Razlika između inačica stranice »Nikola III. Zrinski«

Dodano 556 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
 
Nikola III. Zrinski bio je sin Petra II. Zrinskog (rođenog oko [[1435]]. godine), koji je poginuo u [[Krbavska bitka|bitki na Krbavskom polju]] [[9. rujna]] [[1493]]. godine. Oženjen je bio kneginjom Jelenom Karlović Krbavskom (iz staro[[Hrvati|hrvatskog]] plemena [[Gusići|Gusića]]), sestrom bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. S njom je imao šestoro djece, među kojima je bio i jedan od najslavnijih velikana hrvatske povijesti, ban i vojskovođa [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Zrinski "Sigetski"]].
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px|lijevo|Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na Cetinskoj povelji]]
 
Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], a posjedi su mu obuhvaćali širi prostor [[Zrinska gora|Zrinske gore]] (danas područje [[Banija|Banovine]]), s više utvrda, među kojima [[Gvozdansko]], [[Pedalj]] i [[Kostajnica|Kostajnicu]].
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px|lijevo|Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na Cetinskoj povelji]]
Nikola je znamenit po tome što je krajem godine [[1526]]. i početkom [[1527]]. sudjelovao na [[Hrvatski sabor|saboru]] hrvatskog plemstva u [[Cetin|Cetingradu]] na kojem je [[Austrija|austrijski]] nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]] izabran za hrvatskog kralja. Na Cetinskoj povelji, jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat. Neki povjesničari smatraju da je upravo Zrinski najzaslužniji za to da je baš Ferdinand postao hrvatskim kraljem.
 
U doba prijeteće opasnosti od [[Osmansko Carstvo|Turaka]], Nikola III. Zrinski umire u [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], najvjerojatnije u rano proljeće godine [[1534]]. Njegova supruga Jelena se, naime, već 3. svibnja te godine naziva udovicom. Pokopan je u franjevačkoj crkvi Svete Margarete (ili Svete Marije Magdalene, prema nekim izvorima), čije se ruševine i danas nalaze u blizini zrinske utvrde. Njegova nadgrobna ploča, masivna i bogato ukrašena, s grbom obitelji Zrinski i natpisom uklesanim gotičkim slovima uzduž ruba, uspjela se, premda ne cijela, nego bez jednog manjeg dijela, sačuvati do danas.
 
Nikolinom smrću prestaje radom kovnica novca u Gvozdanskom, ali su rudnici u tom kraju bili otvoreni sve do 1577. ili 1578. godine, kada Osmanlije zauzimaju to područje. Nikolin sin i nasljednik [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola IV. (Sigetski)]] se dvanaest godina nakon očeve smrti preselio na nešto sigurniji sjever Hrvatske, u dobro utvrđeni grad [[Čakovec]] u [[Međimurje|Međimurju]]. Kada je prostor Zrinske gore početkom 18. stoljeća oslobođen od Turaka, nekadašnji vlasnici velikih imanja i brojnih utvrda više se nisu mogli vratiti u njih, jer je cijela, nekoć razgranata, obitelj [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]] u međuvremenu izumrla.
 
 
[[Kategorija:Zrinski]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
 
[[en:Nikola III Zrinski]]