Razlika između inačica stranice »Magoč«

Dodano 1.286 bajtova ,  prije 11 godina
Podatci sa Wikipedije na mađarskom jeziku.
(Dio podataka je sa Wikipedije na mađarskom.)
 
(Podatci sa Wikipedije na mađarskom jeziku.)
[[datoteka:Mágocs központja.JPG|300px|mini|desno|Središnji dio Magoča.]]
'''Magoč''' <ref name="Jezik i književnost">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2007/glasnik22internet.pdf Hrvatski glasnik br.22/2007.] [[Sanja Vulić]]: Jezik i književnost Hrvata u Mađarskoj {{pdf}}</ref> (mađ. ''Mágocs'') je [[nagyközség|veliko selo]] u središnjoj južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
 
 
== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se na 46° 21' sjeverne zemljopisne širine i 18° 14' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od [[Meček]]a, na nadmorskoj visini od 220 m. [[Dumvar]] je 4 km zapadno i sjeverozapadno, [[Čikoc]] (Tutiš) je 3 km zapadno, [[Dobrokesa]] je 5 km sjeverno, [[Hajmaš]] je 3,5 km sjeveroistočno, [[Bikala]] je 1,5 km istočno-jugoistočno, [[Alsomocsolad]] je 1,8 km južno, a [[Grenjiš]] je 3,5 km jugozapadno. Zapadno i sjeverozapadno te južno od Magoča su jezerca.
 
== Klima ==
Ljeta su blago topla, a zime su blage. Brdski predjeli su umjerene vlažnosti. Prosječna godišnja temperatura je od 10 do 10,5 °C.
 
== Upravna organizacija ==
 
== Povijest ==
Područje je po procjenama bilo naseljeno još u 4000. g. pr. Kr. pa sve do 2800. pr. Kr.. Procjene su temeljene na nalazima lončarije u predjelu Hundsberg.
 
Ime ovog sela se prvi put pojavljuje za vrijeme [[mongolska invazija na Ugarsku|mongolske invazije na Ugarsku]] i to kao ''Maguch''. Tada je bila posjedom obitelji [[Szente-Magócs]]. [[1251.]] se spominje [[benediktinci|benediktinska]] opatija u selu.
 
Unatoč ovome, prema istraživanjima istraživača iz 19. st. [[Frigyes Pesty|Frigyesa Pestyja]], stari stanovnici su ovo selo zvali ''Magasdnak''.
 
It 1333-1335-ös in a tenth register already independent parsonage, so appeared as considerable place. Mađarsko stanovištvo je u potpunosti nestalo nakon što je selo došlo pod [[Tursko Carstvo|tursku vlast]]. Tada dolaze i pravoslavni [[Južni Slaveni]] u to selo. Selo je u potpunosti opustjelo za vrijeme [[Rákóczijeva buna|Rákóczijeve bune]] [[1703.]]-[[1711.]].
 
U iseljeničkom valu iz [[1715.]] je dio Hrvata iz [[ogulin]]skog i [[Otočac|otočačkog]] kraja je odselio u južnu [[Mađarska|Mađarsku]], u sjevernu [[Baranja|Baranju]], u sela Magoč, [[Bikala|Bikalu]] i [[Hajmaš]]. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali [[čakavsko narječje|čakavske]] osobine svog govora <ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286393 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja </ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj </ref> <ref>[http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf Modruš br.1/2004.] Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj </ref>
 
Prema nadgrobnim natpisima., [[Židovi u Mađarskoj|židovska]] vjerska zajednica je djelovala u Magoču oko 1750. Sinagogu su sagradili 1846..
 
== Promet ==