Razlika između inačica stranice »Sjevernoamerička riječna vidra«

sitni ispravci
m (robot Dodaje: es, hu, jaMijenja: en, eo, it)
(sitni ispravci)
| dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], [[1777]])
}}
'''Sjeverna riječna vidra''' (''Lontra canadensis''), [[Sjeverna Amerika|sjevernoamerički]] je član porodice kuna (''[[Mustelidae]]''). Vrsta je [[vidre]] i član roda ''[[Lontra]]'', koji sačinjavaju vidre [[Novi svijet|novog svijeta]]. Sjeverna riječna vidra, zajedno sas ostalim pripadnicama roda Lontra, prethodno je bila uključneuključena u rod ''[[Lutra]]'', no svrstana je u novostvoreni rod kada je zaključeno kako su vidre novog svijeta bliže povezane s rodovima ''[[Lutrogale]]'' i ''[[Pteronura]]''.
 
Poznata je i pod imenom sjevernoamerička riječna vidra. Česta je životinja u sjevernoameričkim vodenim putevima. Broj ove vrste značajno je opao od kolonizacije Amerike Europljanima.
== Obilježja ==
 
Sjeverna riječna vidra aerodinamičnog je i mišićavog tijela s kratkim udovima, plivaćim kožicama i dugim mišićavim tijelom. Tijelo sjeverne riječne vidre doseže duljinu od 66 centimetara do 107 centimetara, dok duljina njena tijela iznosi od 30 centimetara do 46 centimetara; rep riječne vidre sačinjava od 30 do 40% njene potpune duljine tijela. Teži od 3 kilograma do 14 kilograma. Riječna vidra ima okruglu, malenu glavu, kratke, ali snažne noge, i velike brkove. Vrste ove vidre pokazuju spolni dimorfizam, pošto su mužjaci veći od ženki. Krzno ove vrste sjajno je i smeđe boje, dok je grlo često srebrnosive boje.
 
== RasporostranjenostRasprostranjenost i stanište ==
 
Sjeverna riječna vidra pronalazi se kroz Sjevernu Ameriku, nastanjujući unutarnje vodene putove i obalna područja [[Kanada|Kanade]], [[Aljaska|Aljaske]], [[Pacifički sjeverozapad|Pacifičkog sjeverozapada]], [[Atlantski ocean|Atlantskih]] država i [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]].
 
Iako nazivana riječnom vidrom, ime može krivo navesti, poštobudući da jednoliko naseljava morska i slatkovodna područja. Slatkovodna područja koja nastanjuje uključuju stajačicestajaćice poput jezera. Neke populacije ove vrste trajno naseljavaju morska obalna područja, i često ih se zamjenjuje za [[Morska vidra|morske vidre]]. Riječne se vidre od morskih vidri daju razlikovati po suženim licima prethodnih te razlikama u ponašanju: morske vidre jedu plutajući na leđima, dok riječne vidre donose svoj plijen na obalu gdje ga zatimnzatim pojedu.
 
Sjeverne riječne vidre nastanjuju širok raspon vodenih staništa – slatkovodna i morska staništa, uključujući [[Jezero|jezera]], [[rijeka]], [[Moćvara|močvare]], obalna područja i [[estuarij]]e. Podnosi velik raspon temepraturatemperatura; njena je glavna potreba ujednačen izvor hrane i lak pristup vodi. Ipak, sjeveroameričkesjevernoameričke riječne vidre osjetljive su na onečišćenje voda, i postupno nestaju iz onečišćenih područja.
 
Poput ostalih vidri, sjeveroameričkesjevernoameričke riječne vidre žive u jazbinama. Jazbina je izgrađena unutar brloga drugih životinja, ili u prirodnim šupljinama, poput onih na obalama rijeka. Podvodni ulaz ili ulazi iznad tla vodi do komore koja je prekrivena lišćem, mahovinom, travom, dlakom i korom drveća. Često preuzima jazbine izgrađene od strane drugih životinja, pritom ubijajući njihove vlasnike kao što su [[Dabar|dabrovi]] i [[Bizamski štakor|bizamski štakori]].
 
== Prehrana ==
 
Sjeverna riječna vidra je [[mesojed]] je i pretežno se hrani [[Ribe|ribom]], no pojest će i [[Kukaci|kukce]], [[žabe]], [[Školjkaši|školjkaše]] i ponekad i male sisavce. Veće riječne vidre ponekad će napasti i ubiti veće vodene ptice kao što su [[Divlja patka|patke]], [[Divlja guska|guske]], pa čak i [[labudovi]]. Tijekom odrastanja, krzno na njihovom trbuhu služi kao filter tijekom plivanja, hvatajući malene hranjive organizme kojima se vidra kasnije hrani. Sjeverna riječna vidra sposobna je plivati kružno, stvarajući vrtložne kretnje koje podižu ribe s dna na površinu. Obično je aktivna noću ili u sumrak, no aktivna je i tijekom dana u područjima gdje nije ometana ljudskom aktivnošću. Koristi mošus i urin kako bi obilježila granice svog teritorija.
 
== Razmnožavanje ==