4.135
uređivanja
No edit summary |
No edit summary |
||
'''Richard Hamilton''' (
==Životopis==
Hamilton potječe iz radničke obitelji. Napustivši školu zapošljava se u tvornici električnih dijelova, gdje
Godine 1952. na prvom sastanku Neovisne grupe upoznaje se s pop kolažima [[Eduardo Paolozzi|Eduarda Paolozzija]] nastalim koncem četrdesetih i početkom pedesetih, što će, uz djela [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]], imati ključni upliv na njegov cjelokupni likovni opus.
Hamilton je, kao i Paolozzi, uvelike bio fasciniran manifestacijama nove urbane potrošačke kulture, napose njezinim manifestacijama u pop kulturi Sjedinjenih Američkih Država, što nije teško razumjeti ako se uzme u obzir sveprisutno siromaštvo kojim je bila pogođena Britanija zbog enormnih troškova obnove nakon Drugog svjetskog rata.
Taj aspekt Hamiltonova rada je osobito uočljiv na njegovom crtežu znakovita naziva ''Hommage a Chrysler Corp'', te na Hamiltonovu najpoznatijem djelu,
Takav Hamiltonov plakat trebao je posjetitelje pripremiti na glavne eksponate ove neobične izložbe: robota Robbya – „junaka“ američkog znanstveno-fantastičnog filma Zabranjeni planet, postere s prikazima špageta i pivskih boca, i sl.
Kolaž ''Interijer II'' iz 1964. pokazuje u kojem se smjeru dalje razvijao Hamiltonov likovni izričaj: u središtu slike nalazi sa američka glumica Particia Knight u sceni iz filma ''Shockproof''. Kolaž je međutim bitno pojednostavljen, i u njega je osim novinskih izrezaka umetnuta plastična šablona. I dok se američki pop umjetnici u svojim djelima okreću slavnima, Hamilton bira relativno nepoznatu glumicu fotografiranu u sceni koja reminiscira [[film noir]], stvarajući tako ozračje klaustrofobičnog i zabranjenog, koje je dijametralno suprotno od karakteristične atmosfere pop arta, napose onog američkog.
To je svakako bilo jasno i samom Hamiltonu, koji je još 1957. ovako odredio glavne odlike pop umjetnosti: prolazna, popularna, jeftina, masovno izrađena, mlada, dosjetljiva, seksi, glamurozna i profitabilna.
Sredinom šezdesetih Hamilton upoznaje ključne osobe britanske glazbene pop scene, među kojima i [[Paul McCartney|Paula McCartneya]]. Tako nastaje njegov kolaž – dizajn za [[
Sredinom osamdesetih Hamilton se neko vrijeme bavi industrijskim dizajnom.
Najveće priznanje za svoj rad Hamilton je primio 1993. kada njegovo predstavljanje Britaniju na Venecijanskom Biennalu okrunjeno Zlatnim lavom.
2002. [[British Museum]] priređuje izložbu Hamiltonovih ilustracija [[James Joyce|Joyceova]] [[
==Izvori==
* Jamie James: Pop Art, London, 1998., ISBN 0-7148-3332-0▼
* Edward Lucie-Smith: Movements in Art since 1945. New edition., London, 2001., ISBN 0-500-20344-X▼
* Herbert Read: A Concise History of Modern Painting, London, 1997., ISBN 0-500-20141-2▼
* Nikos Stangos (ur): Concepts of Modern Art, London, 1994., ISBN 0-500-20268-0▼
▲Jamie James: Pop Art, London, 1998., ISBN 0-7148-3332-0
▲Edward Lucie-Smith: Movements in Art since 1945. New edition., London, 2001., ISBN 0-500-20344-X
▲Herbert Read: A Concise History of Modern Painting, London, 1997., ISBN 0-500-20141-2
▲Nikos Stangos (ur): Concepts of Modern Art, London, 1994., ISBN 0-500-20268-0
|