Inačica od 27. srpnja 2009. u 21:01 uredi VolkovBot (razgovor \| doprinosi) 79.645 edits m robot Dodaje: war:Sistema nerbyos ← Starija izmjena		Inačica od 5. kolovoza 2009. u 01:25 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits slike Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Nervous system diagram.png\|mini\|300px\|Pregled ljudskog živčanog sustava]] '''Živčani sustav''' je mreža je specijaliziranih [[stanica]] koje šalju, prenose ili primaju informacije vezane za [[životinje\|životinjski organizam]] i njegovu okolinu. Obrađujući te informacije, živčani sustav potiče reakcije u drugim dijelovima tijela. Sastavljen je od dvije vrste stanica - [[neuron\|neurona]] (koji predstavljaju funkcionalnu osnovu živčanog sustava) i [[glija\|glija stanica]] (koje pripomažu funkciji neurona). Živčani sustav se općenito dijeli na [[periferni živčani sustav\|periferni]] i [[središnji živčani sustav]]. Neuroni stvaraju i prenose impulse između i unutar ta dva sustava. Periferni živčani sustav sastavljen je od senzornih neurona i neurona koji ih povezuju s [[živčana moždina\|živčanom moždinom]], [[kralježnička moždina\|kralježničkom moždinom]] te [[mozak\|mozgom]] - koji tvore središnji živčani sustav. Prilikom podražaja, senzorni neuroni šalju signale središnjem živčanom sustavu koji ih obrađuje i šalje povratne signale u [[mišići\|mišiće]] i [[žlijezde]]. Neuroni u živčanim sustavima životinja mađusobno su složeno povezani te prenose impulse jedan do drugoga elektrokemijskim signalima i neurotransmiterima. Interakcija različitih neurona formira neutralne sklopove koji reguliraju način na koji organizam percipira svijet oko sebe i procese u svom tijelu, te na taj način i ponašanje. Veliki broj višestaničnih organizama posjeduje živčani sustav no oni se uvelike razlikuju u složenosti. == Središnji živčani sustav == [[Datoteka:Complete neuron cell diagram de.svg\|mini\|300px\|Shema živčane stanice]] Živčani sustav sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Mozak se sastoji od 3 glavna dijela: velikog mozga, malog mozga i produžene moždine. Najveći dio zauzima veliki mozak. Površinu mozga čini moždana kora sive boje građena od tzv. sive tvari (živčane stanice), dok unutrašnjost mozga čini moždana tvar bijele boje građena od tzv. bijele tvari (živčana vlakna). Anatomija mozga je dobro istražena. Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Mozak s leđnom moždinom povezuje produžena moždina. Produžena moždina ima bijelu tvar izvana, a sivu tvar iznutra, baš kao i leđna moždina. Leđna je moždina smještena u koštanom kanalu koji čine kralješci. Njena je zadaća upravljanje refleksima i dvosmjerno povezivanje mozga s ostalim dijelovima tijela. Refleks je brz automatski pokret našeg tijela na neki podražaj koji se odvija bez utjecaja naše volje, a ima zaštitnu ulogu. Put živčanog impulsa od podražaja do izvršenog pokreta je refleksni luk.

Živčani sustav: razlika između inačica