|
'''Država''' je ime [[Platon|Platonove]] knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji ''dobrog grada'' (u Platonovo vrijeme [[Grčka]] država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim '''[[polisgrad]]ima'''ova-država).
== Platonova idealna država == ▼Po misliteljima stare Grčke, čovjek je društveno i političko biće ('''zoon politikon''' - kako ga je [[Aristotel]] defenirao. Svatko je obvezan sudjelovati u političkome životu svoga grada. Državna vlast se u ono vrijeme definirala kao '''javna vlast''' u ''polisima'' u kojoj su sudjelovali svi slobodni građani. Vlast je u ono vrijeme imala i aparat prisile kojim je štitila pravni poredak. Vlast je bila ograničena ustavom. Za razliku od javne vlasti postojala je i tzv. '''vlast u domaćinstvu''' odn. ''oikos''. Ovdje vlast ima ''pater familias'', te postoje odnosi muškarac-žena, otac-dijete i '''gospodar-rob'''. Naime, u prva dva odnosa ''pater familias'' vlada nad djetetom i ženom zbog njihove dobrobiti. Robom vlada radi dobrobiti domaćinstva tzv. ekonomije domaćinstva, njime vlada despotski - što znači da rob nema ni socijalne, ni ekonomske, ni političke slobode, odn. on je usko vezan za svojeg gospodara.
▲== Platonova idealnaanalogija državadržave ==
On u svojoj knjizi opisuje '''idealnu''' državu, inače je bio iz aristokratske obitelji, no zbog sukoba s dotadašnjom vlasti prestaje se baviti politikom, nego je bio samo zaokupljen teorijom države, ali ne i političke zbilje. Živi u vrijeme [[Peloponejski rat|Peloponejskog rata]] (431. - 404. pr. Kr.), te kasnije za vrijeme oliharhije, [[Vladavina Tridesetorice|vladavine Tridesetorice]] (404. pr. Kr.), među kojima su neki bili i Platonovi rođaci. Nakon toga dolazi do povrata demokracije u Ateni, te je smaknut njegov učitelj [[Sokrat]] jer je "kvario mlađež" odn. jer je bio optužen da je surađio sa Tridesetoricom. Platon se povlači iz politike svojoj poznatom izrekom: "Treba se baviti politikom samo dok ti život ne postane u opasnosti."
{{wikipedizirati}}
Čovjek ne može opstati sam.
Za funkcioniranje [[država|države]], treba ostvariti sklad svih njezinih dijelova. U skladu leži [[pravednost]]. [[Platon|Platon]] svoju viziju države uspoređuje s ljudskom dušom. Ono što je čovjek u malom, država je u velikom.
Temelj njegove ideje o idealnoj državi jest ideja '''pravednosti'''. To je nešto sličnoj [[legitimnost]]i u današnje vrijeme, no zapravo je riječ o pravednoj raspodijeli rada prema sposobnostima svakoga čovjeka. Na to su se ugledali i marksistički filozofi kao [[Karl Marx]] ili [[Friedrich Engels]]. Tako svatko treba raditi ono za što je sposoban. Tako postoje dijelovi države, kao i kod čovjeka dijelovi tijela: '''glava (umni dio)''', '''prsa (voljni dio)''' i trbuh (požudni dio), što je Platon rasporedio prema dolje navedenim klasama. Tako bi umni dio čovjeka trebao voditi ostala dva, tako je isto i u državi, gdje će umni dio države voditi ostala dva.
''[[glava|Glavu]]'' uspoređuje s vladarima države. ''[[Razum]]'' je duša glave, a njezina je vrlina ''mudrost''. Vladari trebaju biti mudri ([[Platon]] se zalaže za vladavinu najmudrijih-aristokraciju). Duša ''prsiju'' je ''volja'', a vrlina ''hrabrost''. Čuvari u državi trebaju biti hrabri. ''Trbuh'' simbolizira proizvoditelje, čija je karakteristika ''požuda'', a vrlina ''umjerenost''. Država će biti pravedna ako [[vladar|vladari]] vode čuvare i proizvoditelje kao što razum vodi prsa i trbuh. Također, pravednost se sastoji i u tome da svatko radi posao za koji je sposoban.
On je podijelio ljude prema klasama (ali ne [[kaste|kastama]], te klase označavaju sposobnosti za koje su određeni ljudi sposobni. Tako postoje tri klase:
* '''proizvoditelji ili zanatlije (požudni dio)'''
* '''ratnici ili čuvari (voljni dio)'''
* '''vladari ili filozofi (umni dio)'''
Tako bi '''proizvoditelji''', da bi država bila pravedna, trebali imati osobinu '''umjerenosti'''. Oni proizvode i pružaju obrtničke usluge ostalima, s tim da je njima život dosta lagan i smiren, jer za razliku od čuvara, ne moraju se izlagati opasnosti, i mogu imati obitelj i živjeti ugodno. Jedina im je mana '''gramzljivost''' tj. ako postanu pohlepni, te si žele priuštiti više dobara i novca nego im je potrebno. <br />
Ratnike ili čuvare ''polisa'' trebala bi krasiti vrlina '''hrabrosti'''. Oni se odriču ugodnoga života da bi drugi mogli uživati u sigurnosti i miru, odn. u idealima prava slobodi i pravednosti. Njihova mana je '''častoljublje''' koje se može očitati kao vladavina timokracije što svakako nije dobro. <br />
Na kraju '''vladari''' za koje Platon smatra da moraju biti '''mudri''', te misli da vladati trebaju samo najjmudriji i najbolji odn. '''filozofi''' i to još iz aristokratskih krugova. Znači najpoželjniji oblik vladavine bila bi '''aristokracija'''. Oni ne bi trebali imati nikakve mane ili poroke.
TIJELO DUŠA VRLINA PLATONSKA DRŽAVA OBLIK VLADAVINE
{| style="background:silver; color:black"
glava razum mudrost vladari(filozofi) aristokracija
! POROCI
prsa srčanost(volja) hrabrost čuvari(ratnici) timokracija
! KLASA
trbuh požuda umjerenost proizvoditelji oligarhija, demokracija
! VRLINE
|-
|gramzljivost
{{mrva-filozofija}}
|'''proizvoditelji'''
|umjerenost
|-
|
|(požudni dio)
|
|-
|častoljublje
|'''čuvari'''
|hrabrost
|-
|
|(voljni dio)
|
|-
|nemaju porok
|'''filozofi'''
|mudrost
|-
|
|(umni dio)
|
|}
Nadalje, država kakvu Platon zamišlja je idealna država, bez mana, i jednostavno je neostvariva. [[Karl Popper]] kaže da je Platon začetnik '''totalitarne''' države, jer je sve podređeno državnoj vlasti, pa čak i odgoj djece.
[[Kategorija:Filozofska djela]]
| 