Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Novi osmanlijski napadaji i njihov slom kod Siska 1593.: - malo poveznica |
|||
Redak 16:
Od [[1521.]] do [[1566.]] kad je vladao sultan [[Sulejman II.]] doživljavala su i Hrvatska i Ugarska najteže poraze u svojoj povijesti i redom gubile brojne gradove i pokrajine. Najprije je [[1521.]] pao [[Beograd]], tada ugarski grad, nazvan slikovito ''zlatnim ključem Ugarske'' a također i Hrvatske i Slavonije. Osmanlije zauzimaju [[Srijem]], a njihove snage iz Bosne nadiru u [[Dalmacija|Dalmaciju]] i osvajaju [[Knin]], [[Sinj]] i [[Skradin]].
Uzalud je 1522. knez [[Bernardin Frankopan Ozaljski]] u [[Nürnberg]]u molio pomoć od njemačkog državnog sabora, ona nije stizala. Godine 1525. njegov je sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto Frankopan]] posljednji put spasio Jajce od pada u smionom pohodu kome se divila ondašnja Europa.
Poslije Hrvatske na red je došla [[Ugarska]]. Sultan Sulejman II. poveo je glavninu svoje vojske preko [[Vukovar]]a i [[Osijek]]a na sjever. Sagradili su poznati most na Dravi ([[Sulejmanov most]]) i preko njega usmjerili svoje napadaje prema habsburškom [[Beč]]u. Kralj [[Ludovik II. Jagelović]] slabo se pripremio za obranu, primio je samo pomoć iz [[Slavonija|Slavonije]], a hrvatsku vojsku nije čekao, nego je ušao u boj i doživio [[1526.]] strahoviti [[bitka na Mohačkom polju|poraz kod Mohača]] na Dunavu. Poslije te katastrofe, koja je značila slom [[Jagelovići|Jagelovića]] i preustrojstvo hrvatsko-ugarskog kraljevstva, Osmanlije su imale otvoren put prema [[Budim]]u i Beču. I Hrvati i Ugri su se nakon toga okrenuli svaki posebno za pomoć Europi. Prva na tom smjeru bila je habsburška Austrija iza koje je stajalo Njemačko Carstvo, također pod [[Karlo V.|Karlom V. Habsburškim]].
| |||