Hrvatska pragmatička sankcija: razlika između inačica

'''Hrvatska pragmatička sankcija''' naziv je za zaključak [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] donesen [[9. ožujka]] [[1712.]] kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

 

[[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-hrvatski]] kralj [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III.]] naime nije imao sina pa je nastojao osigurati prijestolje i ženskoj lozi svoje kuće. Hrvatsko-slavonski staleži, tražeći potporu Bečkog dvora protiv ugarskih presizanja, prvi su Karlu izašli u susret. Hrvatski sabor je 9. ožujka 1712. na zasjedanju u [[Zagreb]]u donio zaključak ''da će se povjeriti onoj i onakvoj ženskoj lozi roda austrijskog koja će posjedovati ne samo Austriju, nego i Štajersku, Korušku i Kranjsku, a stolovat će u Austriji.''<ref>''eidemque se confidere, illius nimirum et talis toeminini sexus augustissimi sanguinis Austriaci, qui videlicet non modo Austriae, sed provinciarum etiam Styriae, Carinthiae et Carniolae possessionem habebit, et in modofata Austria residebit'', Klaić, str. 86; Beuc, str. 90; Budak, Strecha, Krušelj, str. 93</ref> Time je Sabor dopustio da hrvatsku krunu može nositi i ženska loza [[Habsburgovci|Habsburgovaca]]. Karlo tu sankciju nikada nije službeno potvrdio iz obzira prema ugarskom plemstvu koje je tada bilo protiv prava Habsburgovaca na nasljedstvo u ženskoj liniji, ali ju je primio na znanje s odobravanjem i u posebnom pismu zahvalio Hrvatima obećavši: ''Mi i nasljednici naši vazda ćemo neokrnjeno čuvati Vaša prava, privilegije i povlastice'' davši im na taj način željenu podršku.<ref>Rudolf, str. 6; Budak, Strecha, Krušelj, str. 94</ref>

Karlo III. priznao je Pragmatičku sankciju koju su donijeli ugarski staleži 1723. priznavši nakon dugog opiranja pravo nasljedstva Habsburgovaca u ženskoj liniji, ali pod uvjetom jedinstva svih [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]]. Time je Hrvatska pragmatička sankcija izgubila pravnu vrijednost, ali njeno povijesno značenje je nesporno. Hrvatskom pragmatičkom sankcijom Hrvatski je sabor dokazao da Hrvatska ima punu autonomiju unutar Habsburške Monarhije te može odlučivati i o takvim pitanjima kao što je nasljedstvo prijestolja. Zato se Hrvatska pragmatička sankcija spominje i u preambuli [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] kao jedan od dokaza hrvatske državnosti kroz duga stoljeća tuđinske vladavine.

 

{{izvori}}