Punk: razlika između inačica

U toku toga prvog vala punka on jednim svojim dijelom kreće u komercijalnom smjeru i postaje dio tadašnje [[Popularna kultura|pop kulture]], dok veći dio subkulture i dalje djeluje kao [[Underground kultura|underground]]. Tadašnja modna i glazbena industrija vidjela je u punku popriličan potencijal za zaradu te ga je kao takvog naposlijetku i iskoristila. No kako je sam punk u svojoj srži i od početka anti-popularan, anti-komercijalan, antisocijalan; ukratko glavna riječ u punku je bunt, protiv mainstream društva i lažno moralnog i trulog sistema. Radi toga u samoj toj subkulturi dolazi do očite diskrepancije između njenih pop i underground strana (a koje su u osnovi stila, izgledom, zvukom glazbe, bile iste jer su u [[pop]] kulturu preslikane iz već postojećih uličnih obrazaca) a i sve većeg broja novih „pop-punkera“ koji ulaze u subkulturu s njene komercijalne strane i slijedeći njena pravila. Najvjerojatnije se u toj diskrepanciji subkulture rodila tako duboka i uvijek prisutna ideja „pravih punkera i pozera“. U dosadašnju „anti-society“ snagu punk subkulturne mladeži infiltrirali su se „uljezi“ pridošli sa komercijalizacijom, a koji su očito unosili i vlastite ideje i vrijednosne pojmove. Kao rezultat toga javljaju se dvije stvari: prva je bila obeshrabrenje subkulturnih pripadnika punka, razočaranje od sveopće ideje, pa i odustajanje od nje i same subkulture. Druga stvar koja se javila bila je revolt kod određenih pripadnika, kao što smo naveli prvotno razočaranih, no nakon toga ljutitih i željnih promjena. Makar se revolt javio dosta nakon što popularna industrija odbacuje punk kao zastario i démodé, punkeri su i dalje osjećali da je sama supkulturasubkultura „uprljana“ i obezvrijeđena, a u njoj su i dalje vidjeli strane pripadnike pop kulture "zamaskirane i infiltrirane u njihove redove". Revolt se očituje kroz diferencijaciju; stvaranje novih podvrsta punka kroz reviziju punkerske ideologije, tj. pojedini njegovi pripadnici naglašavaju one strane punk subkulture koje su za njih ključne ali kako su se te strane razlikovale kod pojedinih ljudi tako se stvaraju i nove skupine okupljene oko zajedničkih ideja.

U želji za promjenama prvo se rađa '''Oi! pokret''' koji je svojevrsni spoj [[Skinheads|skinhead]] i punk supkulturesubkulture. On objedinjuje filozofiju [[Radnička klasa|radničke klase]] i stvarno nasilništvo (za razliku od prvovalskog koje je bilo više kao sredstvo šoka) sa punkerskom kritikom društva, eksponiranošću i žestinom. Stilski elementi Oi! glazbe se sastoje od punk rocka i muzike vezane uz navijačku subkulturu, folk glazbu (utjecaj nacionalnog ponosa) te pjesama vezanih uz alkohol i [[Pub|pubove]]. Isprva je stil nazivan street punkom (drugi nazivi uključuju: street rock, new punk, real punk) no početkom 80ih Garry Bushell daje ovom pokretu naziv [[Oi!]] što je proizašlo iz uzvika "Oi!" koji je Stinky Turner iz [[Cockney Rejects|Cockney Rejectsa]] upotrebljavao na nastupima svog benda. Sama riječ „Oi!“ je inačica pozdrava u londonskom [[Cockney|cockney]] slengu, te ima isto značenje poput pozdrava „hey“.

Drugi odgovor na komercijalizaciju punka uz Oi! i kao odgovor i na Oi! bio je '''hardcore'''. On nastaje početkom 80ih u Americi, pretežito u i oko gradova Los Angelesa, Washingtona, New Yorka itd. Navodi se da se radi o punk rock glazbi prihvaćenoj od strane srednje klase u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]], mladeži iz [[Predgrađe|predgrađa]], koja je njome izrazila kritiku društva uobičajeno sa [[Politika lijevog krila|lijevog političkog gledišta]]. Do negdje 1983. godine, termin [[Hardcore Punkpunk|hardcore]] se koristio rjeđe, i nije označavao ime definiranog muzičkog žanra. Bio je više riječ iz [[Žargon|slenga]] hardcore mladeži te je imao približno značenje kao „glazba ljudi poput nas“. Punkeri koji su se smatrali hardcore punkerima gledali su na sebe kao oporbene punku prvog vala koji su smatrali komercijalnim i Oi!-u koji su smatrali besmislenim i nasilnim. Punk je za njih imao [[Aktivizam|aktivistički]] smisao i borbu za političke ciljeve koje žele ostvariti. Utjecanje na društvo i propagandu ljevičarskih te liberalnih ideala. Hardcore bendovi su izrazito anti-komercijalni i usmjereni na underground djelovanje. Predvodnici originalnog hardcore pokreta bili su bendovi: [[Minor Threat]], [[Bad Brains]], [[Black Flag]] i drugi.