Kretnje očiju: razlika između inačica

Obrisano 247 bajtova ,  prije 14 godina
bez sažetka
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
prev. Komlenac
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Normal 0 false false false EN-US X-NONE X-NONE
 
 
== Uvod ==
 
Oči su organi vida koji imaju mrežnicu, specijaliziranu vrstu moždanog tkiva koja se sastoji od fotoreceptora i interneurona. Te specijalizirane stanice pretvaraju svjetlost u elektrokemijski signal koji putuje uzduž optičkog živca u mozak.
Primati i mnogi drugi kralješnjaci koriste dvija tipa voljnih pokreta očiju za praćenje objekata: fino praćenje (smooth pursuit) i grubo (saccades). Čini se da su ti pokreti inicirani od strane male regije u moždanoj kori u čeonom režnju. To je dokazano uklanjanjem čeonog režnja. U ovom slučaju, refleksi (kao što su refleksno praćenje svijetla koje se kreće) su netaknuti, iako je spontana kontrola oštećena.
 
== Fiziologija ==
 
===Vrste===
Očini pokreti su klasificirani kao dedukcija, verzija ili vergencija
 
OčiniOčni pokreti su klasificirani kao dedukcija, verzija ili vergencija .
 
1. Dedukcija - pokret koji izvodi samo jedno oko
2. Verzija - pokreti oba oka koji idu u istom smjeru
3. Vergencija- pokreti u kojima se kreću oba oka u različitom smjeru
Fiksacioni očni pokreti
Mehanizmi stabilizacije pogleda
- Vestibulo-okularni refleks
- Optokinetički refleks
Mehanizmi izmjene pogleda
- Sakadični pokreti
- Fino praćenje
- Pokreti vergencije
 
*Fiksacioni očni pokreti
Agonistički pokreti spram antagonističkih pokreta
*Mehanizmi stabilizacije pogleda
- Heringov zakon jednakih pokreta
- **Vestibulo-okularni refleks
- Sherringtonov zakon recipročnih pokreta
- **Optokinetički refleks
*Mehanizmi izmjene pogleda
- **Sakadični pokreti
- **Fino praćenje
- **Pokreti vergencije
 
===Agonistički pokreti spram antagonističkih pokreta===
- *Heringov zakon jednakih pokreta
- *Sherringtonov zakon recipročnih pokreta
 
Vidni sustav u mozgu prespor je da bi obradio informacije ako slike prolaze preko mrežnice u više od par stupnjeva u sekundi. Stoga, da bi vidjeli kada se krećemo, mozak mora kompenzirati kretnje glavom kretnjama očiju. Još jedan od specijaliziranih djelova optičkog sustava živozinja s naprijed smještanim očima je dio mrežnice s vrlo visokom oštrinom. Taj dio se zove pjega, i pokriva oko dva stupnja vidnog kuta u ljudi. Da bi dobili jasnu sliku, mozak mora usmjeriti oči tako da slika promatranog predmeta dođe na pjegu. Pokreti oka su stoga vrlo važni za vizualnu percepciju i bilo koje oštećenje vodi do ozbiljnih vidnih invalidnosti. Da bi dokazali ovu činjenicu, pokušajte napraviti sljedeće: ispružite ruku ravno ispred sebe, ok 30 cm ispred nosa. Držite glavu mirno i krećite se rukom lijevo desno, u početku sporo, zatim sve brže i brže. U početku vaše ćete prste vidjeti normalno, ali kako frekvencija kretanja prođe 1 herc(Hz) prsti će biti sve zamućeniji. Sada držite ruku na miru i krećite se glavom ljievo desno ili gore dolje,bez obzira kako brzo krećete glavom slika ostaje normalna. To je dokaza da mozak može pokretati oči suprotno od pokreta glave mnogo bolje nego što može pratiti pokretima glave. Kada vaš sistema za praćenje ne uspije pratiti kada se krećete glavom, slika ne pada na pravo mijesto na mrežnici i vidite zamućenu ruku.
Mozak mora usmjeriti oba oka pretcizno da bi objekt pao na obje mrežnice na isto mjesto,tj. korespondentno područje obiju mrežnica, da bi se izbjegla dvoslika. U primata (majmuna, ljudi) pokreti različitih dijelova tijela su kontrolirani mišićima koji djeluju sinkrono. Pokreti očiju su nešto različitiji, oči nisu čvrsto vezane za nešto, ali su zadržane u orbiti uz pomoć šest vanjskih očnih mišića.
Line 31 ⟶ 33:
== Anatomija ==
 
=== Vanjski očni mišići===
Svako oko ima 6 vanjskih očnih mišića
- Lateralni ravni mišić ( inerviran od strane n. Abducens-a)
Line 38 ⟶ 40:
- Gornji ravni mišić (inerviran od strane n. Oculomotorius-a)
- Donji kosi mišić (inerviran od strane n. Oculomotorius-a)
- GornjGornji kosi mišić (inerviran od strane n. Trochlearis-a)
-
- Pokret lateralnog ravnog mišića, pogled od gore
Line 62 ⟶ 64:
Mozak djeluje na kontrolu nad dobrovoljnim i nevoljnim pokretima oka. Tri moždana živca nose signale iz mozga do vanjskih očnih mišića. To su:
- *III moždani živac- okulomotorius
- *IV moždani živac- trohlearni
- *VI moždani živac- abducens
- *Mozak – mozdana kora
**moždana kora
- -***frontalni režanj- frontalno očno polje(FEF), medijalno (MEF), dodatna očna polja( SEF), stražnjemedijalna frontalna kora (DMFC)
- -***parietalni režanj- lateralno interparietalno područje (LIP), Srednje temporalno područje (MT), gornje medijalno temporalno područje
- ***Zatiljni režanj- vidna kora
- Mali mozak
****vidna kora
- Srednji mozak- pretektalno područje
- *Mali mozak
-gornji kolikulus
*Srednji mozak
- Moždano deblo- Gornji kolikulus (SC)
- Srednji mozak- **pretektalno područje
- Premotorne jezgre u retikularnoj formaciji
**gornji kolikulus
- Paramedijalne pontina retikularna formacija
*Moždano deblo
- Moždani živci – III:okulomotorius
- Moždano deblo- **Gornji kolikulus (SC)
- IV:trohlearis/trohlearne jezgre
- **Premotorne jezgre u retikularnoj formaciji
-VI:abducens/jezgr abducensa
- **Paramedijalne pontina retikularna formacija
- Vestibularne jezgre
**Moždani živci
- Medijalni longitudinalni snop
***III:okulomotorius
- Jezgra hypoglosusa
***IV:trohlearis/trohlearne jezgre
***VI:abducens/jezgr abducensa
- **Vestibularne jezgre
- **Medijalni longitudinalni snop
- **Jezgra hypoglosusa
 
 
== Poremećaji ==
 
===Simptomi ===
Pacijenti s poremećajima pokreta oka mogu se javiti zbog diplopije, nistagmusa, oslabljene vidne oštrine ili kozmetskih mana zbog razorkostirazrokosti.
 
===Etiologija===
- *Inervacija: supranuklearna, nuklearna, živčana, sinapse
- *Poremećaji mišića: poremećaji u razvoju ( hipertrofija, atrofija/distrofija), poremećaj na mjestu hvatišta, sekundarno ožiljkavanje nakon kirurške korekcije, mišićne bolesti (miastenija gravis)
- Anomalije orbite: tumori (rabdomiosarkom, višak masnog tkiva iza očne jabučice, koštane frakture,
*Anomalije orbite
**tumori (npr. rabdomiosarkom)
**višak masnog tkiva iza očne jabučice (npr. kod bolesti štitnjače)
*koštane frakture
Ostali poremećaji: urođena paraliza IV. živca, sindrom Duane, internuklearna oftlmoplegija, nistagmus, oftalmopareza, opsoklonus, paraliza VI živca