Hrvati u Mađarskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 10:
Sjeverno od Budimpešte, u [[Senandrija|Senandriji]], žive [[Dalmatini]]. <br />
U Baranji, u gradu [[Pečuh]]u, žive Hrvati iz skupine [[Bošnjaci (Hrvati)|Bošnjaka]] <ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] [[Dinko Šokčević]]: Povijest Hrvata u Mađarskoj</ref><ref> [http://hu.mvp.hr/?mh=241&mv=1378&id=4436 MVP RH] Bilateralni odnosi</ref><ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 Glas Koncila] Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?</ref><ref>[[Živko Mandić]]: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj </ref><ref>[http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh] Priča</ref><ref>[http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. {{pdf}} </ref>, a i u selima [[Kukinj]]u, [[Semelj]]u i t.d.<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Hrvatski glasnik br. 34/2008.] XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju {{pdf}} </ref>.<br />
Dalje prema zapadu, u Podravini i Pomurju, raspršeni žive [[podravski Hrvati (Mađarska)|podravski]] i [[pomurski Hrvati (Mađarska)|pomurski Hrvati]].<br>
U okolici [[Blatno jezero|Blatnog jezera]] su se nalazili Hrvati koji su se nazivali [[Toti]]ma. Danas su u potpunosti asimilirani u Mađare<ref>[http://www.matis.hr/pdf/HIZ_2007.pdf Hrvatski iseljenički zbornik 2007.] Marko Samardžija: Asimilacija i jezična raznolikost Hrvata u Mađarskoj, str.24 </ref>.
 
[[Datoteka:Croatian folklore dance meeting in Pecs, Hungary.jpg|mini|centre|700px|Hrvati na smotri folklora u Pečuhu, Mađarska]]
Line 25 ⟶ 26:
[[Bunjevačke i šokačke novine]] su [[1924.]] dale ovu procjenu broja Bunjevaca i Šokaca u Mađarskoj "''Bunjevaca i Šokaca ima u sadašnjoj Madžarskoj oko sedamdeset hiljada. Najviše od njih žive u Bačkoj i Baranji, a osim toga ih ima više hiljada u peštanskoj, šomodjskoj i Fehér varmeđi.''"<ref> [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik5ii.pdf Hrvatski glasnik br. 5/2006.] [[Đuro Franković]]: Da nam prava i u život stupe </ref>.
 
Vrlo brzo nakon Drugoga svjetskoga rata je mađarske Hrvate pogodila [[Rezolucija Informbiroa]] kojom su Hrvati, kao i svi narodi iz NR Mađarskoj susjedne Jugoslavije, postali sumnjivi vladajućim prostaljinističkim krugovima. Iznimno slabe kulturne sveze Hrvata s maticom zemljom su tako do kraja bile zamrli. Dio nacionalno svjesnih Hrvata je završio i na prisilnom radu u [[Hortobágy]]u, mađarskom "Golom Otoku" <ref name="O jeziku"> </ref>. Kulturološku štetu su Hrvati osjetili i na drugi način: nacionalno djelovanje im je bilo omogućeno jedino kroz saveze Južnih Slavena, u kojima su veliki utjecaj dobili Srbi, iako su u Mađarskoj bili znatno manjeg broja nego Hrvati. To je ponajviše bilo zbog brojnih prostaljinističkih Srba koji su prebjegli iz Jugoslavije u Mađarsku, koji su kao takvi bili politički podobni i imali su mogućnost napretka u državnom aparatu.
 
== Hrvatske manjinske samouprave ==