Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 3:
'''Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale [[Jadransko more|Jadrana]]''' trajala je do [[1797.]], a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za [[dužd]]a [[Petar II. Orseolo|Petra Orseola]]. Vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] objedinjavala je [[hrvatska|hrvatske]] krajeve od [[Istra|Istre]], [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Boka kotorska|Boke kotorske]], iako je područje mijenjalo svoje granice. Mletačka moć i interesi znatno su oblikovali razvoj hrvatske obale u [[povijest|povijesnoj]] perspektivi, u [[politika|političkom]], [[ekonomija|ekonomskom]], [[demografija|demografskom]], [[kultura|kulturnom]] i mnogobrojnim drugim aspektima. U prožimanju utjecaja mletačke državne vlasti, gospodarskog sustava i kulturnih procesa bitno je oblikovan današnji hrvatski nacionalni prostor.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/8813 Lovorka Čoralić, Venecija – kraljica mora s lagunarnih sprudova, Samobor: Meridijani, 2004, 172 str.]</ref>
==Vladavina Mletaka na hrvatskoj obali do
Od samog dolaska [[Hrvati|Hrvata]] na obalu istočnog Jadrana trajala je i borba za prevlast na tom području sa tadašnjom pomorskom velesilom [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Knez [[Branimir]] je na moru vodio ratove s Mlečanima. Nakon što su bili poraženi [[887.]] godine, Mlečani su sklopili mir i bili primorani plaćati godišnji danak za slobodnu plovidbu uz hrvatsku obalu. Taj su danak plaćali preko 100 godina.<ref>[[s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Branimir|Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske, Zagreb, 1924.]]</ref> Nakon smrti kralja [[Stjepan Držislav|Stjepana]], iskoristivši unutarnje sukobe nastale borbom za vlast između Stjepanovih sinova Svetoslava, Krešimira i Gojslava, ojačana Venecija uskraćuje plaćanje danka hrvatskom kralju i neretljanskom knezu za plovidbu i počinje ponovni sukob s hrvatskim kraljem [[Svetoslav Suronja|Svetoslavom Suronjom]] ([[997]]. – [[1000]].) na moru. Mletački [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]] [[1000.]] godine preotima od Hrvata Dalmaciju od [[Krk]]a do [[Dubrovnik]]a. Prvo su mu se predali sjeverni dalmatinski otoci i Zadar, a pošto je ojačao svoje snage i romanskim postrojbama iz dalmatinskih gradova, predaju se i [[Trogir]] i [[Split]], dok silom zauzima neretljansku [[Korčula|Korčulu]], [[Lastovo]] i [[Biograd]]. Na taj su način Mleci uspostavili vlast nad primorskim gradovima na istočnoj obali Jadranskog mora, a Petar Orseolo se prozvao ''dux Dalmatiae''.<ref>[http://crohis.com/knjige/Sisic%20-%20pregled/16.%20Prvi%20Kresimirovici.PDF F. Šišić, ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda, od najstarijih dana do 1. decembra 1918., prva knjiga, do 20. februara 1790.'', Zagreb, 1920.]</ref>
Jačanje istarskih gradova dovodi do sukoba s Venecijom. [[Kopar]], [[Izola]] i [[Pula]] ustaju [[1145.]] protiv Venecije, ali su poraženi pa su morali položiti prisegu vjernosti duždu. Četiri godine kasnije Pula se ponovno pobunila protiv Venecije, ali je zajedno sa svojim saveznicima – [[Rovinj]]om, [[Poreč]]om i [[Umag]]om – bila prisiljena potpisati mir i da se ponovno zakune na vjernost Veneciji. U novom ratu [[1195.]] morala je Pula porušiti sve gradske zidine. Mirom, poslije rata [[1243.]] Pula se morala obvezati da će primiti Mlečanina za načelnika i da bez dopuštenja Venecije neće obnoviti svoje zidine. Kada je u 13.
Kroz čitavu prvu polovicu [[14. stoljeće|14. stoljeća]] nastavile su se borbe za Dalmaciju, zvane i ''mletački ratovi''. Posebno je uporan u objedinjavanju svoje države bio ugarsko-hrvatski kralj [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovik I.]] Dolazak Ludovika u Hrvatsku [[1345.]] dignulo je Zadrane na otpor protiv Mlečana, koji su potom opsjeli grad. Vojska koju je Ludovik poslao nije bila dovoljno jaka da oslobodi grad.<ref name="Macan">Trpimir Macan, ''Povijest hrvatskoga naroda'', Školska knjiga, Zagreb, 1992.</ref> U prvom mletačkom ratu Ludovikova vojska je [[1. srpnja]] [[1346.]] teško poražena i [[Zadar]] se morao vratiti pod mletačku upravu. Nakon toga Ludovik je [[1348.]] sklopio s Mlečanima mir na osam godina.<ref name="Zadarski list">[http://www.zadarskilist.hr/clanci/07072008/kako-je-i-zasto-ladislav-prodao-dalmaciju ''Kako je i zašto Ladislav prodao Dalmaciju?'', Zadarski list, 7. srpnja 2008.]</ref><ref name="Macan" /> U ljeto [[1356.]] godine uputio svoju vojsku protiv Mlečana, čime započinje drugi mletački rat.<ref name="Dubrovački list" /> Ludovik I. sa svojom vojskom provaljuje u sjevernu [[Italija|Italiju]] i nameće Mlečanima rat na njihovom [[državno područje|državnom području]] ugrožavajući i samu [[Venecija|Veneciju]]. Tijekom ljeta 1357. [[Split|Splićani]] i [[Trogir]]ani podižu bune i istjeruju mletačke posade i činovnike, a u prosincu banska vojska ulazi i u [[Šibenik]] i kreće prema Zadru. Na dan 17. prosinca zahvaljujući hrabrim Zadranima, koji su noću prebacili preko zidina konope, vojska ulazi u Zadar, istjeruje Mlečane i čitava Dalmacija je oslobođena. Dvogodišnji rat završio je pobjedom ugarsko-hrvatske vojske.<ref name="Zadarski list" /> [[Zadarski mir]] sklopljen je dana [[18. veljače]] [[1358.]] u sakristiji crkve [[Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru|Sv. Frane]] u [[Zadar|Zadru]], čime je Ludovik I. pod svoju vlast vratio cijelu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a [[Mletačka Republika]] odrekla se posjeda cijelog dalmatinskog kopna i svih otoka od [[Kvarner|Kvarnera]] do [[Drač]]a (Durazzo). Mletački [[dužd]] odrekao se, također, titule "hrvatskog i dalmatinskog hercega".
==Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.==
| |||