Pasargada: razlika između inačica

Prema [[elam]]skom [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pronađenom u Perzepolisu, Pasargad je nazivan ''Batrakataš'' ili ''Pâthragâda'' („Perzijski vrt“) na [[perzijski|staroperzijskom]] jeziku, dok današnje ime vuče korijene iz [[grčki|grčke]] izvedenice. Smatra se da grčka riječ za [[raj ]] ''paradeisos'' potječe od imena grada Pasargada, koji je bio poznat diljem antičkog svijeta po prelijepim [[Park|vrtovima]].

Grad Pasargad smješten je nedaleko od današnjeg grada [[Širaz]]a, odnosno u provinciji [[Fars]] u današnjem [[Iran]]u<ref name="Pasargad (Livius.org)">[http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html Pasargad (Livius.org)]</ref>. Od [[Perzepolis]]a, koji je izgrađen tridesetak godina poslije, udaljen je svega 43 km.

Područja oko antičkog grada Pasargada vjerojatno su bila naseljena [[Perzija|perzijskim]] plemenima i prije doba Kira Velikog, koji se smatra osnivačem grada. Toj teoriji idu u prilog djela [[Antika|antičkih]] [[Stara Grčka|grčkih]] pisaca koji spominju [[Ahemen]]a i njegovo pleme Pasargada<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/445387/Pasargadae Pasargad (enciklopedija Britannica)]</ref>, no postoji mogućnost kako je Kir grad nazvao prema svom glavnom plemenu, jednom od 10-15 perzijskih plemena iz te regije. Budući da je područje oko grada plodna i planinama zaštićena dolina (15 km dužine i 3 km širine) kroz koju protječe rijeka, lokacija je imala savršene preduvjete za naseljavanje ljudi.

Pasargad je bio prvi [[glavni grad]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Osnovao ga je slavni [[Kir Veliki]], osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana<ref>http://www.livius name="Pasargad (Livius.org)"/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html</ref>. Gradnja je počela [[546. pr. Kr.]] ili kasnije, i ubrzo je postao centrom carstva koje se protezalo većinom današnjeg [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]]; od [[Mala Azija|Male Azije]] na zapadu do [[Indija|Indije]] na istoku. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[Kanat|kanata]]. Grad je kasnije dao nadograditi i Kirov sin [[Kambiz II.]] koji je većinu svog života proveo šireći [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] u [[Afrika|Africi]], posebno [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Pasargad je bio glavni grad sve do dolaska [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] koji je dao sagraditi novi grad koji će se vezivati uz njegovo ime, veličanstveni [[Perzepolis]]<ref name="Pasargad (IranChamber.org)">[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad (IranChamber.org)]</ref>. Darije je Pasargad (zajedno s Perzepolisom i [[Suza (Iran)|Suzom]]) [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]] povezao s [[Lidija|lidijskim]] gradom [[Sard]]om u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].

Najvažniji dio kompleksa u gradu Pasargadu svakako je grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Sastoji se od šest velikih stepenica koje vode do glavne grobnice dimenzija 3.17 za 2.11 metara (omjer 1:1.5), te 2.11 m visine. Krov je izgrađen na dvije vode, a ulaz u grobnicu je nizak i tijesan. Iako postoje sumnje kako se radi o grobnici Kira Velikog, [[Stara Grčka|grčki]] povjesničari tvrde kako je [[Aleksandar Makedonski]] vjerovao kako je riječ o grobnici Kira Velikog. Nakon što je opljačkao i uništio Perzepolis, otišao se pokloniti na grob Kiru Velikom u Pasargadu. Navodi se kako je Aleksandar naredio i obnovu grobnice<ref>http://www.livius name="Pasargad (Livius.org)"/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html</ref>, te je kaznio one koji su je pokušali oštetiti. Povjesničar [[Arijan]] u [[2. stoljeće|2. stoljeću]] nove ere piše kako je Aleksandar naredio Aristobulu, jednom od njegovih zapovjednika, da uđe u grobnicu gdje je ovaj našao [[Zlato|zlatni]] krevet, stol s posuđem za piće, zlatni lijes i ornamente s dragim kamenjem koji su sadržavali zapise o grobnici. Nijedan od tih predmeta nije preživio do današnjeg doba, a o značenju teksta iz grobnice se i danas vode rasprave. [[Strabon]] je napisao kako tekst govori:

Grobnica Kirovog sina [[Kambiz II.|Kambiza II.]] također je pronađena 2006. godine<ref name="CHN Press - Kambizov grob">[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=6865 CHN Press: ''Discovered Stone Slab Proved to be Gate of Cambyses’ Tomb'']</ref>.

U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekoć veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, brojni potresi i osvajačka razaranja [[Egejska Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Zbog izgradnje brane i umjetnog jezera u blizini Pasargada, posljednjih godina zabilježena je prava navala arheološkog istraživanja okolice pasargadskog kompleksa<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9906EEDA1531F934A15752C1A9639C8B63 New York Times: ''A Rush to Excavate Ancient Iranian Sites'']</ref>. Godine [[2007.]] najavljena je nova restauracija Kirove grobnice zbog oštećenja donjeg pojasa koje je prouzročilo djelovanje snijega i kiše<ref name="Payvand - Restoration">[http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html Payvand: ''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'']</ref>. Prilikom arheoloških istraživanja tokom zadnjih nekoliko godina, pronađena je i grobnica Kirova brata [[Kambiz II.|Kambiza II.]]<ref>http://www.chnpress.com/news/?section name=2&id=6865<"CHN Press - Kambizov grob"/ref>, te gotovo 270 metara dug kanal u pasargadskom vrtu<ref>http: name="Payvand - Restoration"//www.payvand.com/news/07/apr/1340.html</ref>. Osim arheološkog značaja, Pasargad danas je i popularno [[Turizam|turističko]] odredište u [[Iran]]u.

Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Google Maps - Pasargad]</ref>, te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove sa južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijem („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijem sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar<ref>http://www name="Pasargad (IranChamber.iranchamber.comorg)"/history/pasargadae/pasargadae.php</ref>. Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]].

Oblikovanje Kirove grobnice pripisuje se utjecajima [[Mezopotamija|mezopotamskih]] ili [[elam]]skih [[zigurat]]a, no komora ima obilježja [[Urartu]] grobnica iz ranijih vremenskih perioda<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18264 Chambered Tomb in Iran (Megalithic.co.uk, C. Michael Hogan)]</ref>. Očito jest da Kirova grobnica ima potpuno iste dimenzije kao i grobnica [[Alijat II.|Alijata II.]], oca [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a. Unatoč tome što neki odbacuju te podudarnosti, prema [[Herodot]]ovim zapisima Kir Veliki poštedio je Kreza nakon osvajanja [[Lidija|Lidije]], te je Krez postao članom perzijskog kraljevskog dvora. Glavni ukras na grobnici je [[Rozeta (arhitektura)|rozeta]] na zabatu iznad vrata. U kompleksu su pronađeni brojni reljefi koji prikazuju Kira Velikog i razne životinje.

Pasargad se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3 km<ref>http: name="Payvand - Restoration"//www.payvand.com/news/07/apr/1340.html</ref>, a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara.

Smještaj brane između ruševina Perzepolisa i Pasargada zabrinula je mnoge Irance i arheologe diljem svijeta, no stručnjaci koji su sudjelovali u projektu brane Sivand tvrde kako se unaprijed utvrđena obala novog jezera nalazi ispod razine arheoloških nalazišta u Perzepolisu i Pasargadu. Također, stručnjaci se slažu kako brojna arheološka nalazišta u Iranu predstavljaju probleme pri projektiranju i gradnji umjetnih jezera i brana<ref>[http://www.chnpress.com/news/?Section=2&id=6206 CHN Press: ''Sivand Dam Waits for Excavations to be Finished'']</ref>, po čemu je Iran u posljednje vrijeme druga zemlja svijeta, poslije [[Kina|Kine]].

Osim zabrinutosti zbog mogućih poplava, arheolozi su izrazili zabrinutost i zbog povećanja vlažnosti zbog umjetnog jezera, no ministri energetike tvrde kako se to može obeštetiti mogućnošću kontroliranja razine jezera<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=6409 CHN Press: ''Date of Sivand Dam Inundation Not Yet Agreed Upon'']</ref>. Izgradnja brane počela je [[19. travnja]] [[2007.]] godine.