Kretnje očiju: razlika između inačica

Dodano 65 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
No edit summary
== Uvod ==
 
Oči su organi vida koji imaju [[mrežnica|mrežnicu]], specijaliziranu vrstu moždanog tkiva koja se sastoji od fotoreceptora[[fotoreceptor]]a i interneurona[[interneuron]]a. Te specijalizirane stanice pretvaraju [[svjetlost]] u elektrokemijski signal koji putuje uzduž optičkog živca u mozak.
[[Primati]] i mnogi drugi [[kralješnjaci]] koriste dvija tipa voljnih pokreta očiju za praćenje objekata: fino praćenje (smooth pursuit) i grubo (engl. saccades; [[sakade]]). Čini se da sute tipokrete pokretiinicira iniciranimala od strane male regijeregija u moždanoj kori u čeonom režnju. To je dokazano uklanjanjem čeonog režnja. U ovom slučaju, refleksi[[refleks]]i (kao što su refleksno praćenje svijetlasvjetla koje se kreće) su netaknuti, iako je spontana kontrola oštećena.
 
== Fiziologija ==
Očni pokreti su klasificirani kao dedukcija, verzija ili vergencija.
 
1. Dedukcija[[Dukcija]] - pokret koji izvodi samo jedno oko
2. [[Verzija]] - pokreti oba oka koji idu u istom smjeru
3. [[Vergencija]] - pokreti u kojima se kreću oba oka u različitom smjeru
 
*Fiksacioni očni pokreti
 
===Agonistički pokreti spram antagonističkih pokreta===
*[[Heringov zakon]] jednakih pokreta
*[[Sherringtonov zakon]] recipročnih pokreta
 
Vidni sustav u mozgu prespor je da bi obradio informacije ako slike prolaze preko mrežnice u više od par stupnjeva u sekundi. Stoga, da bi vidjeli kada se krećemo, mozak mora kompenzirati kretnje glavom kretnjama očiju. Još jedan od specijaliziranih djelova optičkog sustava živozinja s naprijed smještanim očima je dio mrežnice s vrlo visokom oštrinom. Taj dio se zove pjega, i pokriva oko dva stupnja vidnog kuta u ljudi. Da bi dobili jasnu sliku, mozak mora usmjeriti oči tako da slika promatranog predmeta dođe na pjegu. Pokreti oka su stoga vrlo važni za vizualnu percepciju i bilo koje oštećenje vodi do ozbiljnih vidnih invalidnosti. Da bi dokazali ovu činjenicu, pokušajte napraviti sljedeće: ispružite ruku ravno ispred sebe, ok 30 cm ispred nosa. Držite glavu mirno i krećite se rukom lijevo desno, u početku sporo, zatim sve brže i brže. U početku vaše ćete prste vidjeti normalno, ali kako frekvencija kretanja prođe 1 herc(Hz) prsti će biti sve zamućeniji. Sada držite ruku na miru i krećite se glavom ljievo desno ili gore dolje,bez obzira kako brzo krećete glavom slika ostaje normalna. To je dokaza da mozak može pokretati oči suprotno od pokreta glave mnogo bolje nego što može pratiti pokretima glave. Kada vaš sistema za praćenje ne uspije pratiti kada se krećete glavom, slika ne pada na pravo mijesto na mrežnici i vidite zamućenu ruku.
Mozak mora usmjeriti oba oka pretcizno da bi objekt pao na obje mrežnice na isto mjesto,tj. korespondentno područje obiju mrežnica, da bi se izbjegla dvoslika. U primata (majmuna[[majmun]]a, ljudi) pokreti različitih dijelova tijela su kontrolirani mišićima koji djeluju sinkrono. Pokreti očiju su nešto različitiji, oči nisu čvrsto vezane za nešto, ali su zadržane u orbiti uz pomoć šest vanjskih očnih mišića.
 
 
Mozak djeluje na kontrolu nad dobrovoljnim i nevoljnim pokretima oka. Tri moždana živca nose signale iz mozga do vanjskih očnih mišića. To su:
*III moždani živac - okulomotorius
*IV moždani živac - trohlearni
*VI moždani živac - abducens
*Mozak
**moždana kora
Anonimni suradnik