Inačica od 9. veljače 2009. u 22:03 uredi El Diablo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 13.707 edits m Uklonjena promjena suradnika 78.3.147.19, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Fraxinus ← Starija izmjena		Inačica od 3. rujna 2009. u 12:12 uredi ukloni ovu izmjenu JayJ (razgovor \| doprinosi) 129 edits m Pravopis - Đivo, ne Dživo, Mandalijena jer je dugi jot Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Bunic.jpg\|mini\|'''Ivan Bunić Vučić''']] '''Ivan (~~Dživo~~Đivo) Bunić''' (također Vučić), ([[Dubrovnik]], početkom [[1591]]. ili [[1592]]. - [[Dubrovnik]], [[6. ožujka]] [[1658]].), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[Barok\|barokni]] pjesnik == Životopis == Redak 8: U njegovu opusu izdvaja se kanconijer "''Plandovanja''". Ta je zbirka lirskih pjesama, poglavito ljubavnih, medu najvrjednijima u cjelokupnoj hrvatskoj književnosti. Nije potrebno braniti Bunićeve pozajmice od [[Francesco Petrarca\|F. Petrarce]], G. Marina, G. Chiabrere i G. da Venosa, jer originalnost kao kategorija književnog izraza u baroku jednostavno ne postoji. Oblicima, topikom i preuzetim sintagmama, Bunić slijedi dubrovačku pjesničku tradiciju pa su u njega vidljivi petrarkistički biljezi. Tomu već pomalo istrošenom pjesničkom standardu, u "''Plandovanjima''" je dao novu estetičku snagu oslobodivši iz općih resursa svojega vremena i njegove književnosti u prostorima hrvatske riječi do tada neviđeno slikovlje. U ljubavnoj lirici Bunić je individualnim prinosom [[manirizam\|manirist]], ali je općim značajkama književne mode nastavio [[renesansa\|renesansnu]] praksu domaćih prethodnika ostvarujući visok stupanj sažetosti izraza i do tada nepoznatu lakoću osmeračkog ritma, muzikalnost i simetriju. Na topiku, metaforiku i senzualno-idilični ton Plandovanja nastavlja se pet Bunićevih pastirskih ekloga "''Razgovori pastirski''". Varirajući teokritovsko-vergilijevske obrasce, autor je u tom žanru pisao elegantnije od svojih prethodnika, dok je u eklogi "''Gorštak''" dao primjer monološke komične poeme s parodijskim elementima. Za razliku od "''Plandovanja''" i ekloga koji su na jednom polu Bunićeve [[barok]]nosti, ondje gdje se između ostalog ostvarivao bijeg od pritiska katoličkog institucionalizma, "''Mandaljena pokornica''", "''Nadgrobnice''" i "''Pjesme duhovne''" nalaze se na strani pomodne kršćanske barokne gorljivosti. Religiozna poema "''~~Mandaljena~~Mandalijena pokornica''" jedini je tekst, ako se izuzme poslanica [[Ivan Gundulić\|Ivanu Gunduliću]] tiskana u izdanju ''Arijadne'' (Ancona, [[1633]].), što ga je Bunić objavio za života (Ancona, [[1630]]). Tematsko-motivskim karakteristikama "''~~Mandaljena~~Mandalijena pokornica''" nasljeduje strukturu baroknih plačeva, kako onih talijanskih L. Tansilla i E. Valvasonea, tako i Gundulićevih "''[[Suze sina razmetnoga\|Suza sina razmetnoga]]''". == Djela ==

Ivan Bunić Vučić: razlika između inačica