Lustracija u Hrvatskoj: razlika između inačica

[[Hrvatska Stranka Prava]] je zakon o lustraciji predložila 1998. i 1999. i oba puta je odbijen većinom glasova [[HDZ]]-a.

Prijedlog zakona se odnosi na sprečavanje nositelja nekadašnjih visokih dužnosti u komunističkoj partiji, tajnim policijama, obavještajnoj službi [[UDBA]] da i danas budu nositelji [[vlast]]i i imaju visoka politička mjesta u RH. Upravo taj dio prijedloga i jest sporan s obzirom da je suprotan s Ustavom i drugim zakonima Republike Hrvatske koji brane diskriminaciju po političkoj osnovi, a zbog raširene slične prakse u zemljama Europe osudilo ga je i Vijeće Europe u svojoj rezoluciji 1096. kojom lustraciju dozvoljava samo protiv onih koji su svojim djelovanjem kršili ljudska prava, a ne protiv svih dužnosnika prethodnoga političkog sustava.

U ostalim zemljama bivšeg [[komunizam|komunističkogsocijalističkog sustava]], osobama koje su sudjelovale u radu ili na bilo koji drugi način surađivale sa tajnim službama bivšeg sustava otvoreno je dano do znanja da se sklone iz javnog života, to u Hrvatskoj nije slučaj. Češka je to napravila još 1991., a Zakoni o lustraciji doneseni su i u Srbiji i Albaniji. Srbijanski zakon o lustraciji, za razliku od drugih sličnih zakona, lustracijom obuhvaća osobe koje su prilikom javnoga djelovanja kršile ljudska prava bez obzira na stranačku pripadnost. Srbijanskom lustracijom nije tako zahvaćena većina pripadnika Saveza komunista, ali s druge strane jest i dio desničara (npr. radikala) koji su svojim djelovanjem, prema javnom stajalištu Srbije, kršili ljudska prava.