Klasificiranje galaktika: razlika između inačica

Osim u oblicima, galaksijegalaktike pokazuju velike raznolikosti i u sjaju. One najsjajnije mogu biti za oko 10⁴ puta sjajnije od onih najmanje sjajnih. Izgleda vjerojatno da se takve velike razlike u sjaju manifestiraju i u izgledu pojedinih galaksijagalaktika. Stvarno je i uočeno da je stupanj razvijenosti spiralnih krakova kasnih (po Hubbleu) galaksijagalaktika funkcija [[Apsolutna magnituda|apsolutne veličine]] '''''M'''''. GalaksijeGalaktike s najjačim sjajem imaju i najbolje razvijenu spiralnu strukturu. Štoviše, veza između apsolutnoga sjaja i razvijenosti krakova je toliko jaka, da taj odnos može biti upotrijebljen za definiranje klasifikacije kasnih galaksijagalaktika prema sjaju.

[[Sidney van den Bergh|Van den Berghova]] pripremna klasifikacija galaksijagalaktika kasnog tipa prema sjaju izvršena je na temelju jednolično eksponiranih fotografskih ploča napravljenih [[Schmidtov dalekozor|Schmidtovim dalekozorom]] na [[Zvjezdarnica Mount Palomar| zvjezdarnici Mt. Palomaru]]. Potreba za jednoličnim eksponiranjem (kako bi se sjajevi mogli međusobno uspoređivati) onemogućila je preciznije uočavanje morfoloških karakteristika galaksijagalaktika, naročito onih sjajnijih, kod kojih je središnje područje preeksponirano, kao i kod onih vrlo slaba sjaja. No, vanjska područja sjajnijih galaksijagalaktika sadrže sasvim dovoljno informacija za potrebe klasificiranja.

Kako je broj galaksijagalaktika s poznatim sjajem koje mogu biti upotrijebljene kao standardi bio u to vrijeme dosta malen, ovaj klasifikacijski sustav bio je uveden kao pripremni sustav, a definitivni mu je oblik mogao biti zasnovan na većem broju standarda od tada raspoloživih. Usto bi takav sustav obuhvatio i kriterije za jezgrina i vanjska područja.

::- oznake su bile zadržane od Hubble-Sandage klasifikacije, a zadržan je bio i Hubble-Sandage tip kao parametar, jer on dobro korelira s bojama galaksijagalaktika i povezan je sa zvjezdanim sastavom galaksijegalaktike.

::'''I''' – superdivovske galaksijegalaktike

::'''II''' – sjajne divovske galaksijegalaktike

::'''III''' – normalne divovske galaksijegalaktike

::'''IV''' – poddivovske galaksijegalaktike

::'''V''' – patuljaste galaksijegalaktike

Poddivovske galaksijegalaktike mogle su, prema stupnju razlučivanja (a to je kod ovih bilo moguće zamijetiti, jer snimci uglavnom nisu bili preeksponirani, niti preslabi) doći kao '''S^-''' i '''S⁺''' varijante (nisko, odnosno, visoko razlučivanje), dok već kod patuljastih galaksijagalaktika ovo više nije bilo moguće razabrati.

U pripremnoj klasifikaciji postojale su tri skupine s obzirom na galaktički tip (sa '''S(b)''' mogle su se označiti galaksije koje su odgovarale de Vaucouleursovim '''SAB''' galaksijamagalaktikama):

[[Datoteka:NGC2403 3.6 5.8 8.0 microns spitzer.png|mini|desno|200px|[[NGC 2403]] - Normalna divovska spiralna galaksijagalaktika ('''Sc III''') u zviježđu Žirafe; infracrvena snimka teleskopa Spitzer ]]

:'''Sc I''' – superdivovske spiralne galaksijegalaktike

::GalaksijeGalaktike imaju duge, dobro razvijene krakove, relativno visoka sjaja. Razlikuju se dvije varijante:

:::1. galaksijegalaktike s masivnim krakovima (koji su, obično, manje čvrsto smotani)

:::2. galaksijegalaktike s filamentnim krakovima (koji su obično čvršće smotani)

:'''Sc II''' – sjajne divovske spiralne galaksijegalaktike

:'''Sc III''' – normalne divovske spiralne galaksijegalaktike

:'''S IV''' – poddivovske spiralne galaksijegalaktike

:'''S V''' – patuljaste spiralne galaksijegalaktike

:'''SBc I''' – superdivovske prečkaste galaksijegalaktike

:'''SBc II''' – sjajne divovske prečkaste galaksijegalaktike

:'''SBc III''' – normalne divovske prečkaste galaksijegalaktike

:'''SB IV''' – poddivovske prečkaste galaksijegalaktike

:'''SB V''' – patuljaste prečkaste galaksijegalaktike

[[Datoteka:IC10 BVHa.jpg|mini|desno|200px|[[IC 10]] - Poddivovska nepravilna galaksijagalaktika ('''Ir IV''') u zviježđu Kasiopeje]]

<u>3. skupina</u> (nepravilne galaksijegalaktike ograničene su isključivanjem sudarajućih i međudjelovajućih, kao i deformiranih eliptičnih i eliptičnih koje pokazuju prašinaste pojaseve)

:'''Ir II''' – sjajne divovske nepravilne galaksijegalaktike

::Tragovi spiralne strukture na krajevima odijeljenima od glavnog tijela, koje je slično '''Ir III''' galaksijamagalaktikama.

:'''Ir III''' – normalne divovske nepravilne galaksijegalaktike

:'''Ir IV''' – poddivovske nepravilne galaksijegalaktike

:'''Ir V''' – patuljaste nepravilne galaksijegalaktike

:– galaksijegalaktike s pahuljičastim i magličastim krakovima '''Scn'''

:– galaksijegalaktike oblika diska '''SD'''

Klasifikacija je značajna zbog toga što se na temelju nje može odrediti apsolutni sjaj galaksijegalaktike s točnošću do 0,5'''^m''', a time i njezina udaljenost. U tablici je prikazan apsolutni sjaj pojedinih razreda.

Ovako se odredi apsolutna veličina galaksijegalaktike. Iz poznate formule dobije se udaljenost: