Gaspard de Coligny: razlika između inačica

Od [[1543]]. ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557]]. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenostkim]] ratovima. Kad je [[1570]]. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]]. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]] inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su zapaljeni i spaljeni po želji Katarine de Medici.