatski velikaš iz obitelji knezova Zrinskih.
Život
Nikola III. Zrinski bio je sin Petra II. Zrinskog (rođenog oko 1435. godine), koji je poginuo u bitki na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine. Oženjen je bio kneginjom Jelenom Karlović Krbavskom (iz starohrvatskog plemena Gusića), sestrom bana Ivana Karlovića. S njom je imao šestoro djece, među kojima je bio i jedan od najslavnijih velikana hrvatske povijesti, ban i vojskovođa Nikola Zrinski „Sigetski“.
Nikola je znamenit po tome što je krajem godine 1526. i početkom 1527. sudjelovao na saboru hrvatskog plemstva u Cetingradu na kojem je austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški izabran za hrvatskog kralja. Na Cetinskoj povelji, jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat.
Na svom posjedu u Gvozdanskom podno Zrinske gore još je njegov otac Petar kovao novac, koristeći zlato, srebro i druge kovine dobivene iz tamošnjih rudnika. Tu je djelatnost nastavio i Nikola, preuzevši rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice, kujući više vrsti, pretežno srebrnog, novca (denare, filire, groše, ali i talire).
Nikola III. Zrinski umro je u Zrinu, najvjerojatnije na proljeće godine 1534., u doba prijeteće opasnosti od Turaka. Njegovom smrću prestaje radom kovnica novca u nedalekom Gvozdanskom, ali su rudnici u tom kraju bili otvoreni sve do 1577. ili 1578. godine, kada Osmanlije zauzimaju to područje. Nikolin sin i nasljednik Nikola IV. („Sigetski“) se dvanaest godina nakon očeve smrti preselio na nešto sigurniji sjever Hrvatske, u dobro utvrđeni grad Čakovec u Međimurju.