Baze (kemija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ar, io, la, ru |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{redirect|Lužine}}
{{radovi24}}
U kemiji, pod pojmom baza se najčešće podrazumijeva vodena otopina koja može primiti protone vodika. Baze su također oksidi i hidroksidi metala. Ovo je definicija baza po Brønsted-Lowry-evoj teoriji kiselina i baza. Osim nje, definicija baze mogu biti donori elektronskih parova (Lewis) ili izvori hidroksidnih aniona (Arrhenius). Osim toga, baze općenito podrazumijevaju bilo koji spoj, koji otopljen u vodi, daje otopinu čiji je pH veći od 7.0. Primjeri baza su natrijev hidroksid i amonijak.
Baze su kemijska suprotnost kiselinama. Reakcija između kiselina i baza naziva se neutralizacija. Baze i kiseline su suprotne jer kiseline povećavaju koncentraciju oksonijevih (H3O+) iona, dok baze smanjuju ovu koncentraciju. Baze reagiraju s kiselinama pri čemu nastaju voda i soli (ili njihove otopine).
==Definicija==
Snažna baza je ona koja se hidrolizira u potpunosti i podiže pH otopine prema 14. Snažne baze, kao i snažne kiseline, napadaju i oštećuju tkivo i uzrokuju ozbiljne opekline.
Koncept baze je prvi put u kemiju uveo francuski kemičar Guillame François Rouelle 1754. godine. On je primjetio da kiseline stvaraju soli samo kad ih se pomiješa s određenim tvarima. Ove je tvari nazvao bazom soli<ref>''The Origin of the Term Base'' William B. Jensen Journal of Chemical Education • 1130 Vol. 83 No. 8 August '''2006'''</ref> , i odatle i ime.
==Svojstva==
Neka općenita svojstva baza su:
#Skliske i pjenaste na dodir, zbog saponifikacije lipida u ljudskoj koži
#Koncetrirane i snažne baze su kaustičnog (korozivnog) djelovanja na organske tvari i snažno reagiraju s kiselinama
#Vodene otopine ili rastaljene baze disociraju na ione i provode struju
#Reagiraju s indikatorima: lakmus papir poplavi, fenolftalein postane ružičast
==Baze i pH==
pH vode je mjera njene kiselosti. To je negativan logaritam koncentracije oksonijevih iona. U čistoj vodi, otprilike jedna na 10 milijuna molekula vode disocira na H3O+ i OH-, prema jednadžbi:
:2H<sub>2</sub>O(l) → H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>(aq) + OH<sup>−</sup>(aq)
==Neutralizacija==
Kada se otopi u vodi, snažna baza poput natrijevog hidroksida se rastavi na hidroksidne i natijeve ione:
:NaOH → Na<sup>+</sup> + OH<sup>−</sup>
I slično tome, klorovodična kiselina u vodi stvara oksonijeve i kloridne ione:
:HCl + H<sub>2</sub>O → H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> + Cl<sup>−</sup>
Kada se ove dvije otopine izmiješaju, oksonijevi i hidroksidni ioni reagiraju pri čemu nastaju molekule vode:
:H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> + OH<sup>−</sup> → 2 H<sub>2</sub>O
Ako je jednaka količina natrijevog hidroksida i klorovodične kiseline reagira, dolazi do potpune neutralizacije, pri čemu u otopini ostaje natrijev klorid.
Slabe baze, poput sode (natrijevog karbonata) ili bjelanca jajeta bi se trebali koristiti za neutralizaciju prolivenih kiselina. Neutralizacija prolivenih kiselina sa snažnim bazama, poput natrijevog ili kalijevog hidroksida, uzrokuje snažnu i opasnu reakciju.
==Izvori==
<references/>
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
| |||