Nelipić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak netočno snimljene stranice
dodatak
Redak 2:
 
== Povijest ==
=== Podrijetlo ===
Najraniji poznati član obitelji bio je Nelipac I. koji se spominje [[1244]]. godine u izvorima. Njegov sin Izan I. dobio je od kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] županiju [[Drežnik]], koju su kasnije izgubili u korist [[Babonići|Babonića]]. Uspon obitelji počinje tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] kada Nelipčići obnašaju visoke dužnosti na dvoru hrvatskog bana [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II. Bribirskog]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 226.</ref>
 
=== Uspon ===
Godine [[1322]]., nakon poraza hrvatskog bana Mladena II. Bribirskog, kralj Karlo I. pokušao je obnoviti kraljevsku vlast, ali vojvoda [[Nelipac II]]. zauzeo je grad [[Knin]] i zasjeo u njemu. Učvrstivši se na položaju kninskog kneza, osnovao je snažnu državinu na području knjinske, cetinske i psetske županije.
Protiv Nelipčića ustali su [[Šubići|knezovi Bribirski]] kojima su se pridružili [[Frankapani|knezovi Krčki]], bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] i grad [[Zadar]]. Godine [[1324]]. napali su Knin, ali ih je Nelipac, potpomognut, knezovima [[Kurjakovići|Kurjakovićima]], livanjskim knezom te gradovima [[Šibenik|Šibenikom]] i [[Trogir|Trogirom]] uspio poraziti.
Line 9 ⟶ 13:
Poslije Nelipčeve smrti [[1344]]. godine novi kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] poslao je vojsku na Knin koji je junački obranila Nelipčeva udovica Vladislava od roda [[Gusići|Gusića]]. Svjesna da ipak neće moći trajno odoljevati napadima kraljevskih snaga, kneginja je povela pregovore s kraljem kako bi spasila baštinu svome sinu Ivanu. Nato je kralj Ludovik I. oduzeo je Nelipčićima [[1345]]. godine Knin, [[Počitelj]], [[Srb]], [[Ostrog]] i [[Unac]], a ostavio im je utvrdu [[Sinj]] sa cetinskom županijom, [[Brečevo]] s poljem i djedovski grad [[Kamičac]] na Krki te Ključić i [[Nečven]]. Time je bila slomljena moć Nelipčića koji su otada bili vjerni kraljevi [[vazal|vazali]].<ref>Šišić, F. str. 216..</ref>
 
Knez [[Ivan Nelipčić|Knez Ivan]] je [[1358]]. godine od kralja dobio [[župan|župansku]] vlast u [[Klis|Klisu]], za zasluge u ratu protiv [[Venecija|Venecije]]. Godine [[1372]]. Ivan je stekao gradove Novi na Neretvi i [[Imotski]] s kneževinom Hum. Nasljedio ga je sin [[Ivaniš Nelipčić]] koji je [[1416]]. godine dobio [[Omiš]] s Krajinom od svoje sestre Jelene. Godine [[1434]]. umro je ne ostavivši muškog potomka.
 
[[Ivaniš Nelipčić]] je sudjelovao u građanskom ratu koji je izbio između [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] i Luksemburgovaca, isprva podržavajući kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] koji mu je darovao [[Skradin]] i Klis. Poslije je prešao na stranu [[Žigmund Luksemburški|kralja Žigmunda]], zbog čega je izgubio Skradin, ali je zadržao Klis. Godine [[1416]]. dobio je [[Omiš]] s Krajinom od svoje sestre Jelene.
Umro je [[1434]]. godine ne ostavivši muškog potomka.
 
=== Borba za baštinu cetinskih knezova ===
Ivaniš je iza sebe ostavio dvije kćeri, Katarinu i Margaritu. Prije smrti nastojao je stariju kći proglasiti legitimnm nasljednicom, što mu je odobrio sam kralj. Nasljednica obiteljskih imanja bila je njegova kći Katarina, udana za Anža [[Frankapani|Frankapana]]. Međutim, [[Žigmund Luksemburški|kralj Žigmund]] je pogazio danu riječ i zatražio je da mu se predade baština Nelipčića ite je poslao slavonskog bana [[Matko Talovac|Matka Talovca]] da im je preotme.
 
Kako je Anž umro [[1436]]. godine, Katarina je predala baštinu kralju, koji je najveći dio te baštine prepustio [[Talovci|Talovcima]].<ref> Povijest Hrvata, str. 241.</ref>