Razlika između inačica stranice »Joža Vlahović«

Dodano 3.928 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
m (Bot: defaultsort->glavniraspored)
'''Joža Vlahović''' bio je sekretar Pokrajinskog komiteta [[SKOJ]]-a za [[Hrvatsku]] i član [[CK Hrvatske]].
 
Rođen je 3. ožujka [[1916.]] godine u [[Zagrebu]], Hrvatska.
Sredinom kolovoza [[1941]]. priveden je u redarstvo u Petrinjskoj ulici u [[Zagreb]]u te nakon mjesec dana saslušavanja, koje je popraćeno teškim mučenjem (paljenje, sakaćenje i morenje glađu), smaknut je od strane okupatorsko-ustaške vlasti.
 
Odrastao je u siromašnoj radničkoj porodici. Stanovao je u radničkoj četvrti, Trešnjevka, na periferiji Zagreba. Želio
je u školu, ali mu to nisu dozvolile loše materijalne prilike porodice. Završio je osnovnu školu, dva razreda gimnazije
i metalski zanat. Zanat je učio u tvornici lustera ,,Lux", a kasnije je prešao kod privatnog majstora, gdje je 1933.
godine položio pomočnićki ispit. Kao šegrt, pristupio je radničkom pokretu, i za kratko vrijeme postao jedan od
rukovodilaca sindikalne omladine Ujedinjenog radničkog sindikalnog saveza. Godine [[1932.]] primljen je u SKOJ.
Nekoliko puta je hapšen, ali je puštan zbog nedostatka dokaza. Godine [[1935.]] je bio izveden pred Sud za zaštitu
države, i osuđen na šest mjeseci zatvora. Ubrzo poslije izlaska iz zatvora, krajem 1935. godine, primljen je u Komunističku partiju, a kratko vrijeme poslije toga postao je Član Mjesnog komiteta SKOJ-a za Zagreb.
 
U proljeće [[1937.]] odlazi na odsluženje vojnog roka, u [[Novi Sad]]. Tamo je našao [[Radeta Končara]], pa njih dvojica organiziraju tajne marksističke kružoke. Godine [[1938.]] vraća se s odsluženja vojnog roka, i zapošljava u tvornici „Siemens", gdje je i ranije radio. Kao član Mjesnog komiteta SKOJ-a, veoma je aktivan u političkom radu s omladinom. Taj njegov rad nije bio nezapažen ni od strane policijskih organa, tako da je nekoliko puta uhapšen, ali se uvijek hrabro držao.
 
Početkom [[1939.]] godine, Joža Vlahović je postao član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku, a ubrzo zatim i sekretar tog komiteta i član CK KPH. U ime Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku, sudjelovao je na V i VI zemaljskoj konferenciji SKOJ-a.
 
Prvog svibnja [[1940.]] godine, Joža Vlahović je organizirao zagrebačku radničku i studentsku omladinu da zajedno demonstriraju protiv tiranije vlasti. Ove demonstracije su uzgibale i radničke mase u Zagrebu, pa je policija počela hapsiti začetnike demonstracija. Tako su policijski agenti došli u tvornicu „Siemens", da uhapse Radeta Končara. Vidjevši agente, Joža
Vlahović organizira radnike, koji su ih pretukli i izbacili iz tvornice.
 
Prije okupacije [[Jugoslavije]], poznavali su ga mnogi omladinski rukovodioci [[Splita]], [[Osijeka]], [[Bjelovara]], [[Varaždina]], [[Slavonskog Broda]] i ostalih gradova. On je s njima često održavao sastanke u Zagrebu, ili odlazio na razne sastanke SKOJ-a u mnoge gradove u Hrvatskoj. Uputstva i savjeti koje je dijelio ostavljali su duboki dojam i mnogo su koristili ostalim rukovodiocima skojevskih organizacija.
 
Na VI zemaljskoj konferenciji SKOJ-a, krajem 1940. godine, Joža Vlahović je postao član CK SKOJ-a.
Njegovo poznanstvo s [[Ivom Lolom Ribarom]] obogatilo ga je dragocjenim iskustvima u radu s omladinom. U to vrijeme SKOJ u Hrvatskoj predstavljao je veliku snagu, oko koje se okupljala omladina.
 
Okupacija Jugoslavije ga je zatekla u Zagrebu. Odmah se snašao u novim uvjetima, i okuplja
napredne, patriotski orijentirane omladince, t formira diverzantske grupe u Zagrebu. Nedugo
poslije proglašenja [[NDH]], dobiva poziv za vojsku, i on se, po direktivi Partije, odaziva. Bio je
raspoređen za pisara u štabu „topničke vojarne". Odmah poslije dolaska, Joža Vlahović
počinje okupljati antifašistički orijentirane [[domobrane]], a također je nabavljao oružje za akcije
ilegalaca. Poslije kratkog vremena, Joža Vlahović je dezertirao iz domobrana, i nastavio
ilegalni rad. Poslije niza akcija koje je organizirao u ilegalnom Zagrebu, 22. kolovoza [[1941.]]
godine prepoznao ga je ustaški doušnik [[Majerhold]], pa su ga agenti uhapsili. Ustaška policija,
koja je naslijedila policijska dokumenta stare Jugoslavije, već ga je dugo tražila. [[Ustaše]] su
znale da imaju jednog od rukovodilaca SKOJ-a i KPH, pa su pristupili oprobanom metodom
preslušavanja, lako podvrgnut mukama, Joža Vlahović je ostao dosljedan sebi, ništa nije
priznavao. Uvidjevši da ne mogu ništa postići ni zlostavljanjem, ustaše su ga, u rujnu 1941.
godine, strijeljale.
 
Narodnim herojem proglašen je 14. prosinca [[1949.]] godine.
 
{{GLAVNIRASPORED:Vlahović, Joža}}
Anonimni suradnik