Punk: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
=== Prvi val - Bunt ===
Razdoblje od začetka punka pa sve do njegove
Eksperimentalan i slobodan izraz te rušenje glazbenih i društvenih granica bio je bitan dio punk [[Imidž|imidža]]. Individualnost je bila ključan pojam za izraz odjećom, te su joj se često pridavali bizarni i neuobičajeni elementi (npr. odjeća iz sex shopa, pseće ogrlice, lanci, ziherice itd.) Nose se ekstravagantne frizure, poderana odjeća, sprejem obojana, majice sa parolama, [[Bondage odjeća|bondage]] hlače, odjeća obrađena varikinom itd. Ono što bi trebalo naglasiti jest uporaba nacističkih simbola koja se jako često spominje protiv punka, a i štetila mu je u smislu da je punk dobio oznaku kao [[Nacizam|nacistički]]. Nošenje [[Svastika|svastike]] na odjeći i iscrtane na tijelu bilo je vrlo popularno u samom početku subkulture te se koristi kao sredstvo šokiranja. Svastika u punk subkulturi toga razdoblja nema nikakvo političko značenje niti je nacizam bio dio punk ideologije. Dapače mnogi sastavi su se postavili i izrazito protiv nacizma kroz svoje pjesme i organiziranjem antirasističkih koncerata.
U toku toga prvog vala punka on jednim svojim dijelom kreće u komercijalnom smjeru i postaje dio tadašnje [[Popularna kultura|pop kulture]], dok veći dio subkulture i dalje djeluje kao [[Underground kultura|underground]]. Tadašnja modna i glazbena industrija vidjela je u punku popriličan potencijal za zaradu te ga je kao takvog naposlijetku i iskoristila. No kako je sam punk u svojoj srži i od početka anti-popularan, anti-komercijalan, anti-društveno ustaljen…ukratko glavna riječ u punku je protiv, protiv svega već serviranog i postojećeg, u samoj toj subkulturi dolazi do očite diskrepancije između njenih pop i underground strana (a koje su u osnovi stila: izgledom, zvukom glazbe; bile iste jer su u [[pop]] kulturu preslikane iz već postojećih uličnih obrazaca) a i sve većeg broja novih „pop-punkera“ koji ulaze u subkulturu s njene komercijalne strane i slijedeći njena pravila. Najvjerojatnije se u toj diskrepanciji subkulture rodila tako duboka i uvijek prisutna ideja „pravih punkera i pozera“. U dosadašnju „anti-society“ snagu punk subkulturne mladeži infiltrirali su se „uljezi“ pridošli sa komercijalizacijom, a koji su očito unosili i vlastite ideje i vrijednosne pojmove. Kao rezultat toga javljaju se dvije stvari: prva je bila obeshrabrenje subkulturnih pripadnika punka, razočaranje od sveopće ideje, pa i odustajanje od nje i same subkulture. Druga stvar koja se javila bila je revolt kod određenih pripadnika, kao što smo naveli prvotno razočaranih, no nakon toga ljutitih i željnih promjena. Makar se revolt javio dosta nakon što popularna industrija odbacuje punk kao zastario i démodé, punkeri su i dalje osjećali da je sama supkultura „uprljana“ i obezvrijeđena, a u njoj su i dalje vidjeli strane pripadnike pop kulture "zamaskirane i infiltrirane u njihove redove". ▼
Još jedna stvar karakteristična za punk, tada izumljena, a danas čvrst dio scene je ples pod imenom [[pogo]]. [[Bas gitara|Basist]] Sex Pistolsa, [[Sid Vicious]], tvrdio je da je on izumio pogo negdje oko [[1976]]. Prema njegovoj izjavi, u gužvi na koncertu Sid nije dobro vidio sastav pa je počeo skakati gore-dolje da bolje vidi i na taj način izumio [[ples]]. Istina je vjerojatno drugačija, ples se rodio spontano, u međudjelovanju više ljudi na koncertima. Osim poga na koncertima je prisutan i [[Stage diving|stage diving]], [[headbanging]] te [[moshing]]. Sam pokret ideološki se ne opredjeljuje ni lijevo ni desno, nego se približava [[Anarhizam|anarhizmu]] ali ponajviše u smislu nezadovoljstva postojećim sistemom i glasnim prosvjedom protiv moralnih normi društva. Izokrenuo je i ismijao civilizacijske norme i vrijednosti, te djeluje apolitično, destruktivno i pesimistički.
▲U toku toga prvog vala punka on jednim svojim dijelom kreće u komercijalnom smjeru i postaje dio tadašnje [[Popularna kultura|pop kulture]], dok veći dio subkulture i dalje djeluje kao [[Underground kultura|underground]]. Tadašnja modna i glazbena industrija vidjela je u punku popriličan potencijal za zaradu te ga je kao takvog naposlijetku i iskoristila. No kako je sam punk u svojoj srži i od početka anti-popularan, anti-komercijalan,
=== Drugi val - Diferencijacija ===
U želji za promjenama prvo se rađa '''Oi! pokret''' koji je svojevrsni spoj [[Skinhead kultura|skinhead]] i punk supkulture. On objedinjuje filozofiju [[Radnička klasa|radničke klase]] i stvarno nasilništvo (za razliku od prvovalskog koje je bilo više kao sredstvo šoka) sa punkerskom kritikom društva, eksponiranošću i žestinom.
Izvorni Oi! sastavi uključivali su [[Cock Sparrer]], [[Cockney Rejects]], [[Angelic Upstarts]], i [[Sham 69]], iako su neki od njih djelovali i prije nego što je pokret imenovan kao stil glazbe. Sastavi koji su nastavili glazbeni put koji su prethodni zacrtali su [[The Business]], [[The Last Resort]], [[The 4-Skins]], [[Combat 84]], [[Condamned 84]], [[Infa-Riot]], [[The Blood]], [[The Oppressed]] i [[Anti-Heroes]]. U sam izgled i odijevanje se unose karakteristike skinhead stila: [[Dr. Martens|martensice]] (koje prije nisu bile obavezno obilježje stila), vojnički stil, spitke, brijanje glava do kože, kožne jakne sa nitnama, t-shirt majice sa sastavima i drugo. Pripadnici Oi! pokreta su podjednako i skinheadsi i punkeri tako da i izgled pripadnika može varirati u dva smjera: kao skinhead izgled i kao oštriji punk izgled sa naglašenim martensicama, visoko podignutim nogavicama, tregerima Pokret zagovara jedinstvo punkera
Ovaj pokret je podosta percipiran na krivi način, najčešće kao nacistički pokret, skinhead pokret te nasilan i destruktivan oblik punka. Za sliku o nacističkom pokretu je ponajviše zaslužna pripadnost pojedinih članova Oi! pokreta nacionalističkim skupinama kao što su National Front i British movement. No niti jedan od izvornih Oi! bendova nije bio nacionalistički opredijeljen a neki od njih su bili vezani i uz ljevičarsku i antirasističku ideologiju (Angelic Upstarts, The Opressed). Još jedan razlog radi kojega je ovaj pokret proglašavan nacionalističkim je i album "Strenght Thru Oi!" izdan 1981. Naslov je poigrava sa nacističkim sloganom Strength Through Joy (Kraft durch Freude), a na njegovoj naslovnici se nalazi Nicky Crane, član British Movementa i poznati neo-nacistički aktivist. Garry Bushell, koji je zaslužan za sastavljanje albuma, je poricao sve optužbe o vezanosti albuma uz nacionalizam. Naglašava da je naziv albuma vezan uz album benda The Skids ("Strenght through Joy") i da nije znao identitet skinheadsa sa naslovnice. Uz to sam Gary Bushell koji se je deklarirao kao [[Socijalizam|socijalist]] u to vrijeme je smatrao potpuno ironičnim da ga se povezuje sa desničarskim pokretima. Sve skupa je eskaliralo nakon koncerta Businessa, Last Resorta i 4-Skinsa kada je skupina azijske mladeži [[Molotovljev_koktel|molotovljevim koktelima]] napala sudionike koncerta misleći da se radi o neo-nacističkom okupljanju, prvenstveno radi natpisa National Front koji su neki sudionici koncerta nosili. Nakon toga su mainstream mediji proglasili Oi! desno orijantiranim pokretom i njegove pripadnike prikazali kao naciste i nasilnike.
▲Pokret zagovara jedinstvo punkera, skinheadsa i radničke mladeži te je druženje i osjećaj pripadnosti među potonjima najprirodnija stvar u ovoj subkulturi.
To je povuklo reakciju mnogih Oi! bendova i pripadnika scene koji su javno osudili rasizam i fašizam. Prosvjeduje se protiv nacističkih ideja i nazi-skinheadsa, kako kroz pjesme bendova tako i osnivanjem raznih skinhead [[Antifašizam|antifašističkih pokreta]]. Neki od najpoznatijih su [[SHARP]] i [[RASH]] pokret. U međuvremenu i nacionalistički "white power" skinheadsi do tada prisutni u Oi! pokretu su se odvojili od njega u vlastiti zasebni pokret pod nazivom [[RAC|Rock Against Communism]]. On i dalje ima neke muzičke sličnosti sa Oi! glazbom ali je odvojen od Oi! scene. Problem asocijacije nacizma sa Oi! pokretom je ponajviše pogodio same skinheadse zbog njihove slike u javnosti (koja je i dalje pretežito nacistička) te razdora unutar njihove subkulture. Uz to i Oi! punkeri su i dan danas stereotipizirani kao nacisti i nasilnici bez obzira na reakciju Oi! subkulture koja se ogradila od [[Nacizam|nacizma]] i [[Rasizam|rasizma]] te osudila one pripadnike Oi!-a koji ih zastupaju. Uz to je uključena i apolitičnost mnogih Oi! bendova ili naginjanje ljevičarskim i antifašističkim idejama od samog začetka ovog pokreta.
Makar se je Oi! pokret u početku nazivao street punkom pa je preimenovan, '''street punk''' stil ipak naknadno niče iz Oi!-a kao njegova punk inačica. Iako u početku [[Streetpunk|street punk]] ima sva obilježja Oi! punka, te se razvijaju kao isti pokret, street se ipak kasnije sve više definira kao izraziti punk stil bez mješavine skinheads elemenata. Glazba postaje žešća i znatno brža od Oi! glazbe. Teme su najčešće društvene, odbacivanje autoriteta i alkohol. On prvenstveno označava ljude, pretežito mlade, pripadnike radničke klase i gradske stanovnike. Oni odbacuju civilizacijske norme; potrebu za poslom, stanom, brakom itd. te postaju, kako sami sebe nazivaju, propalicama (tu riječ punk upotrebljavaju s namjernim derogativnim značenjem), čime se i ponose. U skladu s tim svoj život provode pretežito na ulici , u [[skvot]]ovima, spavaju po tuđim stanovima ili kako se već snađu. Ponekad žicaju novac na ulici, puno piju i alkohol slave kroz pjesme. Izgled je agresivan, a uobičajena odjeća je slična kao i u Oi! pokretu, te se sastoji od obojenih kožnjaka sa šiljcima, velikih [[irokeza]] ili kose dignute u šiljke, puno [[bedž]]eva, prišivaka, majice s natpisima bendova, lanci, uske traperice, bondage hlače,[[Pirsing|pirsinzi]] itd.
| |||