Wikipedija:Kafić/Arhiv 62: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Glasovanje na en:wječniku: još par sitnica da razjasnim samo
Redak 611:
*<u>Ranko Matasović govori ovo:</u>
"''– Za hrvatski je jezik važno da bude ravnopravan ostalim jezicima, da se ne pristane ni na što manje od onoga što maltežanski odnosno irski odnosno estonski, kao mali jezici, imaju. Pritom mislim kako treba stalno isticati da je različit od srpskoga standardnog jezika i bošnjačkog i crnogorskog bez obzira na međusobnu razumljivost. Laicima je teško shvatiti da postoje ljudi koji se međusobno vrlo dobro razumiju kada govore o svakodnevnim stvarima, ali kad je riječ o standardnom jeziku, u prvi plan dolaze suptilne stvari kao što su znanstvena i pravna terminologija, koja se posebno u hrvatskom dosta razlikuje od one u srpskom i bošnjačkom jeziku. Tu treba biti odlučan i dosljedan da se poštuje taj identitet hrvatskog kao posebnoga standardnog jezika. ... Kao standardni jezik srpsko-hrvatski nikada nije postojao. Bio je projekt koji nikada nije ostvaren. Kao jezik promatran iz kuta genetske lingvistike on nikad nije postojao zbog razloga o kojima govorim u knjizi''"[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac383.nsf/AllWebDocs/Srpsko_hrvatski_nikada_nije_ostvaren__jer_nije_postojao]--[[Suradnik:Roberta F.|<font color="Aqua">'''Roberta'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<font color="Turquoise">F.</font>''']] 05:10, 11. kolovoza 2009. (CEST)
::: Draga Roberta; Vrlo sam uzbuđen što si pročitala oba članka! No, izvoli primjetiti dvije činjenice
 
:::# Ni Kapović ni Matasović nigdje ne invalidiraju one dvije tvrdnje koje sam citirao
:::# Mi na engleskom Wiktionaryju ne želimo revitalizirati "standardni srpskohrvatski", niti nas on ni najmanje zanima, već samo biti isključivo ''deskriptivni'' po pitanju već postojećih, ''različitih'' B/H/S/[/M] standarda.
::: Drugim riječima, zaglavljem ==Bosnian/Croatian/Serbian== želimo prije svega obuhvatiti pravi podskup svih triju standarda, koji bi nam u praksi omogućio redukciju sadržaja za jedno 4-5 puta (ovisno od slučaja do slučaja, nekad više nekad manje, a sad kad dođe još i crnogorski standardiziran na 2 pisma - e tek bi onda bio cirkus!). Ne želimo "negirati hrvatsko ime" (koristimo ga, očito je tu, podjednako kao i preostala 3 (4)).
::: Ali; ne pišemo rječnik ''isključivo'' standardnohrvatskog; da pišemo, imalo bi smisla gurati samo naziv ''hrvatski jezik'' i samo se na njega orijentirati - pišemo rječnik svih triju jezika, i to ne samo u standardološkom već i u dijalektološko-regionalnom smislu. Možda se nekim čistnucima neće svidjeti što je riječ ''kašika'' formatirana kao "hrvatski", ali tu riječ i dandanas govori dosta Hrvata u Dalmaciji, Hercegovini i Slavoniji. Tisuće i tisuće tzv. "srbizama" (riječi koje su danas u općoj javnosti percepirane kao da pripadaju srpskom književnom jeziku) su u prošlosti bile korištene, ili još i sad jesu, od strane hrvatskih pisaca. Odeš na Wikizvor, upišeš "ćutanje/a" i kao rezultat pretrage dobiješ Matoša, Vojnovića i Šimića. Za "gvožđe" (u raznim flektiranim oblicima) dobiješ sve od Gundulića preko Šenoe do Šarićevog prijevoda Biblije. Sve te riječi ''moramo'' dodati kao pod hrvatski jezik s obzirom da sasvim razvidno prolaze Wiktionaryjeve [[:wikt:en:WT:CFI|kriterije za uključivanje]] (više od 3 pisca koriste riječ u rasponu većem od 2 godine). U praksi to znači da će preklapanje biti mnogo, mnogo više nego što bi bilo da se samo orijentiramo na standarde. Naravno, dijalektalizmi, regionalizmi i supstandardne inačice će se uvijek odgovarajuće labelirati (a u ====Usage notes==== odsječku će se reći "to je percepirano kao nestandardna riječ, bolje koristiti to-i-to"), i prioritet će se uvijek dati standardnom idiomu.
::: Što se tiče Matasovića on samo ponavlja tezu da je u standardološkom smislu hrvatski različitit od srpskog, bosanskog i crnogorskog. ''Nitko to ni ne spori!''. On također tvrdi da kontinuum sh-ih dijalekata ne čini validan genetski čvor, što je naduže elaborirao u svojoj poredbenopovijesnoj slovnici, a o čemu sam ja naveliko pisao na en. wiki (bok Kubura :), pa čak i [[Razgovor:Južnoslavenski jezici|ovdje]]. "Srpskohrvatski", ili "srednjojužnoslavneski", nije validna grupacija u smislu genetsko-dijalektološke linvistike. Ali! Sad ću biti zloban i citirati iz Matasovićeve poredbenopovijesne slovnice (genijalna knjižica :), stranice 64-65:
{{citat|Nema nikakve dvojbe da postoji potreba za terminom koji bi izrazio činjenicu da su upravo čakavski, štokavski i kajkavski dijalekti, osobito tijekom burnoga razdoblja seobi izazvanih turskim osvajanjima u 15. i 16. stoljeću, intenzivno utjecali jedno na druge, što je dovelo i do nastanka miješanih dijalekata, osobito na štokavskom području.}}
::: Drugim riječima, po Kapoviću (i mnogima drugima) je nesumnjivo potreban termin koji bi zajednički obuhvatio sva 3 (4) standarda, a po Matasoviću (i mnogima drugima!) je nesumnjivo potreban termin koji bi zajednički obuhvatio sva 3 narječna sustava, koji dijele desetine važnih izoglosa. Zdravoseljačkom logikom možemo zbrojiti dva i dva, i zaključiti da bi leksikografu to dvoje najpraktičnije bilo tretirati pod istim kišobranom (bilo ''Serbo-Croatian'', bilo ''Bosnian/Croatian/Serbian'', ili nešto treće - ako netko ima nekih boljih terminoloških ideja neka ih slobodno iskaže).
::: Što se tiče "standardnog srpskohrvatskog" iz razdoblja bivše države - za to nas boli briga, je li "postojao" ili "nije". Niti nas zanima, niti ga pokušavamo "obnoviti"; mi se isključivo fokusiramo na ''suvremene standarde'' koje tretiramo 100% NPOV. --[[Suradnik:Ivan Štambuk|Ivan Štambuk]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Štambuk|razgovor]])</small> 13:25, 11. kolovoza 2009. (CEST)
 
:Dame i gospodo, sudim da je od posljednjih javljanja na hr.wiki prije dvije godine Ivan Štambuk prilično sazrio i mnogo je hladnije glave. Pristojno je od njega što nije pokušao mučki provesti glasanje na en.wikcionaru.