Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m radovi |
dorada staranice |
||
Redak 1:
{{Etnička grupa
| ime =
| slika =
| opis slike =
Line 25 ⟶ 24:
| srodne =
}}
[[Datoteka:Grkokatolicka crkva (Kaniza).JPG|mini|
[[Datoteka:Grkokatolicka crkva u Sumecu.jpg|mini|
[[Datoteka:Ukrajinci Hrvatske.png|mini|Knjiga iz povijesti doseljenja Ukrajinaca i Rusina na hrvatske prostore - [[Ukrajinci Hrvatske (knjiga)|Ukrajinci Hrvatske]] (2002.)]]
'''Ukrajinci u Hrvatskoj''' su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]].
Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.977 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], od čega najviše u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Do 1931. godine Ukrajinci su u službenim hrvatskim dokumentima evidentirani kao Rusi, a potom su se do 1971. izjašnjavali Rusinima.
[[Hrvatska|Hrvatske]] i susjedne prostore [[Ukrajinci]] se u većim skupnima naselili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom sa prostora zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno galicijske, zakraptske i bukovinske regije, koje su se nalazile u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon Berlinskog kongresa 1878. kada je [[Bosna i Hercegovina]] pripojena Austro-Ugarskoj, [[Ukrajinci]] su u sklopu aktivne ekonomske politike počeli naseljavati [[Slavonija|istočnu Hrvatsku]] i sjeverozapadnu Bosnu kao ekonomski migranti kojima je obećana jeftina ili besplatna poljoprivredna zemlja slabije naseljenog ili zapuštenog prostora.
== Povijest doseljenja Ukrajinaca ==
=== Razdoblje Austro-Ugarske ===
Godine 1890. u okolicu bosanskog [[Prnjavor]]a doseljava prvi veći val Ukrajinaca, koji se priključuje ranije doseljenim radnicima iz [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Vareš]]a pored [[Sarajevo|Sarajeva]]. Tijekom 1898. doseljava drugi najveći val Ukrajinaca koji je ponovno naselio prostore oko [[Prnjavor]]a. [[Austro-Ugarska]] vlast tada provodi aktivnu kolonizaciju s ciljem razvoja poljoprivrede u šumovitom i zaraslom kraju sjeverne Bosne, pri čemu je bila potrebna ljudska radna snaga. Uz Ukrajince, navedena područja Bosne i Hrvatske naseljavaju i [[Nijemci]], [[Austrijanci]], [[Talijani]], [[Česi]] i [[Poljaci]].
Godine 1894., u zapadnu [[Slavonija|Slavoniju]] na granici sa [[Moslavina|Moslavinom]], blizu rijeke [[Sava|Save]] i granice sa Bosnom, u današnju [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačku županiju]], doseljavaju se [[Ukrajinci]] iz ukrajinske regije Lemkivščine koja se tada nalazila u sastavu [[Poljska|Poljske]]. Ti Ukrajinci naseljavaju [[Lipovljani|Lipovljane]], Novu Subocku i još neka naselja između [[Novska|Novske]] i [[Kutina|Kutine]]. Novi valovi ukrajinskih doseljenika koji su krenuli prema Bosni, zaustavlaju se uz rijeku Savu na hrvatskom prostoru, točnije okolici [[Slavonski Brod|Slavnonskog Broda]] te manjim mjestima [[Kaniža|Kaniži]], [[Šumeće|Šumeću]], [[Sibinj]]u, Slobodnici, Bukovlju i još dvadesetak drugih naselja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]].
=== Razdoblje Prvog svjetskog rata ===
Doseljavanje [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] na prostore istočne Hrvatske i sjeverne Bosne trajalo je u manjim valovima sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Početkom stvaranja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], na hrvatske prostore i u grad [[Zagreb]] doseljava velika skupina Ukrajinaca iz svih krajeva [[Ukrajina|Ukrajine]], koja je u novostvorenoj državi zatražila politički azil s obzirom da je u Ukrajini i drugim državama bivšeg [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]] došlo do revolucije i samog građanskog rata. U međuvremenu su doseljeni Ukrajinci u [[Zagreb]]u, kojih je bilo oko 5000, željeli uspostaviti Konzulat [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]] i društvo «Prosvita» sa svojim filijalama diljem istočne [[Hrvatska|Hrvatske]] i sjeverne Bosne te u srpskom [[Zemun]]u i [[Beograd]]u.
Osnivanjem ukrajinskih društava «Prosvita», željelo se pomoći svim ukrajinskim doseljenicima na spomenutim prostorima, kako u privatnom, tako i u društvenom kulturnom i prosvjetnom životu. Veliku ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, duhovnog i vjerskog života [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] imala je [[Grkokatoličanstvo|Grkokatolička crkva]] i [[Križevačka biskupija]] sa sjedištem u [[Križevci]]ma, koja je pripala Zagrebačkoj mitropoliji, a po crkvenoj jurisdikciji izravno je bila odgovorna [[Vatikan]]u i Papi. Ubrzo nakon doseljenja [[Ukrajinci]] su izgradili svoje crkve, a pored crkava skoro u svakom naselju je otvorena i škola. Ukrajinci su tada imali pozitivnu ulogu u izgradnji novog društva u sklopu nove države tri naroda.
=== Raseljavanje nakon Drugog svjetskog rata ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], veća skupina Ukrajinaca iz političkih razloga u strahu pred [[Staljin|staljinističkom]] politikom napušta teritorij [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i nastanjuje se diljem svijeta, posebno u zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama [[Kanada|Kanadi]], Americi i Australiji. U isto vrijeme, preostali [[Ukrajinci]] iz pasivnih krajeva sjeverne Bosne sele se pojedinačno sa svojim obiteljima u veće i manje industrijske gradove poput [[Zagreb]]a, Slavonskog Broda, [[Vukovar]]a, Pule, Rijeke, [[Split]]a, Zadra, Šibenika, [[Dubrovnik]]a i bolje stojeća sela zapadne, srednje i istočne Slavonije poput [[Petrovci|Petrovaca]] te zapadni [[Srijem]]. Jedna veća skupina Ukrajinaca iz Bosne naselila je današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]] odnosno prostore [[Bačka|Bačke]] i [[Srijem]]a.
Zadnji val raseljavanja se dogodio tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], točnije rata u Bosni koji je prisilio mnoge obitelji da prebjegnu na hrvatske prostore kod svojih obitelji i poznanika, posebno u grad [[Zagreb]] i širu okolicu. Uspostavom neovisne Hrvatske i Ukrajine, većih emigracija Ukrajinaca iz Ukrajine i drugih zemalja u Hrvatsku nema. Broj doseljenika iz [[Ukrajina|Ukrajine]] u Hrvatsku posljednjih desetak godina je vrlo malen i pojedinačan. Nakon provedenog popisa stanovništva 2001., u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je evidentiran znatno manji broj Ukrajinaca od svega 1977 ljudi, koji žive skoro u svim dijelovima Hrvatske. Najaktivniji su u Slavoniji, Zagrebu i posljednje vrijeme [[Rijeka|Rijeci]].
==Kretanje broja Ukrajinaca==
Line 54 ⟶ 77:
|colspan=3|<small>(Statistički zavod Hrvatske) <ref>[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.]</ref></small>
|}
== Aktivnosti hrvatskih Ukrajinaca ==
[[Ukrajinci]] Hrvatske, iako relativno malobrojna zajednica, predstavljaju jednu od najaktivnih i najbolje organiziranih manjinskih zajednica u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine 1968. osnovali su svoju krovnu organizaciju [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]] koja predstavlja koordinirajuću i savjetodavnu središnju organizaciju sa sjedištem u [[Vukovar]]u. U sklopu istog Saveza do nedavno je djelovalo 13 kulturno prosvjetnih udruga širom Hrvatske, a dans ih djeluje 9 s time da je osnovana još jedna organizacija odnosno [[Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske]]. U društvima djeluju, literarne, glazbene, plesne i druge amaterske skupine. Društva ujedno priređuju razne prigodne kulturne svečanosti predstavljajući bogatu ukrajinsku kulturu, tradiciju i običaje.
Pri hrvatskim osnovnim školama u [[Vukovar]]u, [[Petrovci]]ma, [[Šumeće|Šumeću]], [[Kaniža|Kaniži]], Slavonskom Brodu i [[Lipovljani]]ma djeluju ukrajinska školska odjeljenja. Svake godine se u Hrvatskoj organizira i Ljetna škola za učenike osnovne i srednje škole, naročito za one koji nisu imali mogućnost da u redovnoj nastavi uče [[ukrajinski jezik]] i književnost, povijest, zemljopis i općenito kulturu svoje pradomovine [[Ukrajina|Ukrajine]]. U [[Zagreb]]u, na zagrebačkom [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu]] postoji katedra za ukrajinski jezik i književnost potpomognuta ukrajinskim aktivistima, a postoji i mogućnost visokog školovanja na sveučilištima i fakultetima u Ukrajini.
U zadnje vrijeme osnivaju se i nova ukrajinska društva koja svojim djelovanjem i aktivnostima doprinose unapređenju i razvitku [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]] i prosvjete na ovim prostorima. U 2004. godini zahvaljujući novousvojenom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, [[Ukrajinci]] Hrvatske osnovali su svoju Koordinaciju ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u [[Zagreb]]u, dok Vijeća ukrajinske nacionalne manjine djeluju u [[Petrovci]]ma, gradu [[Vukovar]]u, općinama [[Bebrina]] i [[Lipovljani]]. Predstavnici ukrajinske nacionalne manjine djeluju u gradovima Zagrebu i Slavonskom Brodu te u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]] i Brodsko-posavskoj županiji. Koordinacija ukrajinske nacionalne manjine osnovana je radi povezivanja, zajedničkog usklađivanja i unapređivanja zajedničkih interesa.
==Popis stanovništva 2001. godine==
Line 112 ⟶ 143:
==Vidi još==
*[[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske]]
*[[Povijest Ukrajine]]
== Literatura ==
*Miroslav Kiš: KPD Rusina i Ukrajinaca Zagreba, 1997. - Zagreb (hrvatsko izdanje)
*Slavko Burda, Boris Graljuk: Ukrajinci Hrvatske, 2002. - Zagreb (ukrajinsko izdanje)
*Hrvatsko-Ukrajnsko društvo - Mladen Lovrić, Slavko Burda: Hrvatska-Ukrajina, Društvo prijateljstva, 2005. - Zagreb (hrvatsko izdanje)
*Savez Rusina i Ukrajinaca RH: Misli s Dunava, urednik: Gabrijel Takač, 2000. - Vukovar (hrvatsko, rusinsko, ukrajinsko izdanje)
==Vanjske poveznice==
*[http://www.sriu.hr/ Savez Rusina i Ukrajinaca Hrvatske]
*[http://www.kgz.hr/ruucr/ Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Hrvatske]
*[http://www.karpati.hr/ Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca ″Karpati″ Lipovljani]
*[http://www.ukrkoordinacija.hr/hrv/ukrzajrh/zajednica.html Koordinacija ukrajinske nacionalne manjine u RH]
*[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=68f90a64-2a9b-11da-9dea-000795dcfb41&articleId=f0d053d0-2c0e-11da-9deb-000795dcfb41 Rusini/Ukrajinci u Hrvatskoj - etape doseljavanja i problem imena]
==Reference==
{{Reflist|2}}
{{Manjine u Hrvatskoj}}
| |||