34.070
uređivanja
Razlika između inačica stranice »Jidiš«
poveznice
m (robot Dodaje: jv:Basa Yiddish) |
(poveznice) |
||
|
}}
'''Jidiš''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] ייִדיש - ''Jiddisch''; ISO 639-3:
▲'''Jidiš''' (heb. ייִדיש - ''Jiddisch''; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=yid yid]) jedna od dvije podskupine [[Visokonjemački jezici|visokonjemačkih jezika]] kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj. Ime ''Jidiš'' znači židovski (od njemačkog ''Jüdisch'') i kraći je oblik izvornog jidiš dajč (jid.: ייִדיש־דײַטש –'' yiddisch daytsh'') odnosno ''židovski njemački'' (njem. ''Jüddische Deutsch''). Jezik je nastao u središnjoj Europi između IX. i XII. stoljeća kao amalgam srednjevisokonjemačkih dijalekata (70-80% rječnika je prepoznatljivo njemačko) uz posuđenice iz [[hebrejski jezik|hebrejskog]] i [[aramejski jezik|aramejskog jezika]], kao i [[Slavenski jezici|slavenskih]] i [[romanski jezici|romanskih]] jezika.
== Njemački dijalekt ==
*jezici kao [[danski]], [[švedski]] i [[norveški]] su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima;
*Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika (slično [[lužičkosrpski jezici|lužičkosrpskim jezicima]],
==Jidiš i drugi jezici ==
Kao i [[judeoarapski]] i [[Ladino]] (Judeošpanjolski), jidiš se piše prilagođenim [[hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]]. Ipak, sâm jidiš nije lingvistički srodan hebrejskom, iako ima na tisuće hebrejskih i aramejskih riječi.
Jedan zanimljiv podatak u vezi jidiša je da koristi izvedenice iz [[latinski jezik|latinskog jezika]] za riječi vezane za religijske obrede, očigledno posuđujući nazivlje iz starog francuskog jezika koji se govori u [[Alsace]]u i koji se koristi u lokalnoj katoličkoj crkvi. Na primjer, "izgovoriti blagoslov nakon jela", se na jidišu kaže bentshn (בענטשן –) što je u očiglednoj vezi sa latinskom rječju za "blagoslov", benedictus, a riječ "moliti (se)" - davnen (דאַװנען) od latinskog devotionis. U jidišu se može sresti i mnogo riječi iz starog francuskog od kojih je najpoznatija tšolnt ili šolent (טשאָלנט – tsholnt), paprikaš ili grah koji se kuha za [[Šabat]] (jid. Šabes ili Šabec), dolazi od [[francuski jezik|francuskih]] riječi chaud – toplo i lent – polako, jer se kuha od petka popodne, da bi bio kuhan za ručak u suboti kako bi se izbjegla zabrana kuhanja na Šabat.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Navigacija bez slike
[[Kategorija:Makrojezici]]
<!--
[[af:Jiddisj]]
| |||