Galaktički skup: razlika između inačica

'''Galaktički skupovi''' (ponekad i '''grupe-''' ili '''skupovi galaksija''' naziv je za nakupine galaksijagalaktika međusobno vezane [[gravitacija|gravitacijskom silom]].

'''Pravilni skupovi galaksija''' imaju koncentriranu jezgru i dobro definiranu sfernu strukturu. U njima prevladavaju [[eliptične galaksije]]. Dijele se prema svom bogatstvu, t.j. po broju galaksijagalaktika unutar zone oko središta promjera 1.5 [[Mpc]] ([[megaparsek]]a, mega = milijun), udaljenost nazvana "Abellov radijus". Tipični skupovi imaju promjere od 1 do 10 Mpc s masama reda veličine 1{{e|15}} (milijun milijardi) masi Sunca. Kod većine pravilnih skupova se u centru može naći jedna divovska [[eliptična galaksija]], ponekad sa višestrukim jezgrama.

'''Nepravilni skupovi galaksija''' nemaju lako prepoznatljinu jezgru, imaju isti raspon promjera, ali su mnogo manjih masa - tipično 1{{e|12}} do 1{{e|14}} masi Sunca. Primjer je obližnji [[skup Virgo]] u zviježđu [[Djevica (zviježđe)|Djevice]] (Virgo), promjera oko 7 000 000 s.g. i oko 50 000 000 s.g. udaljen, sadrži oko 2500 galaksija, uglavnom eliptičnih. Galaksija [[Messier 87]] je najveća od 16 galaksijagalaktika iz ovog skupa koje su uvrštene u poznati [[Messierov katalog]].

Prostor između galaksijagalaktika je ispunjen međugalaktičkim medijem. Ovaj medij ima nekoliko komponenti. Emisija [[X-zrake|X-zraka]] otkriva prisustvo rijetkog vrućeg [[plin]]a. Tipična gustoća plina je oko 1 atom u dm3 (= 1 [[litra]]). Ovaj plin ukupno sudjeluje u masi skupa sa 10%. Gravitacijsko međudjelovanje galaksijagalaktika je dovoljno da ponekad otrgne i izbaci pojedine zvijezde u međugalaktički prostor. Galaksije i spomenute vrste međugalaktičkog medija sveukupno daju samo 20% izračunate mase skupova. Ostatak čini [[tamna tvar]].