Claes Oldenburg: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Claes Oldenburg je rođen 28. siječnja 1929. u Stockholmu u Švedskoj. Američko – švedski je likovni umjetnik. ===Život i djelo=== Oldenburg je sin šv... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Oldenburg je sin švedskog diplomata koji se [[1936.]] zajedno s obitelji nastanio u [New York|New Yorku]], da bi nešto kasnije preselio u [[Chicago]]. Claes je studirao na [[Yale|Yaleu]], te na Art Institute of Chichago. [[1953.]] postaje američki državljanin, a 1956. odlazi u grad svojeg djetinjstva – New York gdje susreće [[Jim Dine|Jima Dinea]] i [[Allan Kaprow|Allana Kaprowa]], pionire happeninga.
Tijekom šezdesetih Oldenburga ponajviše intrigira problem međuodnosa između privatnog i javnog prostora. Tako 1960. nastaje instalacija Ulica, koju je Oldenburg postavio u newyorškoj Judson Memorial Church Gallery. Bila je to kaotična hrpa grubih antropomorfnih crteža na papiru pokupljenom s ulice. Ta instalacija, koja je osim zidova zauzimala i pod, asocirala je na kartonske nastambe u kojima žive klošari. I doista, u ciklusu happeninga
Tijekom zime 1961. – 1962., Oldenburg je na dva mjeseca zakupio dućanski prostor u jednoj od newyorških ulica s trgovinama jeftine robe. Tu je uredio svoj atelier, koji je odmah koncipirao kao dućan. Police je ispunio gipsanim modelima hrane i odjeće, koloriranim na tragu apstraktnog ekspresionizma, te ih ponudio na prodaju po pristupačnim cijenama. Radilo se zapravo o happeningu kojeg je Oldenburg izvodio pod pseudonimom Ray Gun.
Istom tematikom međuodnosa konzumacije, te javnog i privatnog prostora, Oldenburg se pozabavio u trima ambijentima pod nazivom Spavaća soba, koji predstavljaju vjerne kopije različitih motelskih spavaćih soba, koje su Oldenburga tematski zaintrigirale tijekom njegova puta u Los Angeles 1963. – 1964. Prema kritičaru Lawrencu Allowayu, jednom od najboljih poznavatelja [[pop art|pop arta]], ti interijeri odražavaju fetišizam i higijenu američkog načina života; riječ je o monumentalnim ostvarenjima pop arta, fokusiranim na stvari, a ne na ljude, što je osobito značajno jer se radi o spavaćim sobama, tj. najintimnijim ljudskim prostorima.
|