Artemisia Gentileschi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 24:
Slikar [[Agostino Tassi]], ju je jedno vrijeme, na nagovor Artemisinog oca čiji je partner bio, privatno podučavao da bi ju, zatim, za vrijeme jednog od časova silovao. Rezultat toga je njezina slika ''Judita ubija Holoferna'' (''Giuditta che decapita Oloferne'', 1612.-1613.), posebno krvav prikaz odrubljivanja Holofernove glave. Tassi je zatvoren na godinu dana, ali tek nakon što je slikarka izmučena u sedmomjesečnom sudskom procesu u kojemu ju je Tassi odbio oženiti<ref>[http://www.webwinds.com/artemisia/trial.htm Artemisia, silovanje i suđenje]</ref>.
Udajom za slikara [[Pietro Stiatezi|Pietra Stiatezija]] seli se u Firencu gde upoznaje znamenite ljude toga doba ([[Cosimo di Medici]], [[Michelangelo Buonarotti Mlađi]], [[Galileo Galilei]], i dr.) Sliku ''Judita ubija Holoferna'' poklanja Cosimu [[Medici]]ju za njegovu palaču [[Pitti]] u Firenci. On postaje njen zaštitnik i naručitelj novih slika. Michelangelo Buonarotti Mlađi od nje naručuje veliko platno s nagom ženom - [[Inklinacija|Inklinacijom]] za svod svoje svečane galerije posvećene njegovom pradjedu [[Michelangelo|Michelangelu]].
Za života je bila vrlo cijenjen majstor i prijatelj mnogim humanistima i velikanima tog doba (poznata je njezina dugogodišnja prepiska sa [[Galileo Galilei|Galileom Galileijem]]). Umrla je [[1653.]] godine slikajući do posljednjeg dana<ref>[http://femmeart.blogger.ba/arhiva/2006/09/29/445508 Online antologija i enciklopedija ženskog stvaralaštva]</ref>.▼
Prva je žena koja je primljena u Akademiju likovnih umetnosti u Firenci. Bilo je to na dan [[Sveti Luka|sv. Luke]] (zaštitnika umjetnika i obrtnika) 1615. godine. Njen suprug Stiatezi primljen je u Akademiju nekoliko godina poslije.
Na poziv slikara [[Cesare Gentile|Gentilea]] odlazi sa kćerkom u [[Genova|Genovu]] gdje živi u domu obitelji Gentile i slika njihove portrete, te portrete povijesnih ženskih osoba: [[Marija Magdalena|Mariju Magdalenu]], [[Kleopatra|Kleopatru]], [[Lukrecija|Lukreciju]], itd. Subina je kasnije odvodi u [[Venecija|Veneciju]], pa ponovo u [[Rim]], a zatim u [[Napulj]]. Ljubav prema slikarstvu pokušala je prenijeti na kćerku, ali je nju više interesirala udaja i bračni život.
Živeći u veličanstvenim gradovima Italije videla je najslavnije građevine, skulpture i slike, što joj je otvorilo nove vidike i dalo dodatne motive. Bila je jedna od rijetkih žena koja je imala dovoljno snažnu osobnost da se izdigne iznad konvencija svog doba, uporno tražeći ljubav, opraštanje i punoću življenja kroz umjetnost.
▲Za života je bila vrlo cijenjen majstor i prijatelj mnogim humanistima i velikanima tog doba (
God. [[1997.]] snimljen je biografski film ''Artemisia'' o njezinom životu s [[Valentina Cervi|Valentinom Cervi]] kao Artemisijom dok [[Miki Manojlovič]] glumi Agostina Tassa.<ref>[http://kamo.hr/artemisia/pls/fi/films.film_page?i_film_id=76440&i_city_id=3372&i_county_id=-1&i_where=2&i_topic_id=2 Artemisia (film)]</ref>
| |||