Atena (polis): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 70:
U brojnim [[Grčka mitologija|grčkim mitovima]] i legendama opisani su doživljaji tih prvih vladara Atene.
U [[12.
[[Datoteka:Map ancient athens.png|mini|lijevo|200px|<center>Mapa antičke Atene<center>]]
U razvoju ''Arhajskog razdoblja'' ([[7. stoljeće pr. Kr.|7.]] i [[6.
Iako su ove reforme bile prvi korak ka [[Demokracija|demokraciji]], uslijedili su daljnji sukobi ([[561. pr. Kr.|561.]] - [[560. pr. Kr.]]) koji su, uz potporu niže klase građana, na vlast doveli [[Pizistrat]]a koji je uveo [[Tiranija|tiraniju]]. On je ustanovio temelje atenske mornarice, a grad ispunio novim svetištima i spomenicima, posebno posvećenima [[Dioniz]]u i [[Atena (mitologija)|Ateni]]. Također je dao da se [[Homer]]ovi epovi zabilježe u pisanoj formi, te je reorganizirao Panatenske svečanosti, festival u čast božice Atene. Nakon njegove smrti ([[528. pr. Kr.]]) njegovo djelo su nastavili njegovi sinovi [[Hiparkus]] i [[Hipias]]; sve do [[510. pr. Kr.]] kada je ukinuta tiranija.
Arhon [[Kleisten]], koji je izabran [[508. pr. Kr.]], smatra se za utemeljitelja demokracije u Ateni. Njegovim [[reforma]]ma su svi stanovnici Atike, sada podijeljeni na deset plemena, mogli obavljati državnu službu i aktivno učestvovati u političkom životu. Također je ograničio administraciju i dao je veće ovlasti Saboru.
[[Datoteka:112307-BritishMuseum-Perikles.jpg|mini|150px|<center>[[Periklo]], Atenski general, političar i govornik iz "Zlatnog doba" Atene.<center>]]
U ranom [[5.
[[Datoteka:Pelopennesian War, Walls Protecting the City, 431 B.C..JPG|mini|200px|lijevo|<center>[[Atena (grad)|Atena]] povezana s [[Pirej]]om za vrijeme [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. pr. Kr.]]<center> ]]
Razmirice između Sparte i Atene su odavno postojale, a kulminirale su kada je [[Kimon]]ova atenska flota počela dominirati Egejskim morem. Uslijedio je [[Prvi Peloponeski rat]] (460.-[[445. pr. Kr.]]) između grčkih gradova podijeljenih u svojoj lojalnosti Ateni ili Sparti. U tom razdoblju, koje se naziva ''"zlatno doba" (Klasično doba)'' grčke povijesti, u Ateni je vodeću ulogu preuzeo [[Periklo]], državnik koji je odigrao vodeću ulogu dok je Atena bila najjačim polisom u Grčkoj. Ovaj karizmatični vođa je doveo atensku demokraciju do vrhunca, a grad je obogatio najpoznatijim spomenicima i hramovima vrhunske umjetničke vrijednosti. ▼
▲Razmirice između Sparte i Atene su odavno postojale, a kulminirale su kada je [[Kimon]]ova atenska flota počela dominirati [[Egejsko more|Egejskim morem]]. Uslijedio je [[Prvi Peloponeski rat]] (460.-[[445. pr. Kr.]]) između grčkih gradova podijeljenih u svojoj lojalnosti Ateni ili Sparti. U tom razdoblju, koje se naziva ''
U tom uzdižućem duhu panatenski festival je postao još svečaniji, te je bio prilika da Atena pokaže svoje bogatstvo i snagu kroz kreativnost. Ovakvo očito pokazivanje bogatstva samo je dodalo ulje na vatru razmirica sa Spartom što je dovelo do novih sukoba ova dva najjača grčka polisa. U [[Peloponeski rat|Drugom Peloponeskom ratu]] (431.-[[404. pr. Kr.]]) Atena je bila pobijeđena i morala je predati svoju flotu, te srušiti sama svoje zidine. Također je morala prihvatiti politički sustav koji je bio kod njenih suparnika, te su u gradu vlast prigrabile grupe [[oligarh]]a, znan kao vrijeme trideset tirana. ▼
▲U tom uzdižućem duhu panatenski festival je postao još svečaniji, te je bio prilika da Atena pokaže svoje bogatstvo i snagu kroz kreativnost. Ovakvo očito pokazivanje bogatstva samo je dodalo ulje na vatru razmirica sa Spartom što je dovelo do novih sukoba ova dva najjača grčka polisa. U [[Peloponeski rat|Drugom Peloponeskom ratu]] ([[431. pr. Kr.|431.]] - [[404. pr. Kr.]])
[[Datoteka:Aleksander-d-store.jpg|mini|lijevo|150px|<center>[[Aleksandar Veliki]]<center>]][[Demokracija]] je ipak uskoro obnovljena i Atenjani su obnovili svoje zidine za vrijeme uprave [[Konon]]a ([[394. pr. Kr.]]). Atena je uspostavila novi grčki savez ([[378. pr. Kr.]]) kako bi se oduprla novoj perzijskoj prijetnji, no već slijedeće godine savez se raspao jer je Perzija utjecala na raskol jedinstva između grčkih gradova. Od grčkih država [[Makedonija (Grčka)|Makedonija]] je postala vodećom vojnom silom i njezin kralj, [[Filip II. Makedonski]] (359.-[[336. pr. Kr.]]), je zauzeo Atenu [[338. pr. Kr.]], te je slijedeće godine priznat za vođu svih Grka u borbi protiv Perzijanaca. Njegovu borbu je dovršio njegov sin [[Aleksandar Veliki]] (336.-[[323. pr. Kr.]]) koji je proširio svoju vlast duboko u [[Azija|Aziju]]. ▼
[[Datoteka:Aleksander-d-store.jpg|mini|lijevo|150px|<center>[[Aleksandar Veliki]]<center>]]
U ''Helenističkom razdoblju'' (323.-[[146. pr. Kr.]]), koje je uslijedilo po smrti Aleksandra Velikog, Atena je postala ovisna o djelovanju Makedonskih vladara koji su postavili atenske upravitelje ([[Demetrije Faler]] [[317. pr. Kr.]] i [[Demetrije Polior]] [[307. pr. Kr.]]). Naposljetku su Atenom vladali kraljevi [[Pergam]]a i [[Egipat|Egipta]], od kojih su mnogi dodatno ukrasili grad i studirali u atenskim školama.▼
Tijekom [[470-ih pr. Kr.]] [[Delski savez]] vodio je pohode u [[Tračka|Tračkoj]] i Egeju s ciljem da ukloni preostale perzijske [[garnizon]]e u regiji. [[Atena (polis)|Atenjane]] i njihove saveznike predvodio je atenski političar [[Kimon]]<ref>Sealey, str. 250.</ref>. Početkom sljedećeg [[460-ih pr. Kr.|desetljeća]], Kimon je vodio vojne ekspediciju u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] gdje je želio učvrstiti grčku prisutnost<ref>Plutarh: ''Kimon'', 12.</ref>. U [[Bitka kod Eurimedona|bitci kod Eurimedona]] u [[Pamfilija|Pamfiliji]] Atenjani su ostvarili vrijednu dvostruku pobjedu; porazili su perzijsku flotu nakon čega su vojnici iz brodova pristali na obalu i napali perzijsku vojsku.
Godine [[146. pr. Kr.]] [[Rimljani]] su osvojili Grčku i iako je Atena imala povlašten status, možemo reći da je to bio kraj Atenskog polisa.▼
Krajem [[460-ih pr. Kr.]] Atenjani su se odlučili na ambiciozan potez podrške ustanku u perzijskoj [[satrap]]iji [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Iako su grčke snage u početku nizale uspjehe, nisu uspjeli zauzeti perzijski [[garnizon]] u [[Memfis]]u ni nakon tri godine opsade grada<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0200;query=chapter%3D%23104;layout=;loc=1.103.1 Tukidid, I 104.]</ref>. Perzijanci su tada krenuli u protunapad pa se atenska vojska našla pod opsadom 18 mjeseci, nakon čega je potpuno uništena<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0200;query=chapter%3D%23109;layout=;loc=1.110.1 Tukidid, I 109.]</ref>. Ovaj katastrofalan atenski poraz kao i međugrčki vojni sukobi prisilio je [[Atena (polis)|Atenu]] na odustajanje od ratova protiv [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]<ref>Sealey, str. 271.–273.</ref>. Godine [[451. pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]] je dogovoreno primirje pa je [[Kimon]] nesmetano mogao pokrenuti novu vojnu ekspediciju na [[Cipar|Cipru]]. Ipak, prilikom opsade grada [[Larnaka|Kitiona]] Kimon je umro, a atenska mornarica odlučila se povući. Prilikom bijega uspjela je pobijediti perzijsku mornaricu [[Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)|kod ciparske Salamine]] [[450. pr. Kr.]] koja ih je pokušala spriječiti u povlačenju<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0200;query=chapter%3D%23112;layout=;loc=1.113.1 Tukidid, I 112.]</ref>. Ovaj neuspješni atenski pohod označio je kraj neprijateljstva između [[Delski savez|Delskog saveza]] i [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], odnosno prestanak vojnih operacija [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]<ref>Plutarh: ''Kimon'', 19</ref>. Nedugo kasnije sklopljen je [[Kalijin mir]], čime su njihovi sukobi i službeno bili završeni.
▲
▲U ''Helenističkom razdoblju'' ([[323. pr. Kr.|323.]] - [[146. pr. Kr.]]), koje je uslijedilo po smrti Aleksandra Velikog, Atena je postala ovisna o djelovanju
▲Godine [[146. pr. Kr.]] [[Stari Rim|Rimljani]] su osvojili Grčku i iako je Atena imala povlašten status, možemo reći da je to bio kraj
[[Datoteka:Akropolis by Leo von Klenze.jpg|mini|200px|<center>[[Akropola (Atena)]] u klasičnom razdoblju<center>]]
|