Papige: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
| razdioba_stupanj = [[Potporodica|Potporodice]]
| razdioba =
[[Loriji (papige)|Loriinae]]<br/>
[[Obične papige|Psittacinae]]<br/>
}}
Redak 17:
'''Papige''', '''papagaji''' (ponekad i '''prave papige''') (Psittacidae) porodica su ptica iz [[red (taksonomija)|red]]a [[papigašice|papigašica]]. U ovu porodicu ubraja se najveći dio [[vrsta]] iz ovog reda, iznimka su samo [[kakadui]], iako se u novije vrijeme u zasebnu porodicu ([[Nestoridae]]) svrstava [[kea]] (s više podvrsta), [[kaka]], [[tankokljuni nestor]] i [[kakapo]]<ref>Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 2006. ISBN 953-6036-38-X</ref>, koje nastanjuju samo [[Novi Zeland]].
 
Oko 330 vrsta spada u ovu porodicu, koja je jedna od dvije "tradicionalne" porodice reda [[Psittaciformes]]. Druga porodica je [[Cacatuidae]] ([[kakadui]]). Pravi papagaji su rasprostranjeniji od kakadua, i nastanjuju Južnu i Centralnu Ameriku, južni dio Sjeverne Amerike, Afriku, [[Madagaskar]], Južnu i Jugoistočnu Aziju, Australiju i Polineziju. Staništa su, u principu, nizijske tropske i subtropske šume i šumski predjeli; ponegdje u planinskim šumama i otvorenim travnatim staništima. Smatra se da se porodica pravih papagaja dijeli na dvije potporodice: [[Psittacinae]] ([[obične papige]]) i [[Loriji|Loriinae]] ([[loriji]]).
 
 
== Izgled i ponašanje ==
Prave papige razlikuju se od kakadua nedostatkom kukmice koju mogu uspraviti, što je odlika svih kakadua. Umjesto toga, niz vrsta pravih papiga može uspraviti [[pero|perje]] na zatiljku i/ili vratu. Boja perja ovih ptica jako variiravarira, od jednobojnih zagasito smeđih, pa do vrlo živih i sjajnih boja. Većina vrsta je uglavnom zelene boje s mrljama izraženih boja, svijetložute, crvene ili plave. Druge su većinom bijele i žute, a nekoliko ih je i plave boje. Sve vrste ove porodice imaju tzv. "Dyckovu teksturu", strukturni element pera na kojem se lomi svjetlost<ref> Joseph Michael Forshaw: ''Australische Papageien - Band 1.'' Izdanje na njemačkom jeziku (2003.), strana 248 </ref> Pored toga, nemaju [[žučni mjehur]], a [[karotida]] je vrlo jednostavne građe.
 
Mužjaci i ženke su obično slični po izgledu, ali postoje neke značajne iznimke. Papagaji se dosta razlikuju po veličini, od malih patuljastih papagaja teških oko 10 gr, do odraslih mužjaka [[kakapo]]a težine i do 3 kg (300 puta veći). Mnogo se razlikuju i po obliku i veličini. Mogu biti dugi od 9 do 100 cm. Dok su neki graciozni, drugi su maleni i zdepasti. Iako postoji nekoliko netipičnih vrsta, poput australskog nadzemnog papagaja, za kojeg se smatra da voli samoću, većina papagaja su društvene ptice koje se obično mogu vidjeti u parovima, u porodičnim grupama ili u manjim [[jato|jatima]]. Mnoge vrste papagaja zajedno i spavaju.