Razlika između inačica stranice »Wikipedija:Kafić/Arhiv 62«

 
::Vidim da se na tom wječniku ne navodi skandinavski jezik kao tzv. podskup (koji bi također mogao omogućiti tzv. redukciju sadržaja), već se odvajaju švedski, danski, norveški... [http://en.wiktionary.org/wiki/bl%C3%A5 Primjer] (samo jedan, tko želi može me provjeravati). Lupetanja o tzv. "praktičnim" razlozima slijedom toga ne stoje. Ali žali bože objašnjavati nekome tko omalovažava nekoliko akademika i profesora, a u nebesa diže mlađeg asistenta na Odsjeku za lingvistiku ("mlad i prespektivan") ili nekomu tko se olako dade impresionirati brojem babel predložaka (i ja znam brojati na japanskom od 1 do 10 pa si mogu naljepiti "ja-1" predložak)--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 13:52, 11. kolovoza 2009. (CEST)
::: Zato jer su skandinavski jezici mnogo, mnogo različitiji nego standardni bosanski/hrvatski/srpski. Čak samo na Wiktionaryju trebali razdvojiti dva standarda norveškog (Bokmal i Nynorsk) jer se poprilično razlikuju u fleksiji (što su izvorni govornici norveškog potvrdili, ne da mi se sad kopati raspravu, tamo je negdje u Beer Parlour). Pogledaj malo bolje taj primjer na koji daješ poveznicu: ima razlike između danskog i švedskog u komparativu i superlativu, a i u pozitivu množine. U standardnom B/H/S imaš 99% dijeljenja u fleksiji imenica, pridjeva i glagola (kad su isti). --[[Suradnik:Ivan Štambuk|Ivan Štambuk]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Štambuk|razgovor]])</small> 14:17, 11. kolovoza 2009. (CEST)
 
 
{{citat| Valja imati na umu da Wiktionary ''nije'' namijenjem Hrvatima xor Bošnjacima xor Srbima xor Crnogorcima, već govornicima engleskog jezika, kojih 99% nije nacionalno opterećeno. Na stranim se sveučilištima B/C/S gotovo u pravilu uče zajedno, i naša primarna čitalačka publika na engleskom Wiktionaryju su baš ti ljudi. Zašto im ne olakšati posao i omogućiti da nauče da je npr. ''direktorica'' oblik koji preferira standardnohrvatski, dočim ''direktorka'' preferiraju standardnosrpski/bosanski, ili recimo uzajamno ne povezati riječi koje se trivijalno razlikuju (primjerice ''kemija'' ~ ''hemija'', ''sol'' ~ ''so'', ijekavski/ekavski refleksi jata itd.) ? Praktički svi profesionalni (za prevoditelje i oni sveučilišnog ranga) udžbenici i prateći riječnici na engleskom jeziku tretiraju sva tri standarda skupa, uvijek pazeći na razlike. Ja evo otvorim npr. Morton-Benson ''English-Serbo-Croatian'' rječnik i on mi za engl. ''river'' daje i "rijeka" i "reka". Svi ovi standardni jezici su zasnovani na istom dijalektu (stiliziranoj novoštokavštini), i dijele ogroman dio gramatike; i ako je već netko u stanju potrošiti toliko mnogo vremena za njezino ovladavanje (a to je jedan od težih slavenskih jezika za naučiti), vjerojatno mu nije ni najmanji problem potrošiti još "malo" da nauči ne toliko mnogobrojne razlike između pojedinih standarda, barem one u osnovnom vokabularu (osnovnih 10 000 riječi koje su potrebne za komunikaciju).
}} Osobno mi je ovo što je napisao kolega Štambuk poprilična moram reći glupost ako ga to vijeđa ispričavam se unaprijed. Ej ljudi, Wikiriječnik nije namjenjen Hrvatima, Srbima, Bošnjacima već ga koristi 99% govornika nekog drugog govornog područja koji nisu nacionalno opterećeni i sada bi se mi koji smo "nacionalno opterećeni" da bi se pomiriti da nas se baca u isti koš sa susjedima da bi se njima olakšalo jer njihovi profesionalni prevoditelji čak i sveučilišnog ranga tako tretiraju te jezike {{citat|Zašto im ne olakšati posao i omogućiti da nauče da je npr. ''direktorica'' oblik koji preferira standardnohrvatski, dočim ''direktorka'' preferiraju standardnosrpski/bosanski, ili recimo uzajamno ne povezati riječi koje se trivijalno razlikuju (primjerice ''kemija'' ~ ''hemija'', ''sol'' ~ ''so'', ijekavski/ekavski refleksi jata itd.) ? Praktički svi profesionalni (za prevoditelje i oni sveučilišnog ranga) udžbenici i prateći riječnici na engleskom jeziku tretiraju sva tri standarda skupa, uvijek pazeći na razlike. }}.
3.196

uređivanja