Novoasirsko Carstvo: razlika između inačica

Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva (drugi će biti onaj u doba [[Sargon II.|Sargona II.]] i njegovih nasljednika). Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je [[Ašur-nasir-pal II.]] (884.-859. pr. Kr.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad [[Kalah]]. Za njega se može reći da je postao uzorom idealnog asirskog kralja, koji je doveo Asiriju do dotad neviđene moći i bogatstva, a sve zahvaljujući njegovu načelu da asirski kralj redovito, svake godine mora polaziti u vojne pohode. Povjesničarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovništvo kao roblje u Kalah. Poveo je također više pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje [[Urartu]] i Nairu, gdje je proveo opsežne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz čitavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su si Asirci uspjeli bez borbe osigurati redovite prihode iz [[Karkemiš]]a. Prešli su i preko gornjeg toka [[Eufrat]]a i konačno stigli i do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], a libanonski gradovi iskazivali su počast ovom kralju. Ašur-nasir-pal II. poduzeo je, koristeći libanonsku cedrovinu, nove građevinske radove u Kalahu. Poveo je i nekoliko kaznenih pobuna protiv pobunjenika na južnoj granici carstva.

Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti Šalmanasara III., povijest Asirije obilježena je upadima snaga kraljevstva [[Urartu]], koje je u tom trenutku postalo snažnije i od same Asirije. Ovakvu asirsku slabost iskoristili su ostali narodi, poglavito [[Babilonija]] na jugu, te [[Aramejci]] i ostali narodi na zapadu, koji su se oslobodili vazalskog odnosa prema Asiriji. Ovo je najtamnije razdoblje Novoasriskog carstva, čemu je doprinio i Šalmanasarov sin, Šamši-Adad V. (823.-811. pr. Kr.). Njega je naslijedio [[Adad-nirari III.]] (811.-783. pr. Kr.), uz kojega je kao namjesnica, barem na početku kraljevanja, vladala njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao [[Semiramida]]. U to je doba Asirija ponovno počela rasti, te je osvojila Damask, a [[Kraljevstvo Izrael]] plaćalo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Ipak, više nego sam kralj, vlast su u osvojenim područjima imali mjesni moćnici kojima je kralj davao osobite povlastice.

Od 782. do 745. pr. Kr. kraljevala su nominalno tri kralja, no u stvarnosti je zemlja bila podijeljena na zapravo neovisne državice, a jačanjem kraljevstva [[Urartu]], Asirija se našla pred nestankom.

Kad je [[Tiglat-Pileser III.]] (745.-727. pr. Kr.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i osvojio područje kraljevstva [[Urartu]]. Ovi su uspjesi potakli vladare narodâ na zapadu da mu dragovoljno plaćaju danak i zapravo postanu njegovim vazalima. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. pr. Kr. kreće prema zapadu, prolazi kroz [[Sirija|Siriju]], [[Fenicija|Feniciju]] i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], te osvaja grad [[Gaza|Gazu]], koja je bila važna radi uspostavljanja izravne trgovine s [[drevni Egipat|Egiptom]]. Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uključuje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser više će se puta uplitati i u stvari [[Babilonija|Babilonije]], dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, te tako ujedini dva moćna carstva, što će dovesti do pobune [[Merodah-Baladan]]a. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve. Ovaj kralj nije mnogo gradio, a najvažnija je njegova građevina palača u [[Kalah]]u.