|
== *'''[[Jezične porodice i jezici: Afrazijski jezici - Indijanski jezici]] =='''
*'''[[Jezične porodice i jezici: AfrazijskiIndoeuropski jezici - IndijanskiUralski jezici]]'''
'''[[Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici - Uralski jezici]]'''
Afrazijski jezici /afroazijski, nekada semitsko-hamitski (375)
=== [[Berberski jezici|Berberski]] ===
(26 jezika sa guančijem)
::a1. [[istočnoberberski jezici|istočni]] (3) Libija, Egipat: [[Awjilah jezik|awjilah]], [[Sawknah jezik|sawknah]], [[Siwi jezik|siwi]].
::a2. guanči (1), [[Kanarski otoci]]: [[Guanči (jezik)|guanči (gunche)]] †
::a3. [[Sjevernoberberski jezici|sjeverni]] (17) Libija, Alžir, Tunis i Maroko: [[Chenoua jezik|chenoua]], [[Ghadamès jezik|ghadamès]], [[Ghomara jezik|ghomara]], [[Judeoberberski jezik|judeo-berberski]], [[Kabilski jezik|kabyle]], [[Nafusi jezik|nafusi]], [[Sened jezik|sened]], [[Senhaja de srair]], [[Centralnoatlaski tamazight|središnji shilha]], [[Tachawit jezik|tachawit]], [[tachelhit]], [[Tagargrent jezik|tagargrent]], [[Tarifit jezik|tarifit]], [[Taznatit jezik|taznatit]], [[Tidikelt tamazight (jezik)|tidikelt]], [[Temacine Tamazight jezik|tougourt]], [[tumzabt]].
::a4. [[tamašek jezici|tamasheq]] (4), Alžir, Niger, Mali: [[Tamasheq (jezik)|kidal tamasheq]], [[Tahaggart tamahaq (jezik)|tahaggart tamahaq]], [[Tayart Tamajeq (jezik)|tayart]], [[Tewellemet (jezik)|tewellemet]].
::a5. zenaga (1), [[Mauritanija]]: [[Zenaga jezik|zenaga]]
=== [[Čadski jezici|Čadski]] ===
(195)
::b1. [[Biu-Mandara jezici|biu-mandara]] (78), [[Nigerija]], [[Kamerun]]: [[Afade jezik|afade]], [[Bacama jezik|bacama]], baldemu, [[Bana jezik|bana]], bata, [[Boga jezik|boga]], buduma, [[Bura-pabir|bura-pabir]], buwal, [[Cibak jezik|cibak]], [[Cineni jezik|cineni]], cuvok, daba, [[Dghwede jezik|dghwede]], dugwor, [[Fali jezik|fali]], [[Ga’anda jezik|ga'anda]], gavar, gidar, glavda, gude, gudu, guduf-gava, gvoko, [[Hdi jezik|hdi]], holma, [[Huba jezik|huba]], [[Hwana jezik|hwana]], [[Hya jezik|hya]], [[Jara jezik|jara]], jilbe, jimi, jina, južni giziga, [[Marghi južni (jezik)|južni marghi]], [[Kamwe jezik|kamwe]], [[Kofa jezik|kofa]], lagwan, [[Lamang jezik|lamang]], mada, mafa, majera, malgbe, maslam, matal, mazagway, mbara, mbedam, mbuko, mefele, merey, mina, mofu-gudur, moloko, mpade, mser, musgu, muskum, muyang, [[Nggwahyi jezik|nggwahyi]], ngwaba, nzanyi, [[Putai jezik|putai]], sharwa, sjeverni giziga, [[Sjeverni mofu jezik|sjeverni mofu]], [[Marghi centralni (jezik)|središnji marghi]], parkwa, [[Psikye jezik|psikye]], [[Sukur jezik|sukur]], [[Tera jezik|tera]], tsuvan, vame, [[Vemgo-Mabas jezik|vemgo-mabas]], wandala, wuzlam, zizilivakan, [[Zulgo-Gemzek jezik|zulgo-gemzek]].
::b2. [[istočnočadski jezici|istočni]] (36), [[Čad]]: barein, bidiyo, birgit, boor, buso, dangaléat, gabri, gadang, jonkor bourmataguil, kabalai, kajakse, [[Kera jezik|kera]], kimré, kwang, lele, mabire, masmaje, mawa, migaama, [[Miltu jezik|miltu]], mire, mogum, mubi, mukulu, nancere, ndam, saba, [[Sarua jezik|sarua]], [[Sokoro jezik|sokoro]], somrai, tamki, tobanga, toram, tumak, ubi, zirenkel.
::b3. [[Masa jezici|masa]] (8), [[Čad]], [[Kamerun]]: [[Herdé jezik|herdé]], [[Marba jezik|marba]], [[Masana jezik|masana]], [[Mesme jezik|mesme]], [[Musey jezik|musey]], [[Ngete jezik|ngete]], [[Pévé jezik|pévé]], [[Zumaya jezik|zumaya]].
::b4. [[zapadnočadski jezici|zapadni]] (73), Nigerija: [[Ajawa jezik|ajawa]], [[Auyokawa jezik|auyokawa]], bade, beele, boghom, bole, bure, cakfem-mushere, ciwogai, dass, daza, deno, dera, diri, duhwa, duwai, fyer, galambu, geji, gera, geruma, giiwo, [[Goemai jezik|goemai]], guruntum-mbaaru, gwandara, [[Hausa jezik|hausa]], jimi, jorto, [[Ju jezik|ju]], karekare, kariya, kholok, kir-balar, koenoem, kofyar, kubi, kulere, kushi, kutto, kwaami, [[Luri jezik|luri]], maaka, mangas, mburku, miship, miya, montol, mundat, mwaghavul, ngamo, [[Ngas jezik|ngas]], ngizim, nyam, pa'a, pero, piya-kwonci, polci, pyapun, ron, saya, sha, siri, tal, tala, tambas, tangale, teshenawa, warji, yiwom, zangwal, zari, [[Zeem jezik|zeem]], zumbun.
=== [[Egipatski jezici|Egipatski]] ===
(1) Egipat: [[koptski]]
=== [[Kušitski jezici|Kušitski]] ===
(47)
::d1. [[Centralnokušitski jezici|središnji]], (5 jezika) [[Etipoija]], [[Eritreja]]: [[Awngi jezik|awngi]], bilen, kunfal, [[Qimant jezik|qimant]], xamtanga.
::d2. [[Istočnokušitski jezici|istočni]] (34 jezika), [[Etipoija]], [[Somalija]], [[Kenija]]: [[Afarski jezik|afar]], [[Alaba-K’abeena jezik|alaba]], [[Arbore jezik|arbore]], baiso, boni, boon, burji, bussa, daasanach, dabarre, dirasha, el molo, garre, garreh-ajuran, gawwada, gedeo, hadiyya, istočni oromo, jiiddu, južni oromo, kambaata, komso, libido, maay, orma, oromiffa, rendille, saho, sanye, sidamo, somalski, tsamai, tunni, yaaku.
::d3 [[sjevernokušitski jezici|sjeverni]] (1), [[Sudan]]: [[Bedawi jezik|bedawi]].
::d4,) [[Južnokušitski jezici|južni]] (7), [[Tanzanija]], [[Kenija]]: [[Aasáx jezik|aasáx]], [[Alagwa jezik|alagwa]], burunge, dahalo, gorowa, iraqw, kw'adza.
=== [[Omotski jezici|Omotski]] ===
ili omotički (28)
::e1. [[sjevernoomotski jezici|sjeverni]] (24), [[Etiopija]]: anfillo, bambassi, basketo, bench, boro, chara, [[Dizi jezik|dizi]], dorze, gamo-gofa-dawro, ganza, hozo, kachama-ganjule, kafa, koorete, male, melo, nayi, oyda, seze, shekkacho, sheko, wolaytta, yemsa, zayse-zergulla.
::e2. [[južnoomotski jezici|južni]] (4), [[Etiopija]]: [[Aari jezik|aari]], dime, [[Hamer-Banna jezik|hamer-banna]], [[Karo jezik|karo]].
=== [[Semitski jezici|Semitski]] ===
(77)
::f1. [[Centralnosemitski jezici|središnji]] (57) [[Irak]], [[Izrael]], [[Gruzija]], [[Sirija]], [[Iran]]:
:::a. [[Aramejski jezici|Aramejski]]: [[Talmudski aramejski jezik|aramejski talmudski]], [[Bijil neoaramejski|bijil novoaramejski]], [[Bohtan neoaramejski|bohtan novoaramejski]], [[Hulaulá jezik|hulaulá]], [[Hértevin jezik|hértevin]], [[Kaldejski neoaramejski|kildani (novokaldejski)]], [[Klasični mandejski|klasični mandi]] (†), [[Koy sanjaq surat jezik|koy sanjaq surat]], [[Lishán didán jezik|lishán didán]], [[Asirski novoaramejski|lishana aturaya]], [[Lishana deni jezik|lishana deni]], [[Lishana didán|lishana didán]], [[Mandejski jezik|mandi]], [[Mlahsö jezik|mlahsö]], [[Samarijanski aramejski jezik|samarijanski aramejski]], [[Senaya jezik|senaya]], [[Sirjački jezik|sirjački]], [[Turoyo jezik|turoyo]], [[Zapadni novoaramejski|zapadni novoaramejski]] (maalula).
:::b. [[Južni centralnosemitski jezici|Južni]]:
::::b1. [[Arapski jezici]] (35) Arapski poluotok, sjeverna Afrika: arapski (33 različitih arapskih jezika): [[alžirski arapski]], [[baharna arapski]], [[cipriotski arapski]], [[Čadski arapski|čadski arapski]], [[dhofari arapski]], [[egipatski arapski]], [[hadrami arapski]], [[hassaniyya arapski|hassaniyya]], [[hijazi arapski]], [[istočnoegipatski bedawi arapski]], [[Judeoirački arapski|judeoirački arapski]], [[Judeojemenski arapski|judeojemenski arapski]], [[Judeomarokanski arapski|judeomarokanski arapski]], [[Judeotripolitanski arapski|judeotripolitanski arapski]], [[judeotuniski arapski]], [[južnojemenski arapski]], [[južnolevantinski arapski]], [[libijski arapski]], [[marokanski arapski]], [[mezopotamski arapski]], [[najdi arapski]], [[omanski arapski]], [[saharski arapski]], [[saidi arapski]], [[Shihhi arapski|shihhi arapski]] (shihuh), [[sjevernojemenski arapski]], [[sjevernolevantinski arapski]], [[sjevernomezopotamski arapski]], [[standardni arapski]], [[sudanski arapski]], [[tadžički arapski (jezik)|tadžički arapski]], [[tuniski arapski]], [[uzbečki arapski]] i [[zaljevski arapski]]; [[malteški jezik|malteški]]
::::b2 [[Kanaanski jezici|Kanaanitski jezici]] (3) [[Izrael]], [[Palestina]]: [[Starohebrejski jezik|starohebrejski]] (†), [[hebrejski]], [[Samarijanski jezik|samarijanski hebrejski]].
::f2. [[južnosemitski jezici|južni]] (20),
:::a) [[Etiopski jezici|etiopski]] (14 jezika): [[Amharski jezik|amharski (etiopski)]], [[Argobba jezik|argobba]], [[Geez|geez]] (†), [[Gafat jezik|gafat]], [[Harari jezik|harari]], [[Inor jezik|inor]], [[Kistane jezik|kistane]], [[Mesmes jezik|mesmes]], [[Mesqan jezik|mesqan]], [[sebat bet gurage]], [[Silt’e jezik|silt'e]], [[Tigré jezik|tigré]], [[Tigrinja jezik|tigrigna]], [[Wolane jezik|wolane]], [[Zay (jezik)|zay]]; [[Dahalik jezik|dahalik]].
:::b) [[Južnoarapski jezici|južnoarapski]] (6 jezika) [[Jemen]], [[Oman]]: [[Bathari (jezik)|bathari]], [[Harsusi (jezik)|harsusi]], [[Hobyót (jezik)|hobyót]], [[Mehri (jezik)|mehri]], [[Shehri (jezik)|shehri]], [[Sokotranski jezik|sokotranski (soqotri)]].
=== [[Neklasificirani jezici|Neklasificirani]] ===
(1) [[Etiopija]]: [[Birale jezik|birale]].
[[Datoteka:Human Language Families (wikicolors).png|mini|desno|380px|Trenutna distribucija glavnih jezičnih porodica]]
== [[Andamanski jezici]] ==
(13), [[Andamani]], [[Indija]]:
=== [[Velikoandamanski jezici|Velikoandamanski]] ===
(10): [[A-Pucikwar jezik|a-pucikwar]], [[Aka-bea jezik|aka-bea]], [[Aka-Bo jezik|aka-bo]], [[Aka-Cari jezik|aka-cari]], [[Aka-Jeru jezik|aka-jeru]], [[Aka-Kede jezik|aka-kede]], [[Aka-Kol jezik|aka-kol]], [[Aka-Kora jezik|aka-kora]], [[Akar-Bale jezik|akar-bale]], oko-juwoi.
=== [[južnoandamanski jezici|južnoandamanski]] ===
(3): [[Jarawa (andamanski jezik)|jarawa]], önge, sentinel.
== [[Australijski jezici]] ==
:'''[[Australijski jezici]]''' (263), [[Australija]].
:A) [[Bunaba jezici|Bunaban]] (2): bunaba, gooniyandi.
:B) Daly (18): [[Ami jezik|ami]], giyug, kamu, madngele, manda, maranunggu, maridan, maridjabin, marimanindji, maringarr, marithiel, mariyedi, marti ke, mullukmulluk, murrinh-patha, nangikurrunggurr, tyaraity, wadjiginy.
:C) Djamindjungan (2):djamindjung, nungali.
:D) Djeragan (3): gadjerawang, kitja, miriwung.
:E) [[Garawa jezici|Garawa]] (1): garawa.
:F) Giimbiyu (3): erre, mangerr, urningangg.
:G) Gunwinggu (24): alawa, [[Anindilyakwa jezik|anindilyakwa]], burarra, dagoman, djauan, djeebbana, gagadu, gunwinggu, guragone, kunbarlang, kungarakany, mangarayi, mara, nakara, ngalakan, ngalkbun, ngandi, nunggubuyu, rembarunga, wageman, wandarang, waray, wardaman, yangman.
:H) Laragiya (1): laragia
:I) Limilngan-Wulna (2): limilngan, wulna.
:J) Nyulnyul (9): bardi, djawi, dyaberdyaber, dyugun, nimanbur, nyigina, nyulnyul, warrwa, yawuru.
:K) [[Pama-Nyunga jezici|Pama-Nyunga]] (178): [[Adnyamathanha jezik|adynyamathanha]], aghu tharnggalu, [[Alngith jezik|alngith]], [[Alyawarr jezik|alyawarr]], [[Andegerebinha jezik|andegerebinha]], [[Anmatyerre jezik|anmatyerre]], [[Antakarinya jezik|antakarinya]], [[Arabana jezik|arabana]], [[Areba jezik|areba]], [[Atampaya jezik|atampaya]], [[Awabakal (jezik)|awabakal]], [[Ayabadhu jezik|ayabadhu]], badimaya, bandjalang, bandjigali, banggarla, barrow point, bayali, bayungu, bidyara, biri, burduna, darling, dayi, dhalandji, dhangu, dhargari, dhurga, dhuwal, dieri, dirari, djambarrpuyngu, djangun, djinang, djinba, djiwarli, dyaabugay, dyangadi, dyirbal, flinders island, gamilaraay, ganggalida, gangulu, gugadj, gugu badhun, gugu warra, gugubera, guguyimidjir, gumatj, gungabula, gunya, gupapuyngu, gurdjar, gureng gureng, gurinji, guwamu, guyani, [[Istočni Arrernte jezik|istočni arrernte]], jarnango, jaru, kala lagaw ya, kalarko, kalkutung, kanju, karadjeri, kariyarra, kayardild, kaytetye, kokata, kukatja, kuku-mangk, kuku-mu'inh, kuku-muminh, kuku-ugbanh, kuku-uwanh, kuku-yalanji, kumbainggar, kunggara, kunggari, kunjen, kurrama, kuthant, kuuku-ya'u, lamu-lamu, lardil, leningitij, malgana, mandandanyi, mangala, margany , martu wangka, martuyhunira, mayaguduna, maykulan, mbabaram, mbara, mbariman-gudhinma, mudbura, muluridyi, muruwari, narrinyeri, narungga, ngaanyatjarra, ngadjunmaya, ngamini, nganyaywana, ngarinman, ngarla, ngarluma, ngawun, ngura, nhuwala, nijadali, nugunu, nyamal, nyangga, nyangumarta, nyawaygi, nyunga, pakanha, panytyima, pini, pinigura, pintiini, pintupi-luritja, pirlatapa, pitjantjatjara, pitta pitta, ritarungo, thayore, thaypan, thurawal, tjurruru, umbindhamu, umbuygamu, umpila, uradhi, wadjigu, wagaya, wajarri, wakawaka, walmajarri, wamin, wangaaybuwan-ngiyambaa, wanggamala, wangganguru, wanman, wariyangga, warlmanpa, warlpiri, warluwara, warrgamay, warumungu, warungu, wikalkan, wik-epa, wik-iiyanh, wik-keyangan, wik-me'anha, wik-mungkan, wik-ngathana, wikngenchera, wiradhuri, wirangu, worimi, wuliwuli, yalarnnga, yandruwandha, yankunytjatjara, yanyuwa, yawarawarga, yidiny, yindjibarndi, yindjilandji, yinggarda, yir yoront, [[Yugambal jezik|yugambal]], [[Zapadni Arrarnta jezik|zapadni arrarnta]],
:L) Tiwi (1): tiwi.
:M) Umbugarla-Ngumbur (2): ngurmbur, umbugarla.
:N) West Barkly (3): djingili, gudanji, wambaya.
:O) Worora (7): gambera, kwini, miwa, ngarinyin, wilawila, worora, wunambal.
:P) Yiwaidja (7): [[Amarag jezik|amarag]], garig-ilgar, iwaidja, manangkari, margu, maung, wurrugu
== [[Austroazijski jezici]] ==
'''[[Austroazijski jezici]]''' (169)
:[[Mon-khmerski jezici]], [[Indokina]] (147)
:A) Asliski (asli) ukupno (18) [[Malajski poluotok]] i jedan u Tajlandu: batek, besisi, chewong, jah hut, jehai, kensiu, kintaq, lanoh, minriq, mintil, sabüm, semai, semaq beri, semelai, semnam, temiar, temoq, tonga.
:B) istočni mon-kmerski (67) Tajland, Kambodža, Vijetnam, Laos:
::a) [[bahnarski jezici]] (40) jezika. Vijetnam, Kambodža, Laos: alak, bahnar, chrau, cua, halang, halang doan, hre, jeh, jeng, kaco', katua, kayong, koho, kraol, kravet, kru'ng 2, lamam, lave, laven, maa, mnong (3 jezika: istočni, središnji, južni), monom, nyaheun, oy, rengao, romam, sapuan, sedang, sok, sou, stieng (2 jezika, bulo i budeh), takua, talieng, tampuan, the, todrah, trieng.
::b) katu (19), Laos, Tajland, Vijetnam: bru (dva jezika istočni i zapadni), ir, kasseng, kataang, katu (2 jezika istočni i zapadni), khlor, khua, kuy, ngeq, nyeu, ong, pacoh, phuong, sô, ta'oih (dva jezika, gornji i donji), tareng.
::c) khmerski (2), kambodža i Tajland: sjeverni ili khmer lue i središnji
::d) pear (6) Kambodža: chong, pear, samre, sa'och, somray, suoy.
:C) Mon (2) Tajland, Burma: mon, nyahkur.
:D) Nikobarski (6) Nikabari: car, chaura, južni nikobarski, shom peng, središnji nikobarski, teressa.
:E) Sjeverni mon-kmerski (38) Bangladeš, Indija, Tajland, Laos, Vijetnam, Burma, Kina:
::a) khasi (3), Bangladeš, Indija: khasi, pnar, [[War-Jaintia jezik|war]].
::b) khmu (13) Laos, Vijetnam, Tajland: bit, kháng, khao, khmu, khuen, lua', mal, mlabri, o'du, phai, phong-kniang, pray 3, puoc.
::c) mang (1) Vijetnam: mang.
::d) palaung (21), Burma, Kina, Laos, Tajland: blang, con, danau, hu, kiorr, kon keu, lamet, lawa (dva jezika, zaapdni i istočni), man met, mok, palaung (3 jezika: pale, shwe, rumai), parauk, riang, samtao, tai loi, u (zove se i puman), wa, yinchia.
:F) Palyu (2) Kina: bogan, bolyu.
:G) [[Viet-Muong jezici]] (10) Vijetnam, Laos, Tajland: aheu, [[Arem jezik|arem]], bo, chut, hung, maleng, muong, nguôn, tho, [[Vijetnamski jezik|vijetnamski]].
:H) neklasificirani (4) Kina: bugan, buxinhua, kemiehua, kuanhua.
:[[Munda jezici]], (22) [[Indija]]
:A) sjeverni (13): [[Agariya jezik|agariya]], [[Asuri jezik|asuri]], bijori, birhor, ho, koda, koraku, korku, korwa, mahali, mundari, santali, turi.
:B) južni (9): bondo, gadaba, gata', juang, juray, kharia, lodhi, parenga, sora.
== [[Austronezijski jezici]] ==
'''[[Austronezijski jezici]]''' (1268)
:A) [[Atayalski jezici|Atayal]] (2) [[Tajvan]]: atayal, taroko.
:B) Bunun (1), Tajvan: bunun
:C) Istočnoformoški /East Formosan/ (5), Tajvan: [[Amis jezik|amis]], basay, kavalan, [[Nataoran Amis jezik|nataoran]], siraya.
:D) Formoški /Formosan (2), Tajvan: kulon-pazeh, papora-hoanya.
:E) Malajsko-polinezijski (1248), Indonezija, Malezija, Madagaskar, Istočni Timor.
::E1. [[Bali-Sasak jezici|Bali-Sasak]] (3), Indonezija: [[Balijski jezik|bali]], sasak, sumbawa.
::E2. [[Barito jezici|Barito]] (27)
:::a. [[Istočnobaritski jezici|istočni]], (18) Indonezija: dusun deyah, dusun malang, dusun witu, lawangan, ma'anyan, paku, tawoyan; Madagaskar: antankarana malagasy, bara malagasy, betsimisaraka malagasy (2 jezika, južni i sjeverni), bushi (na otoku Mayotte), masikoro malagasy, plateau malagasy, sakalava malagasy, tandroy-mahafaly malagasy, tanosy malagasy, tsimihety malagasy.
:::b. [[Mahakam jezici|mahakam]] (2), Indonezija: [[Ampanang jezik|ampanang]], tunjung.
:::c. [[Zapadnobaritski jezici|zapadni]] (7) Indonezija/Kalimantan: bakumpai, dohoi, kahayan, katingan, kohin, ngaju, siang.
::E3. [[Centralni-istočni malajsko-polinezijski jezici|središnji istok]] /Central-Eastern/ (708)
:::E3a) [[Centralni malajsko-polinezijski jezici|središnji malajsko-polinezijski]] (168)
::::a) aru (14), Indinezija/Maluku: barakai, batuley, dobel, karey, koba, kola, kompane, lola, lorang, manombai, mariri, tarangan (2 jezika, istočni i zapadni), ujir,
::::b) Babar (11), Indonezija/Maluku: babar (2 jezika, sjeverni i jugoistočni), dai, dawera-daweloor, emplawas, imroing, masela (3 jezika, zapadni, središnji i istočni), serili, tela-masbuar.
::::c) Bima-Sumba (27), Indonezija/Nusa Tenggara: [[Anakalangu jezik|anakalangu]], bima, dhao, ende, istočni ngad'a, kambera, ke'o, kepo', kodi, komodo, lamboya, laura, li'o, mamboru, manggarai, nage, ngad'a, palu'e, rajong, rembong, riung, rongga, sabu, so'a, wae rana, wanukaka, wejewa.
::::d) središnji Maluku (55), Indonezija/Maluku: [[Alune jezik|alune]], [[Amahai jezik|amahai]], [[Ambelau jezik|ambelau]], [[Asilulu jezik|asilulu]], banda, bati, benggoi, boano, bobot, buru, elpaputih, geser-gorom, haruku, hitu, horuru, hoti, huaulu, hulung, kadai, kaibobo, kamarian, kayeli, laha, larike-wakasihu, latu, liana-seti, lisabata-nuniali, lisela, loun, luhu, mangole, manipa, manusela, masiwang, moksela, naka'ela, nuaulu (dva jezika, sjeverni i južni), nusa laut, palumata, paulohi, piru, salas, saleman, saparua, seit-kaitetu, sepa, sula, taliabu, teluti, tulehu, watubela, wemale (2 jezika, sjeverni i južni), yalahatan.
::::e) sjeverni Bomberai (4) Indonezija /Papua: [[Arguni jezik|arguni]], onin, sekar, uruangnirin.
::::f) južni Bomberai (1), Indonezija/Papua: Kowiai.
::::g) jugoistični Maluku (5), Indonezija/Maluku: fordata, kei, selaru, seluwasan, yamdena.
::::h) Teor-Kur (2), Indonezija/Maluku: kur, teor.
::::i) [[Timorski jezici|Timor]] (48), Indonezija/Nusa Tenggara, Indonezija/Maluku, [[Istočni Timor]]: [[Adonara (jezik)|adonara]], [[Alorski jezik|alor]], [[Amarasi jezik|amarasi]], [[Aputai jezik|aputai]], baikeno, bilba, [[Istočnodamarski jezik|istočni damar]], dela-oenale, dengka, galoli, habu, helong, idaté, ile ape, ili'uun, kairui-midiki, kedang, kemak, kisar, lakalei, lamaholot, lamalera, lamatuka, lembata (2 jezika, južni i zapadni), leti, levuka, lewo eleng, lewotobi, lole, luang, mambae, nauete, nila, perai, ringgou, roma, serua, sika, talur, termanu, tetun, te'un, tii, tugun, tukudede, [[Uab Meto jezik|uab meto]], waima'a.
::::j) zapadni Damar (1), Indonezija/Maluku: zapadni damar.
:::E3b) [[Istočni malajsko-polinezijski jezici|istočni malajsko-polinezijski]] (539)
:::a) [[Oceanijski jezici|Oceanijski]] (498)
::::a1) [[Admiralskootočni jezici|otočje Admiralty]] (31): [[Andra-Hus jezik|andra-hus]], baluan-pam, bipi, elu, ere, hermit, [[Kaniet (jezik)|kaniet]], kele, [[Khehek (jezik)|khehek]], koro, kurti, leipon, lele, lenkau, likum, loniu, [[Lou (jezik)|lou]], mokerang, mondropolon, nali, nauna, nyindrou, pak-tong, papitalai, penchal, ponam, Seimat (jezik)|seimat, sori-harengan, titan {{newdsm}}, tulu-bohuai, [[Wuvulu-aua (jezik)|wuvulu-aua]].
::::a2) [[Centralni-istočni oceanijski jezici|središnja-istočna Oceanija]] (234); ajië, akei, amba, ambae (2 jezika, zapadni i istočni), [[Amblong jezik|amblong]], [[Aneityum jezik|aneityum]], [[Anuta jezik|anuta]], [[Aore jezik|aore]], [[Apma jezik|apma]], [[Araki jezik|araki]], 'are'are, [[Arhâ jezik|arhâ]], [[Arhö jezik|arhö]], [[Arosi jezik|arosi]], asumboa, [[Aulua jezik|aulua]], [[Austral (jezik)|austral]], [[Axamb jezik|axamb]], baeggu, baelelea, baetora, baki, bauro, bierebo, bieria, big nambas, birao, bughotu, burmbar, butmas-tur, bwatoo, caac, cemuhî, dakaka, dehu, dixon reef, dori'o, dumbea, emae, eton, fagani, fataleka, fidžijski (fijian), fortsenal, futuna-aniwa, fwâi, gela, ghari, gone dau, gula'alaa, [[Haeke jezik|haeke]], hano, [[Havajski jezik|havajski (hawaiian)]], haveke, hiw, hmwaveke, iaai, ifo, [[Istočnofutunski jezik|istočni futuna]], jawe, jugoistočni ambrym (ambrym, southeast), jugozapadni tana (tanna, southwest), južni efate (efate, south), [[Kahua jezik|kahua]], kapingamarangi, karolinski (carolinian), katbol, kiribati, koro, kosraean, kumak, kwaio, kwamera, kwara'ae, labo, lakona, lamenu, larevat, lau, lauan, lehali, lehalurup, lelepa, lenakel, lengo, letemboi, lewo, lingarak, litzlitz, lomaiviti, longgu, lonwolwol, lorediakarkar, mae, mafea, maii, malango, malfaxal, malo, malua bay, mangarevanski (mangareva), maori, mapia, maragus, marino, markeški (marquesan, 2 jezika, sjeverni i južni), [[Maršalski jezik|maršalski]] (marshallese), maskelynes, mea, mele-fila, merei, merlav, mokilese, morouas, mortlockese, mosina, mota, motlav, mpotovoro, namakura, namonuito, [[Namosi-Naitasiri-Serua (jezik)|namosi-naitasiri-serua]], narango, nasarian, [[Nauruski jezik|nauruski]], navut, neku, nemi, nengone, niuafo'ou, niuatoputapu, [[Niujski jezik|niujski (niue)]], nokuku, nukumanu, nukuoro, nukuria, nume, numee, nyâlayu, [[Olrat jezik|olrat]], ontong java, oroha, orowe, owa, pááfang, paama, paicî, penrhyn, piamatsina, pije, pileni, pingelapese, pohnpeian, polonombauk, port sandwich, port vato, pukapuka, puluwatese, pwaamei, pwapwa, rakahanga-manihiki, rapa, rapa nui, rarotongan, rennell-belona, repanbitip, rerep, roria, rotuman, sa, [[Sa'a jezik|sa'a]], sakao, samoanski, satawalese, seke, shark bay, sie, sikaiana, sjeverni ambrym (ambrym, north), sjeverni efate (efate, north), sjeverni tanna (tanna, north), sonsorol, south west bay, sowa, središnji maewo (maewo, central), tahitiski (tahitian), takuu, talise, tambotalo, tanapag, tanema, tangoa, tanimbili, tasmate, teanu, tiale, tikopia, tiri, to'abaita, tobian, toga, tokelauan, tolomako, [[Tonganski jezik|tonganski]], tručki (chuukese)tuamotu, tutuba, tuvalu, ulithian, unua, ura, uripiv-wala-rano-atchin, valpei, vamale, vano, vao, vatrata, vinmavis, vunapu, [[waamwang]], wailapa, wala, [[Uvea jezik|walliški]], wetamut, [[Whitesands jezik|whitesands]], woleaian, wusi, [[Xârâcùù jezik|xârâcùù]], [[Xaragure jezik|xaragure]], yuaga, zapadni fidžijski, zapadni uvea (uvean, west), zire.
::::a3) [[St. Matthias jezici|St. Matthias]] (2) [[Papua Nova Gvineja]]: [[Mussau-emira (jezik)|mussau-emira]], [[Tenis (jezik)|tenis]].
::::a4) [[Zapadnooceanijski jezici|zapadna Oceanija]] (230) [[Solomonovi Otoci]], Papua Nova Gvineja: abadi, adzera, aigon, aiklep, akolet, amara, [[Anuki jezik|anuki]], anus, apalik, are, aribwatsa, aribwaung, [[Arifama-miniafia (jezik)|arifama-miniafia]], arop-lukep, arop-sissano, 'auhelawa, avau, awad bing, [[Babatana jezik|babatana]], bannoni, bariai, barok, bebeli, biem, bilbil, bilur, bina, blablanga, bola, bonggo, boselewa, buang (2 jezika, mangga i mapos), budibud, bugawac, buhutu, bulu, bunama, bwaidoka, bwanabwana, cheke holo, dambi, dawawa, diodio, dobu, [[Doga (jezik)|doga]], duau, duke, duwet, galeya, gao, gapapaiwa, gedaged, ghanongga, ghayavi, gimi, gitua, gorakor, gumawana, guramalum, gweda, hahon, haigwai, hakö, halia, hoava, hote, hula, iamalele, iduna, iwal, kaiep, kairiru, kakabai, kandas, kaninuwa, kapin, kara, karnai, karore, kaulong, kayupulau, keapara, kela, kilivila, kis, kokota, koluwawa, konomala, kove, kuanua, kumalu, kuni, kusaghe, label, labu, laghu, lala, lamogai, lavatbura-lamusong, lawunuia, lesing-gelimi, lihir, liki, lote, lungga, lusi, madak, magori, maiadomu, maisin, maiwala, malalamai, malasanga, maleu-kilenge, malol, mamusi, manam, mandara, mangseng, mari, marik, marovo, masimasi, mato, matukar, mbula, medebur, mekeo, mengen, meramera, minaveha, mindiri, minigir, misima-paneati, miu, molima, mono, motu, mouk-aria, [[muduapa]], musom, mutu, muyuw, mwatebu, nafi, nakanai, nalik, nehan, nimoa, notsi, numbami, ormu, ouma, oya'oya, papapana, patep, patpatar, petats, piu, podena, ramoaaina, ririo, ronji, roviana, saliba, saposa, sengseng, sepa, sera, sewa bay, siar-lak, simbo, sinaugoro, sio, sissano, sobei, solong, solos, suau, sudest, sursurunga, takia, tami, tangga, tarpia, taupota, tawala, teop, terebu, tiang, tigak, tinputz, tobati, tomoip, torau, toura, tumleo, tungag, ubir, ughele, ulau-suain, uneapa, uruava, vaghua, vangunu, varisi, vehes, wab, wa'ema, wagawaga, waima, wakde, wampar, wampur, watut (3 jezika, središnji,. sjeverni i južni), wedau, wogeo, yabem, yakaikeke, yakamul, yamap, yamna, yarsun, yoba, zabana, zazao,zenag.
::::a5) japski (yapese) (1) [[Mikronezija]]; [[Japski jezik|japski]]
:::b) [[Južnohalmaherski-zapadnonovogvinejski jezici|južna Halmahera-zapadna Nova Gvineja]] (41), Indonezija: [[Ambai jezik|ambai]], [[Ansus jezik|ansus]], [[As (jezik)|as]], bedoanas, biak, biga, buli, busami, dusner, erokwanas, gane, gebe, irarutu, iresim, kawe, kurudu, legenyem, maba, maden, makian, marau, matbat, ma'ya, meoswar, mor, munggui, papuma, patani, pom, roon, [[Sawai (jezik)|sawai]], serui-laut, tandia, wabo, waigeo, wandamen, waropen, wauyai, woi, yaur, [[Yeretuar (jezik)|yeretuar]].
:::E3c) neklasificirani (1), Indonezija: [[Kuri (jezik)|kuri]].
::E4. [[Chamorro]] (1), [[Guam]]: [[Chamorro jezik|chamorro]]
::E5. Gayo (1), Indonezija/Sumatra: [[Gayo jezik|gayo]]
::E6. [[Javanski jezici|Javanski]] (5), Indonezija/Java, Bali; Surinam, Nova Kaledonija: javanski, novokaledonski javanski, karipski javanski ili surinsmski javanski, osing, tengger.
::E7. [[Kayan-Murik jezici|Kayan-Murik]] (17)
:::a. Kayan (8)Indonezija/Kalimantan: bahau, baram kayan, busang, kayan mahakam, mendalam kajan, rejang kayan, wahau kayan, kayan river kajan ili Kajang.
:::b. Modang (2) Indonezija/Kalimantan: modang, segai.
:::c. Muller-Schwaner `Punan' (6) Indonezija/Kalimantan: aoheng, bukat, hovongan, kereho-uheng, punan aput, punan merah.
:::d. Murik (1), Malezija/Sarawak: murik kayan.
::E8. [[Lampung jezici|Lampung]] (9), Indonezija/Sumatra:
:::a. Abung (3): abung, kayu agung, ranau.
:::b. Pesisir (6): komering, krui, lampung, južni pesisir (pesisir, southern), pubian, sungkai.
::E9. [[Land Dayak jezici|Land Dayak]] (16)Indonezija/Kalimantan, Malezija/Sarawak: ahe, bekati', benyadu', biatah, bukar sadong, djongkang, jagoi, kembayan, land dayak, lara', nyadu, ribun, sanggau, sara, semandang, tringgus.
::E10. [[Madurski jezici|Madurski]] (2)Indonezija/Java, Bali: kangean, madura.
::E11. [[Malajički jezici|Malajički]]/malayik (70)
:::a. Achinese-Cham (11) Indonezija/Sumatra, Vijetnam, kambodža, Kina: aceh, cham (2 jezika, zapadni i istočni), chru, haroi, jarai, ra-glai ili cacgia roglai, rade, roglai (južni i sjeverni), tsat.
:::b. Malajski-lom (1), Indonezija/Sumatra: lom
:::c. Malajski (46), Malezija, Indonezija, Tajland: banjar, bengkulu, brunei, duano', enim, indonezijski, jakun, kaur, kerinci, kubu, lematang, lembak, lintang, loncong, lubu, malajski (14 raznih malajskih jezika: malajski, bacanese, balinese, berau, bukit, cocos islands, jambi, kedah, kota bangun kutai, makassar, sjeverni molučki, pattani, sabah, tenggarong kutai), minangkabau, muko-muko, musi, negeri sembilan malay, ogan, orang kanaq, orang seletar, palembang, pasemah, pekal, penesak, rawas, semendo, serawai, sindang kelingi, temuan, urak lawoi'.
:::d. Malajski-Dayak (10) Indonezija/Kalimantan, Malezija/Sarawak: balau, iban, kendayan, keninjal, malajski dayak, mualang, remun, seberuang, sebuyau, selako.
:::e. Moklen (2), Tajland, Burma: moken, moklen.
::E12. [[Mezofilipinski jezici|Mezofilipini]] (61)
:::a. središnji Filipini (47): agta (3 jezika, isarog, mt. iraya, mt. iriga), aklanon, ata, ati, ayta (2 jezika, sorsogon, tayabas), bantoanon, bicolano (5 jezika: albay, središnji, iriga, sjeverni catanduanes, južni catanduanes), butuanon, caluyanun, capiznon, cebuano, cuyonon, davawenyo, filipinski, hiligaynon, inonhan, kalagan, kalagan (2 jezika kagan i tagakaulu), kamayo, karolanos, kinaray-a, magahat, malaynon, mamanwa, mandaya (3 jezika cataelano, karaga i sangab), mansaka, masbatenyo, porohanon, ratagnon, romblomanon, sorsogon (2 jezika masbate i waray), sulod, surigaonon, tagalog, tausug, waray-waray.
:::b. Kalamian (3): agutaynen, tagbanwa (2 jezika: calamian i središnji).
:::c. Palawano (7): batak, bonggi, molbog, palawano (3 jezika: središnji, jugozapadno, brooke's point), tagbanwa.
:::d. južni Mangyan (4): buhid, hanunoo, tawbuid (2 jezika: istočni i zapadni).
::E13. sjeverni Filipini (72)
:::a. Bashiic-središnji Luzon-sjeverni Mindoro (16): alangan, ayta (5 jezika:, ambala, abenlen, bataan, mag-indi, mag-anchi), bolinao, hatang-kayey (agta, remontado), ibatan, iraya, ivatan, pampangan, sambal (2 jezika: botolan, tinà), tadyawan, yami.
:::b. sjeverni Luzon (56): agta (8 jezika: središnji, casiguran dumagat, dupaninan, dicamay, camarines norte, umiray dumaget, alabat island, villa viciosa), alta (dva jezika, sjeverni i južni), arta, atta (3 jezika: pudtol, pamplona, faire), balangao, finallig, ga'dang, gaddang, ibaloi, ibanag, ifugao (4 jezika: amganad, batad, tuwali, mayoyao), ilocano, ilongot, isinai, isnag, itawit, itneg (7 jezika: adasen, moyadan, binongan, inlaod, maeng, masadiit, banao), i-wak, kalinga (8 jezika: gornji tanudan, mabaka valley, madukayang, limos, donji tanudan, lubuagan, južni, butbut), kallahan (3 jezika: keley-i, kayapa, tinoc), kankanaey, karao, kasiguranin, pangasinan, paranan, sjeverni kankanay, središnji bontoc, yogad.
::E14. [[Sjeverozapadni malajsko-polinezijski jezici|sjeverozapad]] (84)
:::a. Melanau-Kajang (13). Malezija/Sarawak: bukitan, daro-matu, kajaman, kanowit, lahanan, melanau, punan batu 1, sekapan, seru, sian, sibu, tanjong, ukit.
:::b. sjeverni Sarawak (37): belait, berawan, bintulu, bolongan, bookan, kalabakan, kelabit, keningau murut, kenyah (10 jezika: bahau river, kayan river, upper baram, kelinyau, mahakam, zapadni, sebob, bakung, tutoh, wahau), kiput, lelak, lengilu, lundayeh, madang, narom, okolod, paluan, punan tubu, putoh, sa'ban, selungai murut, sembakung murut, serudung murut, tagal murut, tidong, timugon murut, tring, tutong 2.
:::c. Rejang-Sajau (5): basap, burusu, punan bah-biau, punan merap, sajau basap.
:::d. Sabahanski /Sabahan/ (29): abai sungai, bisaya (3 jezika: sabah, brunei, sarawak), dumpas, dusun (4 jezika: središnji, sugut, tambunan, tempasuk), gana, gornji kinabatangan (kinabatangan, upper), ida'an, kadazan (3 jezika: labuk-kinabatangan, klias river, obali), kimaragang, kota marudu talantang, kota marudu tinagas, kuijau, lobu (2 jezika: tampias, lanas), lotud, minokok, papar {{newdsm}}, rungus, tatana, tebilung, tombonuwo, tutong 1.
::E15. Palauski (1), Palau: [[Palauski jezik|palauski]].
::E16. [[Punan-Nibong]] (2), Malezija/Sarawak: penana zapadni i istočni.
::E17. [[Sama-Bajaw jezici|Sama-Bajaw]] (9)
:::a. Abaknon (1), Filipini: inabaknon
:::b. Sulu-Borneo (7) Indonezija, Malezija, Filipini: bajau (2 jezika: indonezijski i zapadna obala), balangingi, mapun, sama (3 jezika: središnji, južni i pangutaran).
:::c. Yakan (1), Filipini: yakan.
::E18. [[Južnomindanaoski jezici|južni Mindanao]] (5)
:::a. Bagobo (1), Filipini: giangan.
:::b. Bilic (3), Filipini: blaan, (2 jezika: koronadal, sarangani), tboli.
:::c. Tiruray (1), Filipini: tiruay.
::E19. [[Južnofilipinski jezici|južni Filipini]] (23)
:::a. Danao (3): iranun, maguindanao, maranao.
:::b. Manobo (15): binukid, higaonon, kagayanen, manobo (11 jezika: dibabawon, rajah kabunsuwan, agusan, ata, matigsalug, obo, zapadni bukidnon, ilianen, cinamiguin, cotabato, sarangani), tagabawa.
:::c. Subanun (5): subanun (5 jezika: lapuyan, sjeverni, središnji, kolibugan, zapadni).
::E20. [[Celebeski jezici|Sulawesi]] (114)
:::a. Bungku-Tolaki (15): bahonsuai, bungku, kodeoha, koroni, kulisusu, mori atas, mori bawah, moronene, padoe, rahambuu, taloki, tolaki, tomadino, waru, wawonii.
:::b. Gorontalo-Mongondow (9): bintauna, bolango, buol, gorontalo, kaidipang, lolak, mongondow, ponosakan, suwawa.
:::c. Kaili-Pamona (16): bada, baras, besoa, kaili (3 jezika: da'a, ledo, unde), lindu, moma, napu, pamona, rampi, sarudu, sedoa, tombelala, topoiyo, uma.
:::d. Minahasan (5), Indonezija/Sulawesi: tombulu, tondano, tonsawang, tonsea, tontemboan.
:::e. Muna-Buton (12), Indonezija/Sulawesi: bonerate, busoa, cia-cia, kaimbulawa, kioko, kumbewaha, lasalimu, liabuku, muna, pancana, tukang besi sjeverni, tukang besi južni.
:::f. Saluan-Banggai (6) Indonezija/Sulawesi: andio, balantak, banggai, bobongko, saluan (dva jezika: obalsni i kahumamahon.
:::g. Sangirski /Sangir/ (5) Indonezija/Sulawesi: bantik, ratahan, sangil, sangir, talaud.
:::h. južni Sulawesi (31): [[Aralle-Tabulahan jezik|aralle-tabulahan]], bambam, bentong, budong-budong, bugis, campalagian, dakka, duri, embaloh, enrekang, kalumpang, konjo (2 jezika, obalni i planinski; coastal, highland), lemolang, maiwa, makasar, malimpung, mamasa, mamuju, mandar, panasuan, pannei, seko padang, seko tengah, selayar, tae', talondo', taman, toala', toraja-sa'dan, ulumanda'.
:::i. Tomini-Tolitoli (10), Indonezija/Sulawesi: balaesang, boano, dampelas, dondo, lauje, pendau, taje, tajio, tomini, totoli.
:::j. Wotu-Wolio (5), Indonezija/Sulawesi: kalao, kamaru, laiyolo, wolio, wotu.
::E21. [[Sumatranski jezici|Sumatra]] (12)
:::a. Batak (7), Indonezija/Sumatra: batak alas-kluet, batak angkola, batak dairi, batak karo, batak mandailing, batak simalungun, batak toba.
:::b. Enggano (1), Indonezija: enggano.
:::c. Mentawai (1), Indonezija: mentawai.
:::d. sjeverni (3), Indonezija: nias, sikule, simeulue.
::E22. [[Sundski jezici|sundski/Sundanese]] (2), Indonezija/Java: badui, sunda.
::E23. neklasificirani (4)Indonezija, Filipini: [[Gorap (jezik)|gorap]], hukumina, katabaga, rejang.
:F) sjeverozapadni formoški /Northwest Formosan (1), Tajvan: saisiyat.
:G) Paiwan (1), Tajvan: paiwan
:H) Puyuma (1), Tajvan: puyuma
:I) Rukai (1), Tajvan: rukai
:J) [[Tsou jezici|Tsou]] (3), tajvan: kanakanabu, saaroa, tsou.
:K) zapadne ravnice /Western Plains (2), Tajvan: babuza, thao.
:L) neklasificirani (1), Tajvan: ketangalan
== [[Baskijski jezici]] ==
(1), [[Španjolska]], [[Francuska]]: baskijski,
'''Izgubli status jezika''' 2007 (2): [[navarsko-laburdinski dijalekt|navarro-labourdin]] <ref>[http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=bqe Documentation for ISO 639 identifier: bqe]</ref>, [[suletinski dijalekt|souletin (souletino)]]<ref>[http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=bsz Documentation for ISO 639 identifier: bsz]</ref>.
== [[Cant jezici]] ==
'''[[Cant jezici]]''' (1), otok [[Norfolk]]: [[englesko-tahićanski]]
== [[Čukotsko-kamčatski jezici]] ==
'''[[Čukotsko-kamčatski jezici]]''' (5), [[Rusija]]:
::Sjeverni: [[Alutor jezik|alutor]], čukči (Chukchee), kerek, korjak
::Južni: itelmen.
== [[Dravidski jezici]] ==
'''[[Dravidski jezici]]''' (73), Indija:
:A) Središnji (5)
::a1 Kolami-Naiki (2): kolami ([[Kolamboli|sjeverozapadni]], jugoistočni)
::a2 Parji-Gadaba (3): duruwa, gadaba (2 jezika: mudhili, pottangi ollar).
:B) sjeverni (5): brahui, kumarbhag paharia, kurux, nepalski kurux, sauria paharia.
:C) središnji jug/South-Central (21)
::c1 Gondi-Kui (16)
:::Gondi (10): gondi (dva jezika: sjeverni i južni), khirwar, maria (2 jezika: dandami i maria), muria (3 jezika: istočni, daleki zapad/far western i zapadni), nagarchal, pardhan.
:::Konda-Kui (6): konda-dora, koya, kui, kuvi, manda, pengo.
::c2 Telugu (5): chenchu, manna-dora, savara, telugu, waddar.
:D) južni (34)
::d1 Tamil-Kannada (28)
:::Kannada (4): badaga, holiya, kannada, urali.
:::Tamil-Kodagu (24): [[Aranadan jezik|aranadan]], irula, kadar, kaikadi, kodagu, kota, kurumba (5 jezika, alu, kurumba, jennu, mullu, betta), malapandaram, malaryan, malavedan, malayalam, mannan, muthuvan, paliyan, paniya, ravula, sholaga, [[Tamilski jezik|tamil]], toda, yerukula.
::d2 Tulu (5): bellari, koraga (2 jezika: korra, mudu), kudiya, tulu.
::d3 neklasificirani (1): ullatan
:E) neklasificirani (8): [[Allar jezik|allar]], bazigar, bharia, kamar, kanikkaran, kurichiya, malankuravan, vishavan.
== [[Eskimsko-aleutski jezici]] ==
'''[[Eskimsko-aleutski jezici]]''' (11)
:A) [[Aleutski]] (1), [[Rusija]], [[SAD]]: aleutski
:B) [[Eskimski]] (10), [[Kanada]], SAD, Rusija: deset različitih eskimskih jezika nazivanih inupiatun, inuktitut i yupik: [[Grenlandski jezik|grenlandski inuktitut]], [[istočnokanadski inuktitut]], [[sjevernoaljaski inupiatun]], [[sjeverozapadni aljaski inupiatun]], [[zapadnokanadski inuktitut]]; [[centralni yupik]], [[centralnosibirski yupik]], [[naukan yupik]], [[pacifičkozaljevski yupik]], [[sirenikski yupik]].
== [[Hmong-Mien jezici]] ==
'''[[Hmong-Mien jezici]]''' ili Mjao-Jao (35)
:A) Hmong (29)
::a1. Bunu (4): bunu (4 jezika: younuo, wunai, bu-nao, jiongnai.
::a2. Chuanqiandian (19): hmong (14 jezika: južni mashan, središnji huishui, sjeveroistočni dian,
istočni huishui, jugozapadni guiyang, jugozapadni huishui, sjeverni huishui, chonganjiang, luopohe,
središšnji mashan, sjeverni mashan, zapadni mashan, južni guiyang, sjeverni guiyang), hmong daw, hmong dô, hmong don, hmong njua, hmong shua.
::a3. Pa-hng (1), Kina: pa-hng .
::a4. Qiandong (3), Kina: hmong (3 jezika: sjeverni qiandong, istočni qiandong, južni qiandong.
::a5. Xiangxi (2), Kina: hmong (2 jezika: zapadni xiangxi, istočni xiangxi)
:B) Ho Nte (1), [[Kina]]: she.
:C) Mien (5)
::c1. Biao-Jiao (1), Kina: biao-jiao mien
::c2. Mian-Jin (3), Kina: biao mon, iu mien, kim mun.
::c3. Zaomin (1) Kina: dzao min.
== [[Indijanski jezici]] ==
[[Datoteka:Langs N.Amer.png|mini|Jezične porodice u Sjevernoj Americi u vrijeme prvog doseljavanja Europljana]]
'''[[Indijanski jezici]]'''
:1) [[Ajmara jezici]] (3), Bolivija, Peru; [[ajmarski jezik|aymara]] (2 jezika: južni i [[Centralnoajmarski jezik|središnji]]), jaqaru.
:2) [[Alacaluf jezici]] (2), Čile: [[kakauhua]], [[Qawasqar jezik|qawasqar]].
:3) [[Algonkijski jezici]]/Algic (44), [[SAD]], [[Kanada]]: abnaki (2 jezika, istočni i zapadni), algonquin, arapaho, atikamekw, blackfoot, carolina algonquian, cheyenne, chippewa, cree (4 jezika: moose, plains, swampy, woods), east cree (dva jezika; sjeverni i južni), gros ventre, kickapoo, lumbee, mahican, malecite-passamaquoddy, menominee, mesquakie, miami, micmac, mohegan-montauk-narragansett, montagnais, munsee, nanticoke, naskapi, nawathinehena, ojibwa (5 jezika: središnji, istočni, sjeverozapadni, severn, južni), ottawa, piscataway, potawatomi, powhatan, shawnee, unami, wampanoag.
::a) ritwan: wiyot, yurok.
:4) [[Arauan jezici]] (8), Brazil: arua, banawá, culina, dení, jamamadí, jaruára, paumarí, suruahá.
:5) [[Araukanski jezici]] (2), Čile, Argentina: [[huilliche jezik|huilliche]], [[Mapudungun jezik|mapudungun]].
:6) [[Aravački jezici]] (64), [[Južna Amerika]]
::A) Maipuran (58)
:::a1. središnji Maipuran (6), Brazil: enawené-nawé, mehináku, parecís, saraveca, waurá, yawalapití.
:::a2. istočni Maipuran (1), Brazil: palikúr.
:::a3. Mawayana (Gvajana): mawayana.
:::a4. sjeverni Maipuran (26) Kolumbija, Venezuela, Brazil, Gvajana, Bahami, Surinam: achagua, arawak, atorada, baniva, baniwa, baré, cabiyarí, carútana, curripaco, garifuna, guarequena, ipeka-tapuia, mandahuaca, mapidian, otočni carib, paraujano, piapoco, resígaro, taino, tariano, tubarão, wapishana, wayuu, yabaâna, yavitero, yucuna.
:::a5. južni Maipuran (22) Peru, Bolivija, Brazil: ajyíninka apurucayali, apurinã, asháninka, ashéninka (5 jezika: ucayali-yurúa, pichis, južni ucayali, pajonal, perené), baure, caquinte, guana, ignaciano, iñapari, irántxe, machiguenga, machinere, mashco piro, nanti, nomatsiguenga, terêna, trinitario, yine.
:::a6. zapadni Maipuran (2), Peru: chamicuro, yanesha'.
::B) neklasificirani (6) Kolumbija, Brazil, Argentina: chané, cumeral, omejes, ponares, tomedes, xiriâna.
:7) [[Arutani-Sape jezici]] (2) [[Brazil]], [[Venezuela]]: arutani, sapé.
:8) [[Barbacoa jezici]] (7) Kolumbija, Ekvador: andaqui, awa-cuaiquer, barbacoas, chachi, colorado, guambiano, totoro.
:9) [[Caddoan jezici]] (5) SAD: arikara, caddo, kitsai, pawnee, wichita.
:10) [[Cahuapana jezici]] (2) Peru: chayahuita, jebero.
:11) [[Chapacura-Wanham jezici]]/čapakura-vanjam (5), Bolivija, Brazil: itene, kabixí, oro win, pakaásnovos, torá.
:12) Chibcha/[[čibčanski jezici]] (22) Kolumbija, Ekvador, Panama, Kostarika: arhuaco, barí, boruca, bribri, buglere, cabécar, chibcha, chimila, cofán, cogui, malayo, maléku jaíka, ngäbere, paya-pucuro kuna, pech, rama, san blas kuna, teribe, tunebo (4 jezika: barro negro, zapadni, angosturas, središnji).
:13) Chimakuan/[[čimakuan jezici]] (2) Washington: chimakum, quileute.
:14) [[Choco jezici]] (12), Kolumbija, Panama: anserma, arma, caramanta, cauca, emberá-baudó, emberá-catío, emberá-chamí, emberá-tadó, epena, runa, sjeverni emberá, woun meu.
:15) [[Chon jezici]] (2) Argentina: ona, tehuelche,
:16) [[Chumash jezici]] (7) Kalifornija: barbareño, chumash, cruzeño, ineseño, obispeño, purisimeño, ventureño.
:17) [[Coahuilteca jezici]] (1), Teksas: tonkawa.
:18) [[Guahibo jezici]] (5): cuiba, guahibo, guayabero, macaguán, playero.
:19) Gulf/[[zaljevski jezici]] (4) SAD: atakapa, chitimacha, natchez, tunica.
:20) [[Harakmbet jezici]] (2) Peru: amarakaeri, huachipaeri.
:21) [[Hibito-Cholon jezici]] (2) Peru: cholón, hibito.
:22) Hokan/[[hoka jezici]] (28): achumawi, atsugewi, chimariko, chontal (2 jezika: highland oaxaca, lowland oaxaca), cochimi, cocopa, esselen, havasupai-walapai-yavapai, karok, kashaya, kiliwa, kumiai, maricopa, mohave, paipai, pomo (6 jezika: istočni, sjeveroistočni, sjeverni, južni, središnji, jugoistočni), quechan, salinan, seri, shasta, washo, yana.
:23) [[Huave jezici]] (4) Meksiko: huave jezici (san dionisio del mar, san francisco del mar, san mateo del mar, santa maría del mar).
:24) [[Iroquoian jezici]] (11), Kanada, SAD: cayuga, cherokee, laurentian, mohawk, nottoway, oneida, onondaga, seneca, susquehannock, tuscarora, wyandot.
:25) [[Jivaro jezici]] (4) Ekvador, Peru: achuar-shiwiar, aguaruna, huambisa, shuar.
:[[Karipski jezici]] (32), Brazil, Venezuela, Gvajana, Surinam, Kolumbija: akawaio, akurio, apalaí, arára, atruahí, bakairí, carib (galibi), carijona, chaima, coyaima, cumanagoto, eñepa, hixkaryána, ikpeng, japrería, kaxuiâna, kuikúro-kalapálo, macushi, mapoyo, maquiritari, matipuhy, patamona, pemon, pémono, salumá, sikiana, tamanaku, trió, waiwai, wayana, yabarana, yukpa.
:26) [[Katukina jezici]] (3), Brazil: kanamarí, katawixi, katukína.
:27) [[Kečuanski jezici]] (46): nose nazive quechua ili quichua, ingano i inga.
:28) [[Keres jezici]] (2) Novi Meksiko: keres istočni i zapadni.
:29) [[Kiowa Tanoan jezici]] (6): jemez, kiowa, piro, tewa i sjeverni i južni tiwa.
:30) [[Lule-Vilela jezici]] (1) Argentina: vilela
:31) [[Macro-Ge jezici]] (32) Brazil: acroá, apinayé, arikapú, borôro, canela, chiquitano, fulniô, gavião (parakatêjê, pukobjê ), guató, jabutí, kaingáng (dva jezika), kamakan, karajá, kayapó, krahô, kreen-akarore, krenak, kreye, krikati-timbira, maxakalí, ofayé, oti, otuke, puri, rikbaktsa, suyá, umotína, xakriabá, xavánte, xerénte, xokleng.
:32) [[Maku jezici]] (6), Brazil, Kolumbija: cacua, dâw, hupdë, nadëb, nukak makú, yuhup.
:33) [[Mascoi jezici]] (5) Paragvaj: emok, guana, lengua, sanapaná, toba-maskoy.
:34) [[Mataco-Guaicuru jezici]] (12)
::A) Guaycuru, (5) Argentina, Brazil: abipon, kadiwéu, mocoví, pilagá, toba.
::B) Mataco (7), Argentina, Paragvaj: chorote (2 jezika: iyo'wujwa, iyojwa'ja), maca, nivaclé, wichí lhamtés güisnay, wichí lhamtés nocten, wichí lhamtés vejoz.
:35) [[Maya jezici]] (69) Merksiko, Gvatemala, Belize: achi' (2 jezika: cubulco i rabinal), akateko, awakateko, chicomuceltec, chol (2 jezika: tila i tumbalá), chontal, ch'orti', chuj (2 jezika: san sebastián coatán, ixtatán), huastec (3 jezika: jugoistočni, veracruz i san luís potosí), itza', ixil (3: nebaj, chajul, san juan cotzal), jakalteko (2: istočni i zapadni), kaqchikel (10 jezika: akatenango jugozapadni, središnji, istočni, sjeverni, santa maría de jesús, santo domingo xenacoj, središnji jug, južni, zapadni, yepocapa jugozapadni), k'iche' (6 jezika: središnji, cune'n, istočni, joyabaj, san andre's, središnji zapad), lacandon, mam (5 jezika: sjeverni, južni, tajumulco, središnji, todos santos cuchumatán), maya (3 jezika: mopán, (belize) yucatec, chan santa cruz), mocho, poqomam (3 jezika: istočni, središnji, južni), poqomchi' (2 jezika: zapadni i istočni), istočni q'anjob'al, q'eqchi', sakapulteko, sipakapense, tacanec, tektiteko, tojolabal, tzeltal (2 jezika: bachajón, oxchuc), tzotzil (6 jezika: chamula, chenalhó, venustiano carranza, san andrés larrainzar, huixtán, zinacantán, tz'utujil (2 jezika: istočni i zapadni), uspanteko.
:36) [[Misumalpanski jezici]] (4) Salvador, Nikaragva: cacaopera, matagalpa, mískito, sumo-mayangna.
:37) [[Mixe-Zoque jezici]] (17) Meksiko: mixe (8 mixe jezika: coatlán, prevlaka/isthmus, juquila, mazatlán, središnji sjever, quetzaltepec, totontepec, tlahuitoltepec), popoluca (4 jezika: oluta, sayula, sierra, texistepec), zoque (5 jezika: copainalá, rayón, francisco león, chimalapa, tabasco).
:38) [[Mura jezici]] (1) Brazil: pirahã
:39) [[Muskogean jezici]] (6): alabama, koasati, mikasuki, muskogee, choctaw, chickasaw.
:40) [[Na-Dene jezici]] (47)
::A) Haida (2), Kanada, Aljaska: haida sjeverni i južni.
::B) Athapaskan-Eyak (44)
:::b1. Athapaskan (43), Kanada, SAD: ahtena, babine, beaver, carrier (2 jezika, carrier i južni carrier), southern), chetco, chilcotin, chipewyan, coquille, degexit'an, dogrib, galice, gwich'in, han, holikachuk, hupa, jicarilla, kaska, kato, kiowa apache, koyukon, lipanmattole, mescalero-chiricahua, navajo, sarsi, sekani, slavey (2: sjeverni i južni), tagish, tahltan, tanacross, tanaina, tanana (2: donji i gornji), tolowa, tsetsaut, tutchone (2: južni i sjeverni), tututni, upper kuskokwim, wailaki, western apache.
:::b2. Eyak (1) Aljaska: eyak
::C) Tlingit (1) Aljaska: tlingit
:41) [[Nambiquara jezici]] (3), Brazil: nambikuára (sjeverni i južni), sabanês.
:42) [[Oto-Mangue jezici]] (174), Meksiko:
::A) amuzgo (3), Meksiko: 3 amuzgo jezika
::B) Chiapanec-Mangue (2), Meksiko, Kostarika: chiapanec, chorotega.
::C) Chinantec (14), Meksiko 14. različitih chinantec jezika.
::D) Mixtecan (57): cuicatec, 53 mixtec jezika, 3 trique jezika,
::E) Otopame (17): chichimeca-jonaz, 2 matlatzinca jezika, 2 mazahua, 9 otomi jezika, 3 pame jezika.
::F) Popoloca (17): chochotec, 7 popoloca jezika, ixcatec, 8 mazatec jezika.
::G) Zapotec (64): 6 chatino jezika, 58 zapotec jezika.
:43) [[Panoanski jezici]] (28), Brazil, Peru, Bolivija: amahuaca, atsahuaca, capanahua, cashibo-cacataibo, cashinahua, chácobo, isconahua, katukína, kaxararí, marúbo, matís, matsés, nocamán, nukuini, pacahuara, panobo, pisabo, poyanáwa, remo, sensi, sharanahua, shinabo, shipibo-conibo, tuxináwa, xipináwa, yaminahua, yawanawa, yora.
:44) [[Peba-Yagua jezici]] (2), Peru: peba, yagua.
:45) [[Penutski jezici]]/penutian (33):
::A) Kalifornijski penutski/California Penutian (1): wintu.
::B) Činučki/Chinookan (2): chinook, wasco-wishram
::C) Maidu (4): nisenan i 3 maidu jezika.
::D) Oregonski penutski/Oregon Penutian (5): alsea, coos, kalapuya, siuslaw, takelma.
::E) Penutski sa platoa/Plateau Penutian (6), Oregon, Washington: klamath-modoc, nez perce, tenino, umatilla, wallawalla, yakima.
::F) Tsimshian (3): gitxsan, nisga'a, tsimshian.
::G) Yok-Utian (11): karkin, miwok (7 jezika), ohlone (2 jezika, sjeverni i južni), yokuts.
:46) [[Salishan jezici]] (27) kanada, SAD: bella coola, chehalis (2 jezika: donji i gornji), clallam, coeur d'alene, columbia-wenatchi, comox, cowlitz, halkomelem, kalispel-pend d'oreille, lillooet, lushootseed, nooksack, okanagan, pentlatch, quinault, salish (2 jezika: straits, southern puget sound), sechelt, shuswap, skagit, snohomish, spokane, squamish, thompson, tillamook, twana.
:47) [[Saliva jezici]] (3), Venezuela, Kolumbija: maco, piaroa, sáliba.
:48) [[Siouan jezici]] (17), SAD, Kanada: assiniboine, biloxi, catawba, crow, dakota, hidatsa, ho-chunk, iowa-oto, kansa, lakota, mandan, ofo, omaha-ponca, osage, quapaw, stoney, tutelo.
:49) [[Subtiaba-Tlapanec jezici]] (5), Nikaragva, Meksiko: subtiaba i 4 tlapanec jezika.
:50) [[Tacana jezici]] (6), Bolivija: araona, cavineña, ese ejja, reyesano, tacana, toromono.
:51) [[Tarascan jezici]] (2), Meksiko: 2 purepecha jezika.
:52) [[Totonac jezici]] (11), Meksiko: 3 tepehua i 8 totonac jezika.
:53) [[Tucano jezici]] (25) Kolumbija, Ekvador, Brazil: arapaso, barasana, carapana, desano, guanano, koreguaje, macaguaje, macuna, miriti, orejón, piratapuyo, pokangá, secoya, siona, siriano, tama, tanimuca-retuarã, tatuyo, tetete, tucano, tuyuca, waimaha, yahuna, yurutí.
:54) [[Tupi jezici]] (76)
::A) Arikem (2), Brazil: Arikem, Karitiâna.
::B) Aweti (1), Brazil: aweti.
::C) Mawe-Satere (1), Brazil: sateré-mawé.
::D) Monde (6), Brazil: aruá, cinta larga, gavião do jiparaná, kanoé, mondé, suruí.
::E: Munduruku (2), Brazil: kuruáya, mundurukú.
::F) Purubora (1), Brazil: puruborá.
::G) Ramarama (2), Brazil: karo, urumi.
::H) Tupari (5), Brazil: kepkiriwát, makuráp, sakirabiá, tuparí, wayoró.
::I) Tupi-Guarani (53), Brazil, Bolivija, Paragvaj, Peru, Francuska Gijana: aché, amanayé, amundava, anambé, apiacá, araweté, asuriní (2 jezika), aurá, avá-canoeiro, chiripá,cocama-cocamilla, emerillon, guajá, guajajára, guaraní (4 jezika, zapadnobolivijski, istočnobolivijski, paragvajski, mbyá), guarayu, jorá, júma, kaiwá, kamayurá, karipúna, karipuná, kayabí, morerebi, nhengatu, omagua, pai tavytera, parakanã, paranawát, pauserna, potiguára, sirionó, suruí do pará, tapieté, tapirapé, tembé, tenharim, tukumanféd, tupí, tupinambá, tupinikin, turiwára, urubú-kaapor, uru-eu-wau-wau, wayampi, wiraféd, xetá, yuqui, zo'é.
::J) Yuruna (3): jurúna, maritsauá, xipaya.
:55) [[Uru-Chipaya jezici]] (2), Bolivija: chipaya, uru.
:56) [[Uto-Aztec jezici]] (61)
::A) Hopi (1), Arizona: hopi.
::B) Numic (7), SAD: comanche, kawaiisu, mono, northern paiute, panamint, shoshoni, ute-southern paiute.
::C) Takic (4), SAD, cahuilla, cupeño, luiseño, serrano.
::D) Tübatulabal, (1), Kalifornija: tübatulabal.
::F) Astečki (29), Meksiko: 28 različitih nahuatl jezika, pipil.
::G) Sonorski (19) Meksiko: 2 cora jezika, huarijio, huishol, jugoistočni tepehuan, jugozapadni tepehuan, mayo, opata, pima bajo, 5 tarahumara jezika, tepecano, sjeverni tepehuan (tepehuán del norte), tohono o'odham, tubar, yaqui.
:57) [[Wakashan jezici]] (5), Britanska Kolumbija: haisla, heiltsuk, kwakiutl, makah, nootka.
:58) [[Witoto jezici]] (6):
::A) Bora (2), Kolumbija, Peru: bora, muinane
::B) Witoto (4), Peru, Kolumbija: minica, murui witoto, nipode witoto, ocaina
:59) [[Yanomam jezici]] (4), Venezuela, Brazil: ninam, sanumá, yanomámi, yanomamö.
:60) [[Yuki jezici]] (2), Kalifornija: wappo, yuki.
:61) [[Zamuco jezici]] (2), Paragvaj: ayoreo, chamacoco.
:62) [[Zaparo jezici]] (7), [[Peru]], [[Ekvador]]: andoa, arabela, aushiri, cahuarano, iquito, omurano, záparo.
== [[Indoeuropski jezici]] ==
(449)
:a. '''[[albanski jezik|Albanski]]''' (4), Albanija, Kosovo, Grčka, Italija, Makedonija: [[Gegijski jezik|gegijski]], [[Toskijski jezik|toskijski]], [[Arbëreshë albanski|arbëreshë]], [[Arvanitski jezik|arvanitika]]
:b. '''[[armenski jezici|Armenski]]''' (1), Armenija: [[Armenski jezik|armenski]]
:c. '''[[baltički jezici|Baltički]]''' (3), Latvija, Litva, Poljska: [[Latvijski jezik|latvijski]], [[Litavski jezik|litvanski]], [[Pruski jezik|pruski]] (†).
:d. '''[[keltski jezici|Keltski]]''' (7), Velika Britanija, Irska, Francuska.
::d1. [[britonski jezici|britonski]] (3) bretonski, kornvolski ili kornijski, velški,
::d2. [[goidelički jezici|goidelički]] (4): [[irski]] ili gaeilge, manski, gaoidhealg, gàidhlig,
:e. '''[[germanski jezici|Germanski]]''' (53):
::e1. [[istočnogermanski jezici|istočni]] (1): [[Gotski jezik|gotski]] (†).
::e2. [[sjevernogermanski jezici|sjeverni]] (7; prije 11, neki su izgubili status): [[danski]], [[Ferojski jezik|ferojski]], [[islandski]], [[jutski]], [[norn]] (†; otoci Šetland i Orkney), [[Bokmål|norveški-bokmål]], [[Nynorsk|norveški-Nynorsk]], [[švedski]]. '''Makrojezici:''' [[norveški]]; '''Izgubili status:''' [[Dalekarlijski jezik|Dalska ili Dalmaal]], [[jamtska]] ili jamska, [[Skonski jezik|skonski (Skånska)]],
::e3. [[zapadnogermanski jezici|zapadni]] (41): [[engleski]], frizijski ([[Zapadnofrizijski jezik|zapadni]] i [[Sjevernofrizijski jezik|sjeverni]]), [[niskonjemački jezici]] (15 jezika. [[Donjofranački jezici]]: [[afrikaans]], [[Flamanski jezik|flamanski]], [[Istočnofrizijski jezik|istočni frizijski]], [[Nizozemski jezik|nizozemski]], [[Zelandski jezik|zelandski]] ili zeeuws i 10 [[Donjosaksonski jezici|donjosaksonskih]] jezika: [[achterhoeks]], [[Drentski jezik|drents]], [[gronings]], [[Donjosaksonski jezik|donjosaksonski]], [[plautdietsch]], [[sallands]], [[stellingwerfs]], [[twents]], [[veluws]], [[Vestfalski jezik|vestfalski]]), [[Saterlandski jezik|saterlandski]] (saterfrizijski), [[škotski]], visokonjemački (18 njemačkih jezika i 2 židovska [[Istočni jidiš|istočni]] i [[Zapadni jidiš|zapadni jidiš]]. [[Njemački jezici|Njemački]] su: [[alemán coloneiro]], [[Alemanski jezik|alemanski]] ili švicarski njemački, [[Bavarski jezik|bavarski]], [[Cimbrijski jezik|cimbrijski]], [[Donjošleski jezik|donjošleski]], [[franački]] (†), [[Majnskofranački jezik|Majnskofranački]], [[Gornjosaksonski jezik|gornjosaksonski]], [[Hutteritski jezik|hutteritski]], [[Luksemburški jezik|luksemburški]], [[mócheno]], [[njemački standardni]], [[Pensilvanijski njemački|pensilvanijski]], [[Falački jezik]] ili pfälzische, [[Limburški jezik|limburški]], [[Kelnski jezik|kelnski]] ili ripuarijski franački, [[Švapski jezik|švapski]], [[Walserski jezik|walserski]]). '''Izgubili status:''' [[jingliš]] (ameridiš); '''novopriznati jezici:''' [[Vilamovski jezik|vilamovski]], [[Hunsrik (jezik)|hunsrik]]
:f. '''[[Helenski jezici|Helenski (grčki)]]''' (6): [[kapadokijski grčki|kapadocijski grčki]], [[grčki]], [[judeogrčki]], [[Tsakonski jezik|tsakonski]], [[starogrčki]] (†), [[pontski]].
:g. '''[[indoiranski jezici|Indoiranski]]''' (308):
::g1. [[indoarijski jezici|indoarijski]] (219):
:::a Centralna zona (76), Indija, Pakistan:
::::a1. Bhil (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria, bhilali, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, [[Wagdi jezik|wagdi]].
::::a2. Dom (1) Iran: domari.
::::a3. Gudžarati (9) Pakistan Indija: aer, gudžarati, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi.
::::a4. Khandesi (3) Indija: [[Ahirani (jezik)|ahirani]], dhanki, khandesi.
::::a5. Pandžabi (1): istočni pandžapski.
::::a6. Radžastani (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, lohar, malvi, marwari (2 jezika, Indija i Pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati.
::::a7. Romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški).
::::a8. Zapadni hindi (12) Indija, Pakistan: bhaya, braj bhasha, bundeli, chamari, ghera, gowli, haryanvi, hindi, [[Kabutra jezik|kabutra]], kanauji, sansi, [[Urdu jezik|urdu]].
::::a9. Powari (Indija: powari.
::::a10. neklasificirani (5): mewati, parya, sonha, tharu (dva jezika: dangaura kathoriya)
:::b. istočna-centralna zona(5): [[Awadhi jezik|awadhi]], bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustani.
:::c. Istočna zona (42):
::::c1. Bengali-Assamski (16): [[Asamski jezik|asamski]], [[Bengalski jezik|bengalski]], bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya.
::::c2. biharski (12): [[Angika jezik|angika]], bhojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri ( 2 jezika, sadri i oraon), surajpuri.
::::c3. Oriya (8): bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya (3 jezika: desiya, adivasi, oriya), reli.
::::c4. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, tharu (3 jezika: chitwania, kochila, rana).
:::d. Sjeverna zona (21) Indija, Nepal, Pakistan:
::::d1. Centralni Pahari (1) Indija: kumauni.
::::d2. Istočni Pahari (2) Nepal: nepalski, palpa
::::d3. Garhwali (1), Indija: garhwali.
::::d4. Zapadni pahari (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kullu, pahari-potwari), pangwali, sirmauri.
:::e. Sjeverna zona (1):
::::e1. Istočni paharski (1) Nepal: jumli.
:::f. Sjeverozapadna zona (39):
::::f1. [[Dardski jezici|Dardski]] (27) Pakistan, Afganistan: Chitral (2) khowar, kalasha; Kashmiri (1): kašmirski; Kohistani (9): bateri, chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai; Kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (4 jezika: [[Sjeveroistočni pashayi jezik|sjeveroistočni]], sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti; Shina (7): brokskat, domaaki, phalura, savi, shina (2 jezika kohistani, shina, ushojo.
::::f2. Lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki.
::::f3. Sindhi (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi,lasi, sindhi, sindhi bhil.
:::g Nuristani (6) Afganistan: [[Ashkun jezik|ashkun]], kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali.
:::h. Sanskrit, Indija: sanskrit
:::i. Sinhalese-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah.
:::j. Južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasificirani: bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri.
:::k. neklasificirani (13), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: [[Andh jezik|andh]], chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali, tippera, usui, [[Vaagri Booli|vaagri booli]].
::g2. [[iranski jezici|iranski]] (87):
:::a. Istočni (14), Iran, Pakistan, Afganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan: [[Avesta jezik|avesta]] (pazend), munji, osetski, pashto (3 jezika, sjeverni središnji i južni), sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, waneci, yagnobi, yazgulyam, yidgha.
:::b. Neklasificirani (1) Afganstan: tangshewi.
:::c. [[Zapadnoiranski jezici|Zapadni]] (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael: [[Aimaq jezik|aimaq]], [[Alviri-Vidari jezik|alviri-vidari]], [[Ashtiani jezik|ashtiani]], bajelani, bakhtiari, balochi (južni, zapadni i istočni), bashkardi, buharski, dari (gabri ili yazdi), darwazi, dehwari, dezfuli, dimli, dzhidi, eshtehardi, fars (sjeverozapadni, jugozapadni), gazi, gilaki, gozarkhani, gurani, harzani, hazaragi, judeotatski, kabatei, kajali, karingani, khalaj, kho'ini, khunsari, kirmanjki, koresh-e rostam, koroshi, kumzari, [[Kurdski jezik|kurdski]] (središnji, sjeverni i južni), laki, lari, lasgerdi, luri (sjeverni i južni), maraghei, mazanderani, natanzi, nayini, ormuri, pahlavani, parachi, parsi, parsi-dari, [[perzijski jezik|perzijski]] (makrojezik: zapadni i istočni), razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, shabak, shahmirzadi, shahrudi, sivandi, soi, sorkhei, tadžički, takestani, talysh, gornji taromi, tatski (tat), vafsi.
::g3. neklasificirani (2) Pakistan i Oman: badeshi, luwati. '''Makrojezici:''' [[kurdski jezik|kurdski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[zazaki]],
:h. '''[[Italski jezici|Italički]]''' (48):
::h1. [[Latinsko-faliskički jezici|Latinsko-faliskički]] (1): [[latinski]] (†).
::h2. [[Romanski jezici]] (47): [[aragonski jezik|aragonski]], [[aromunski jezik|aromunski]], [[asturleonski jezik|asturski]], [[dalmatski jezik|dalmatski]], [[emilijano-romanjolo]], [[estremadurski jezik|estremadurski]], [[fala jezik|fala]], [[francuski jezik|francuski]], [[frankoprovansalski jezik|frankoprovansalski]], [[furlanski jezik|furlanski]], [[galicijski jezik|galicijski]], [[galurski jezik|galurski]], [[gaskonjski jezik|gaskonjski]], [[istriotski jezik|istriotski]], [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]], [[judeofrancuski jezik|judeofrancuski]], [[judeošpanjolski jezik|judeošpanjolski]] (ladino), [[judeotalijanski jezik|judeotalijanski]], [[kajunski jezik|kajunski]], [[kampidanski jezik|kampidanski]], [[katalonski jezik|katalonski]], [[Korzički jezik|korzički]], [[ladinski jezik|ladinski]], [[langedoški jezik|langedoški]], [[ligurski jezik|lugirski]], [[limuzinski jezik|limuzinski]], [[logudorski jezik|logudorski]], [[lombardski jezik|lombardski]], [[loreto-ucayali španjolski]], [[meglenski jezik|meglenski]], [[mirandski jezik|mirandski]], [[mozarapski jezik|mozarapski]] [[napolitansko-kalabrijski jezik|napolitansko-kalabrijski]], [[overnjanski jezik|overnjanski]], [[pijemontski jezik|pijemontski]], [[pikardijski jezik|pikardijski]], [[portugalski jezik|portugalski]], [[provansalski jezik|provansalski]], [[romanš]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[sasarski jezik|sasarski]], [[shuadit]] (judeoprovansalski), [[Sicilijanski jezik|sicilijanski]], [[španjolski jezik|španjolski]] (kastiljski), [[talijanski jezik|talijanski]], [[valonski jezik|valonski]], [[venecijanski jezik|venecijanski]].
:i. '''[[Slavenski jezici|Slavenski]]''' (19):
::i1. istočni (4): [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[ruski jezik|ruski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]].
::i2. zapadni (8): [[češki jezik|češki]], donjolužičkosrpski, [[knaanski jezik|judeočeški]] (Knaanština), [[kašupski jezik|kašupski]], gornjolužičkosrpski, [[polapski jezik|polapski]], [[poljski jezik|poljski]], [[slovački jezik|slovački]].
::i3. južni (7 bez crnogorskog): [[bošnjački jezik|bošnjački]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[crnogorski jezik|crnogorski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[starocrkvenoslavenski jezik|starocrkvenoslavenski]], [[srpski jezik|srpski]] i [[slovenski jezik|slovenski]].
Jezici koji su izgubili status:
== [[Japanski jezici]] ==
:'''[[Japanski jezici]]''' (12): amami-oshima (2 jezika, [[Južni amami-oshima|južni]] i sjeverni), [[Japanski jezik|japanski]], kikai, kunigami, miyako, [[Okinavski jezik|centralnookinawanski]], oki-no-erabu, toku-no-shima, yaeyama, yonaguni, yoron.
== [[Jenisejski jezici]] ==
:'''[[Jenisejski jezici]]''' (2), Rusija: [[Jugski (jezik)|jug (jugski)]], [[Ketski jezik|ket]].
== [[Jukagirski jezici]] ==
:'''[[Jukagirski jezici]]''' (2), [[Rusija]]: [[Sjevernojukagirski jezik|sjeverni jukagirski]], [[Južnojukagirski jezik|južni jukagirski]].
== [[Kavkaski jezici]] ==
'''[[Kavkaski jezici]]'''
:A) [[Kartvelski jezici]] ili južnokavkaski (5):
::a1. gruzijski (2) Gruzija, Izrael: [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[Judeogruzijski jezik|judeogruzijski]].
::a2. svanski (1) Gruzija: [[Svanski jezik|svanski]] (lušnu, svanuri)
::a3. zan (2) Gruzija, Turska: [[Čanski jezik|lazijski]], [[Mingrelski jezik|mingrelski]].
:B) [[Sjevernokavkaski jezici]] (34):
::b1. [[sjeveroistočni kavkaski jezici|sjeveroistočni]] (avarsko-andodidojski) (29):
:::b1 a. avarsko-andijski (9) Rusija: [[Ahvahski jezik|ahvahski]], [[Andi jezik|andijski]], [[Avarski jezik|avarski]], bagulalski, botliški, čamalalski, godoberinski, karatajski, tindijski.
:::b1 b. darginski (1) Rusija: darginski (dargva)
:::b1 c. hinaluški (1) Azerbajdžan: hinaluški
:::b1 d. lakski (1) Rusija: lakski
:::b1 e. lezgijski (9) Rusija, Azerbajdžan: agulski, arčinski, buduški, cahurski, krizijski (džekski), lezgijski, rutulski, tabasaranski, udijski.
:::b1 f. nahski (3) Gruzija, Rusija: bacbijski, [[Čečenski jezik|čečenski]], [[Inguški jezik|ingušetski]].
:::b1 g: cezijski ili didojski (5) Rusija: hunzipski, bešta, didojski, hinuhski, hvaršijski.
::b2. [[Sjeverozapadni kavkaski jezici|sjeverozapadni]] (5):
:::b2 a. abhasko-abazinski (2) Gruzija, Rusija: [[Abazinski jezik|abazinski]], [[Abhaski jezik|abhaski]]
:::b2 b. čerkeški (2) Rusija: [[Adigejski jezik|adigejski]], [[Kabardinski jezik|kabardinski]]
:::b2 c. ubihski (1) Turska: ubihski.
== [[Kojsanski jezici]] ==
:'''[[Kojsanski jezici|Khoisan jezici]]''' /kojsanski jezici (27), Južbnoafrička Republika, Namibija, Angola, Bocvana, Tanzanija: !o!ung, !xóõ, ǁani, ǁgana, [[ǁXegwi jezik|ǁxegwi]], |gwi, |xam, =|hua, [[=/Kx'au//'ein jezik|=/Kx'au//'ein]], hadza, hai||om, ju|'hoan, korana, kua, kung-ekoka, kwadi, kxoe, maligo, n|u, nama, naro, sandawe, seroa, shua, tsoa, vasekela bushman, xiri.
== [[Nigersko-kongoanski jezici]] ==
'''[[Nigersko-kongoanski jezici]]''' (1514)
:A) '''[[Atlantsko-kongoanski jezici]]''' (1418):
::a1. [[Atlantski jezici|atlantski]] (64):
:::[[Bijago jezici|Bijago]] (1) [[Gvineja Bisau]]: bidyogo.
:::[[Sjevernoatlantski jezici|Sjeverni]] (45) Gvineja Bisau, [[Senegal]], [[Gvineja]]: [[Bak jezici|Bak]] (15): balanta-ganja, balanta-kentohe, bandial, bayot, ejamat, gusilay, [[Jola-Fonyi jezik|jola-fonyi]], [[Jola-Kasa jezik|jola-kasa]], karon, kerak, kuwaataay, mandjak, mankanya, mlomp, papel; Cangin (5): lehar, ndut, noon, palor, saafi-saafi; Istočni Senegal-Guinea (10): badyara, bainouk-gunyaamolo, [[Bainouk-gunyuño jezik|bainouk-gunyuño]], bainouk-samik, bassari, biafada, budik, kasanga, kobiana, wamey; Mbulungish-Nalu (3): baga mboteni, mbulungish, nalu; Senegambian (12): fulfulde (7 jezika: nigerski, nigerski centralnog istoka, zapadnonigerski, adamawa, bagirmi, maasina i borgu), pulaar, pular, serer-sine, gambijski wolof i wolof.
:::[[Južnoatlantski jezici|Južni]] (18) [[Gvineja]], [[Sijera Leone]]: Limba (2): limba (2 jezika: središnjeg zapada i istočni); Mel (15): baga binari, baga kaloum, baga koga, baga manduri, baga sitemu, baga sobané, bom, bullom so, gola, južni kisi, sjeverni kissi, krim, landoma, sherbro, themne; Sua (1): mansoanka.
::a2. [[Ijoid jezici|Ijoid]] (10)
:::Defaka (1) Nigerija: [[Defaka jezik|defaka]].
:::Ijo (9) Nigerija: biseni, ibani, jugoistočni ijo, izon, kalabari, kirike, nkoroo, okodia, oruma.
::a3. [[Voltaško-kongoanski jezici]] (1344)
:::[[Benue-kongoanski jezici|Benue-Congo]] (961)
::::a. [[Akpes jezici|Akpes]] (1) Nigerija: [[Akpes jezik|akpes]]
::::b. [[Ayere-Ahan jezici|Ayere-Ahan]] (2) Nigerija: [[Àhàn jezik|àhàn]], [[Ayere jezik|ayere]].
::::c. [[Bantoid jezici|Bantoid]] (681):
:::::c1. [[Sjeverni bantoid jezici|Sjeverni]] (18) Nigerija, Kamerun: [[Dakoid jezici|Dakoid]] (4): dong, gaa, lamja-dengsa-tola, samba daka; Fam (1): [[Fam jezik|fam]]; [[Mambiloid jezici|Mambiloid]] (13): kwanja, mambila (2 jezika, jedan u Kamerunu, jedan u Nigeriji), mbongno, mvanip, ndoola, ndunda, njerep, somyev, suga, twendi, vute, wawa.
:::::c2: [[Južni bantoid jezici|Južni]] (659):
::::::[[Beboid jezici|Beboid]] (14) Kamerun, Nigerija: abar, bebe, bukwen, cung, fang, kemezung, koshin, mashi, mbu', mundabli, naki, ncane, noone, [[Nsari jezik|nsari]].
::::::[[Ekoid jezici|Ekoid]] (8) Nigerija: [[Abanyom jezik|abanyom]], efutop, ejagham, ekajuk, nde-nsele-nta, ndoe, nkem-nkum, nnam.
::::::Jarawan (15): bada, bile, duguri, dulbu, gwa, jarawa, kulung, labir, lame, mama, mbonga, mbula-bwazza, nagumi, ngong, shiki.
::::::Mamfe (3) Kamerun: [[Denya jezik|denya]], kendem, kenyang.
::::::Mbam (13) Kamerun: bati, elip, leti, mbule, mmaala, nomaande, nubaca, nugunu, tuki, tunen, tuotomb, yambeta, yangben.
::::::Mbe (1) Nigerija: mbe
::::::[[Bantu jezici|Narrow Bantu]] (513):
::::::a. [[Centralni bantu jezici|Centralni]] (337) Demokratska Republika Kongo, [[Tanzanija]], [[DR Kongo]], [[Angola]], [[Kenija]], Mozambik, Komori, Burundi, Ruanda, Bocvana, Lesoto, Uganda, Zambija, Namibija, Malavi, Zimbabve, Južnoafrička republika, [[Svazi]], Sudan: Bembe (D.50) (2): bembe, buyu; Bira-Huku (D.30) (14): amba, bera, bhele, bila, bodo, budu, homa, kaiku, kango, komo, mbo, ndaka, nyali, vanuma; Enya (D.10) (4): enya, lengola, mbole, mituku; Lega-Kalanga (D.20) (11): bali, beeke, hamba, holoholo, kanu, kwami, lega-mwenga, lega-shabunda, lika, songoora, zimba; Nyanga (D.40) (1): nyanga; Chaga (E.30) (7): gweno, kahe, machame, mochi, rombo, rwa, vunjo; Kikuyu-Kamba (E.20) (8): chuka, dhaiso, embu, gikuyu, kamba, meru, mwimbi-muthambi, tharaka; Kuria (E.10) (11): gusii, ikizu, ikoma, kabwa, kuria, ngurimi, sizaki, suba, temi, ware, zanaki; Nyika (E.40) (10): chonyi, digo, duruma, giryama, malakote, pokomo (2 jezika, gornji i donji), sagalla, segeju, taita; Nyilamba-Langi (F.30) (4): langi, mbugwe, nilamba, nyaturu; Sukuma-Nyamwezi (F.20) (6): bungu, kimbu, konongo, nyamwezi, sukuma, sumbwa; Tongwe (F.10) (6): bende, fipa, mambwe-lungu, pimbwe, rungwa, tongwe; Bena-Kinga (G.60) (9): bena, hehe, kinga, kisi, magoma, manda, pangwa, sangu, wanji; Gogo (G.10) (2): gogo, kagulu; Pogoro (G.50) (2): ndamba, pogolo; Shambala (G.20) (4): [[Asu (bantu jezik)|asu]], bondei, shambala, taveta; [[Svahili jezik|Swahili]] (G.40) (8): komorski (4 jezika: mwali, ndzwani, ngazidja i komorski, makwe, mwani, swahili (2 jezika: kongoanski swahili i swahili); Zigula-Zaramo (G.30) (11): doe, kami, kutu, kwere, luguru, mushungulu, ngulu, sagala, vidunda, zaramo, zigula; Hungana (H.40) (1): hungana; Kongo (H.10) (10): beembe, doondo, kaamba, kongo (2 jezika: kongo, san salvador), kunyi, laari, suundi, vili, yombe; Mbundu (H.20) (4): bolo, mbundu, nsongo, sama; Yaka (H.30) (7): lonzo, mbangala, ngongo, pelende, sonde, suku, [[Yaka (bantu jezik)|yaka]]; Haya-Jita (J.20) (9): haya, jita, kara, kerewe, kwaya, nyambo, subi, talinga-bwisi, zinza; Konzo (J.40) (2): konjo, nande; Masaba-Luyia (J.30) (8): bukusu, idakho-isukha-tiriki, logooli, luyia, masaba, istočni nyala, nyole, nyore; Nyoro-Ganda (J.10) (12): chiga, ganda, gungu, gwere, hema, kenyi, nyankore, nyoro, ruli, singa, soga, tooro; Rwanda-Rundi (J.60) (6): ha, hangaza, rundi, rwanda, shubi, vinza; Shi-Havu (J.50) (8): fuliiru, havu, hunde, joba, kabwari, nyindu, shi, tembo; Chokwe-Luchazi (K.20) (9): chokwe, luchazi, luimbi, luvale, mbunda, mbwela, nkangala, nyemba, nyengo; Diriku (K.70) (1): diriku; Holu (K.10) (4): holu, kwese, phende, samba; Kwangwa (K.40) (6): kwangali, luyana, mashi, mbowe, mbukushu, simaa; Mbala (K.60) (1): mbala; Salampasu-Ndembo (K.30) (3): lunda, ruund, salampasu; Subia (K.50) (3): [[Fwe jezik|fwe]], subiya, totela; Bwile (L.10) (1): bwile; Kaonde (L.40) (1): kaonde; Luba (L.30) (6): hemba, kanyok, luba-kasai, luba-katanga, lwalu, sanga; Nkoya (L.50) (1): nkoya; Songye (L.20) (5): bangubangu, binji, kete, luna, songe; Bemba (M.40) (3): [[Aushi jezik|aushi]], [[Bemba jezik (ichibemba)|bemba]], taabwa; Bisa-Lamba (M.50) (3): lala-bisa, lamba, seba; Lenje-Tonga (M.60) (6): dombe, ila, lenje, sala, soli, tonga; Nyakyusa (M.30) (1): nyakyusa-ngonde; Nyika-Safwa (M.20) (6): malila, ndali, nyamwanga, nyiha, safwa, wanda; Nyika-Safwa (N.20) (1): lambya; Manda (N.10) (3): matengo, ngoni, tonga; Manda (N.12) (1): mpoto; Nyanja (N.30) (1): nyanja; Senga-Sena (N.40) (7): barwe, kunda, nsenga, nyungwe, phimbi, sena (2 jezika: malavijski sena i sena); Tumbuka (N.20) (1): tumbuka; Makua (P.30) (16): chuwabu, kokola, koti, lolo, lomwe, maindo, makhuwa, makhuwa-marrevone, makhuwa-meetto, makhuwa-moniga, makhuwa-saka, makhuwa-shirima, manyawa, marenje, nathembo, takwane; Matumbi (P.10) (7): matumbi, mbunga, ndendeule, ndengereko, ngindo, nindi, rufiji; Yao (P.20) (6): machinga, makonde, mwera ili chimwera, mwera ili nyasa, ndonde hamba, yao; Herero (R.30) (2): herero, zemba; Ndonga (R.20) (5): kwambi, kwanyama, mbalanhu, ndonga, ngandyera; Južni Mbundu (R.10) (4): ndombe, nkhumbi, nyaneka, umbundu; Yeye (R.40) (1): yeyi; Chopi (S.60) (2): chopi, tonga; Nguni (S.40) (4): ndebele, swati, xhosa, zulu; Shona (S.10) (8): dema, kalanga, manyika, nambya, ndau, shona, tawara, tewe; Sotho-Tswana (S.30) (8): birwa, kgalagadi, lozi, ndebele, sotho (2 jezika: sjeverni i južni), tswana, tswapong; Tswa-Ronga (S.50) (3): ronga, tsonga, tswa; Venda (S.20) (1): venda; Neklasificirani (9): boguru, gbati-ri, isanzu, kari, mayeka, ngbee, ngbinda, nyanga-li, songo;
::::::b. [[Sjeverozapadni bantu jezici|Sjeverozapadni]] (174) Kamerun, [[DR Kongo]], [[Ekvatorijalna Gvineja]], [[Gabon]], [[Srednjoafrička Republika]], Demokratska Republika Kongo: Bafia (A.50) (5): bafia, dimbong, hijuk, lefa, tibea; Basaa (A.40) (4): bakoko, [[Bankon (jezik)|bankon]], barombi, basaa; Bube-Benga (A.30) (5): batanga, benga, bube, ngumbi, yasa; Duala (A.20) (7): bakole, bubia, duala, isu, malimba, mokpwe, wumboko; Kako (A.90) (3): kako, kwakum, pol; Lundu-Balong (A.10) (8): akoose, bafaw-balong, bakaka, bassossi, bonkeng, mbo, nkongho, oroko; Makaa-Njem (A.80) (13): bekwil, bomwali, byep,gyele, kol, [[koonzime]], makaa, mpiemo, mpongmpong, ngumba, njyem, so, ukhwejo; Yaunde-Fang (A.70) (8): bebele, bebil, beti, bulu, eton, ewondo, fang, mengisa; Kele (B.20) (10): kélé, kota, mahongwe, mbangwe, ndasa, ngom, sake, seki, sighu, wumbvu; Mbere (B.60) (6): kaningi, mbere, ndumu, ngul, ombamba, yangho; Myene (B.10) (1): myene; Njebi (B.50) (4): duma, njebi, tsaangi, wandji; Sira (B.40) (7): barama, bwisi, lumbu, punu, sangu, sira, vumbu; Teke (B.70) (12): ibali (kiteke), ngungwel, tchitchege, teke-eboo, teke-fuumu, teke-kukuya, teke-laali, teke-nzikou, teke-tege, teke-tsaayi, teke-tyee, yaka; Tsogo (B.30) (5): bubi, kande, pinji, simba, tsogo; Yanzi (B.80) (6): boma, ding, mfinu, mpuono, tiene, yansi; Bangi-Ntomba (C.40) (27): babango, baloi, bamwe, bangala, bangi, boko, bolia, boloki, bolondo, bomboli, bomboma, bozaba, budza, dzando, libinza, likila, lingala, lobala, lusengo, mabaale, moi, ndobo, ndolo, ntomba, sakata, sengele, yamongeri; Bushong (C.90) (5): bushoong, dengese, lele, songomeno, wongo; Kele (C.60) (6): foma, kele, lombo, poke, so, mbesa; Mbosi (C.30) (6): akwa, koyo, likwala, likuba, mboko, mbosi; Mongo (C.70) (4): lalia, mongo-nkundu, ngando, ombo; Ngando (C.10) (2): ngando, yaka; Ngombe (C.50) (8): bwa, bwela, kango, ligenza, [[Ngelima jezik|ngelima]], ngombe, pagibete, tembo; Ngundi (C.20) (6): bomitaba, bongili, dibole, mbati, ngundi, pande; Tetela (C.80) (5): kela, kusu, nkutu, tetela, yela; Neklasificirani: molengue.
::::::c. Neklasificirani (2) Demokratska Republika Kongo: [[Bemba jezik (kinyabemba)|bemba]], [[Songa jezik|songa]].
::::::Ndemli (1) Kamerun: ndemli.
::::::Tikar (1) Kamerun: tikar.
::::::[[Tivoid jezici|Tivoid]] (17) Kamerun, Nigerija: [[Abon jezik|abon]], [[Ambo jezik|ambo]], balo, batu, bitare, caka, eman, [[Esimbi jezik|esimbi]], [[Evant (jezik)|evant]], iceve-maci, [[Ipulo jezik|ipulo]], iyive, manta, mesaka, osatu, otank, tiv.
::::::[[Wide Grassfields jezici|Wide Grassfields]] (67) kamerun, Nigerija:
:::::::a. Menchum (1) [[Befang jezik|befang]];
:::::::b. [[Narrow Grassfields jezici|Narrow Grassfields]] (63):
::::::::Fum.
::::::::[[Mbam-Nkam jezici|Mbam-Nkam]] (35) Kamerun: Bamileke (11): [[Fe'fe' jezik|fe'fe']], ghomálá', [[kwa']], medumba, mengaka, [[Nda'nda' jezik|nda'nda']], ngiemboon, ngomba, ngombale, ngwe, yemba; Ngemba (9): [[Awing jezik|awing]], bafut, bambili-bambui, bamukumbit, beba, kpati, mendankwe-nkwen, ngemba, pinyin; Nkambe (7): [[Dzodinka jezik|dzodinka]], kwaja, limbum, mbe', mfumte, ndaktup, yamba; Nun (8): baba, bafanji, bamali, bambalang, bamenyam, bamun, bangolan, mungaka.
::::::::Momo (8): menka, meta', mundani, ngamambo, ngie, ngoshie, ngwo, njen.
::::::::[[Ring jezici|Ring]] (17): [[Aghem jezik|aghem]], babanki, bamunka, bum, isu, kenswei nsei, kom, kuk, kung, laimbue, lamnso', mmen, oku, vengo, weh, wushi, zhoa.
::::::::Neklasificirani (2): nde-gbite, viti.
:::::::c. Zapadni Momo (3) Kamerun: [[Ambele jezik|ambele]], [[Atong jezik|atong]], busam.
::::::Neklasificirani (6) demokratska Republika Kongo, Kamerun: bikya, bishuo, borna, busuu, buya, moingi.
:::::c3. Neklasificirani (4) Nigerija: [[áncá]], buru, kwak, nshi.
::::d. [[Cross River jezici|Cross River]] (67) Nigerija:
:::::d1. Bendi (9): [[Alege jezik|alege]], bekwarra, bete-bendi, bokyi, bumaji, obanliku, [[Putukwam jezik|putukwam]], ubang, ukpe-bayobiri.
:::::d2. [[Delta Cross jezici|Delta Cross]] (58) Nigerija:
::::::Centralna Delta (8): Abua-Odual (2): [[Abua jezik|abua]], odual; Kugbo (1): kugbo; abureni; obulom; ogbia; ogbogolo; ogbronuagum.
::::::Lower Cross (23) Nigerija: Ebughu (1): ebughu; Efai (1): efai; Efik (4): [[Anaang jezik|anaang]], efik, ibibio, ukwa; Ekit (2): ekit, etebi; Enwang-Uda (2): enwan, uda; Ibino (1): ibino; Ibuoro (4): ibuoro, ito, itu mbon uzo, nkari; Ilue (1): ilue; Okobo (1): okobo; Usaghade (1): usaghade; eki; idere; [[Obolo jezik|obolo]]; Iko (1): iko; Oro (1): oro.
::::::Ogoni (5) Nigerija: [[Baan jezik|baan]], eleme, gokana, khana, tee.
::::::Upper Cross (22) Nigerija: agoi, agwagwune, bakpinka, doko-uyanga, kiong, kohumono, korop, kukele, [[Legbo jezik|legbo]], lenyima, [[Leyigha jezik|leyigha]], lokaa, lubila, okam (mbembe, cross river), nkukoli, odut, olulumo-ikom, oring, ubaghara, [[Ukpet-Ehom jezik|ukpet-ehom]], umon, uzekwe.
::::e. Dakoid (1) Nigerija: dirim.
::::f. [[Defoid jezici|Defoid]] (16) Nigerija, Benin, Togo, Kuba: Akokoid (1): [[Arigidi jezik|arigidi]]; [[Ayere-Ahan jezici|Ayere-Ahan]] (1): [[ayere jezik|ayere]]; Yoruboid (14): ede cabe, ede ica, ede idaca, ede ije, ede nago (3 jezika: kura, manigri-kambolé, ede nago), ifè, igala, isekiri, lucumi, mokole, ulukwumi, yoruba.
::::g. [[Edoid jezici|Edoid]] (33) Nigerija: Delta (3): degema, engenni, epie; Središnji sjever (15): edo, emai-iuleha-ora, enwan, esan, [[Ghotuo jezik|ghotuo]], ibilo, igwe, ihievbe, ikpeshi, [[Ivbie sjeverni-okpela-arhe (jezik)|ivbie north-okpela-arhe]], ososo, sasaru, uneme, uokha, yekhee; Sjeverozapadni (10): [[Aduge jezik|aduge]], [[Akuku jezik|akuku]], ehueun, idesa, iyayu, okpamheri, [[Okpe (sjeverozapadni)|okpe]], oloma, uhami, ukue; Jugozapadni (5): eruwa, isoko, [[Okpe (jugozapadni)|okpe]], urhobo, uvbie.
::::h. [[Idomoid jezici|Idomoid]] (9) Nigerija: Akweya (7): [[Agatu jezik|agatu]], [[alago jezik|alago]], [[Eloyi jezik|eloyi]], etulo, idoma, igede, yala; Yatye-Akpa (2): [[Akpa jezik|akpa]], yace.
::::i. [[Igboid jezici|Igboid]] (7) Nigerija: Ekpeye (1): [[Ekpeye jezik|ekpeye]]; Igbo (6): [[Igbo jezik|igbo]], ika, ikwere, [[Izi-ezaa-ikwo-mgbo jezik|izi-ezaa-ikwo-mgbo]], ogbah, [[Ukwuani-aboh-ndoni jezik|ukwuani-aboh-ndoni]].
::::j. [[Jukunoid jezici|Jukunoid]] (20) Nigerija, Kamerun: Centralni (14): como karim, etkywan, hõne, jiba, jibu, jiru, jukun takum, kpan, tigon (mbembe), shoo-minda-nye, tita, wannu, wapan, wãpha; Yukuben-Kuteb (5): [[Akum jezik|akum]], beezen, kapya, kutep, yukuben; bete.
::::k. [[Kainji jezici|Kainji]] (57) Nigerija:
:::::k1. Istočni (30): Amo (1): [[Amo jezik|amo]]; Sjeverni Jos (27): bina, duguza, dungu, gamo-ningi, gbiri-niragu, gyem, iguta, izora, janji, jere, kaivi, kinuku, kono, kudu-camo, kurama, lemoro, lere, mala, ruma, sanga, shau, sheni, shuwa-zamani, surubu, tumi, vono, ziriya; Piti-Atsam (2): atsam, piti.
:::::k2. Zapadni: Basa (4): basa, basa-gumna, basa-gurmana, bassa-kontagora; Baushi-Gurmana (2): bauchi, gurmana; Duka (4): c'lela, gwamhi-wuri, hun-saare, kag-fer-jiir-koor-ror-us-zuksun; Kainji Lake (2); laru, lopa; Kambari (6): baangi, [[Cishingini jezik|cishingini]], kakihum, tsikimba, tsishingini, tsuvadi; Kamuku (8): acipa (2 jezika: [[Istočni acipa jezik|istočni]] i [[Cicipu jezik|zapadni]]), cinda-regi-tiyal, fungwa, hungworo, pongu, rogo, shama-sambuga; Reshe (1); reshe.
::::l. [[Nupoid jezici|Nupoid]] (11) Nigerija: Ebira-Gade (2): ebira, gade; Nupe-Gbagyi (9): [[Asu (nupe jezik)|asu]], dibo, gbagyi, gbari, gupa-abawa, kakanda, kami, kupa, nupe-nupe-tako.
::::m. Oko (1) Nigerija: oko-eni-osayen.
::::n. [[Plateau jezici|Plateau]] (53) Nigerija: Alumu (1): [[Alumu-tesu (jezik)|alumu-tesu]]; Berom (3): berom, eten, shall-zwall; Centralni (9): cara, firan, irigwe, izere, jju (ili kaje), ndun, nyeng, shakara, tyap; Hyam (1): hyam; Ninzo (6): bu, kamantan, kanufi, mada, ninzo, nungu; Sjeverni (6): doka, idon, iku-gora-ankwa, ikulu, kadara, kuturmi; Jugoistočni (3): horom, bo-rukul, fyam; Južni (2): lijili, tanjijili; Tarokoid (4): pe, sur,tarok, yangkam; Zapadni (16): [[Ake jezik|ake]], [[Ashe jezik|ashe]], begbere-ejar, che, cori, eggon, hasha, idun, kagoma, kaningdon-nindem, ningye, numana-nunku-gbantu-numbu, shamang, vaghat-ya-bijim-legeri, yeskwa, zhire; Ayu (1): [[Ayu jezik|ayu]]; toro.
::::o. Ukaan (1) Nigerija: [[Ukaan (jezik)|ukaan]].
::::p. Neklasificirani (2) Nigerija: [[Fali of baissa (jezik)|fali of baissa]], ija-zuba.
:::[[Dogon jezici|Dogon]] (10) Mali: deogon (10 jezika: bangeri me, bondum dom, dogul dom, donno so, jamsay, kolum so, tene kan, tomo kan, toro so, toro tegu).
:::[[Kru jezici|Kru]] (39):
::::a. [[Aizi jezici|Aizi]] (3) [[Obala Slonovače]]: aizi (3 jezika: [[Aproumu Aizi jezik|aproumu]], [[Mobumrin Aizi jezik|mobumrin]], [[Tiagbamrin Aizi jezik|tiagbamrin]]).
::::b. Istočni (11) Obala Slonovače: Bakwe (2): bakwé, wané; Bete (5): béte (3 jezika: guiberoua, gagnoa, daloa), godié, kouya; Dida (3): dida (2 jezika: lakota, yocoboué), neyo; Kwadia (1): kodia.
::::c. Kuwaa (1) [[Liberija]]: kuwaa.
::::d. Seme (1) [[Burkina Faso]]: siamou.
::::e. zapadni (23) Liberija, Obala Slonovače: Bassa (3): bassa, dewoin, gbi; Grebo (9): glio-oubi, grebo (5 jezika: sjeverni, gboloo, južni, središnji, barclayville), krumen (3 jezika: plapo, pye, tepo); Klao (2): klao, tajuasohn; Wee (9): daho-doo, glaro-twabo, krahn (2 jezika: istočni i zapadni), nyabwa, sapo, wè sjeverni, wè južni, wè zapadni.
:::[[Kwa jezici|Kwa]] (80):
::::a. [[Left Bank jezici|Left Bank]] (30) Gana, Togo, benin: Avatime-Nyangbo (3): [[Avatime jezik|avatime]], nyangbo, tafi; Kebu-Animere (2): [[Animere jezik|animere]], akebu; [[Kposo-Ahlo-Bowili jezici|Kposo-Ahlo-Bowili]] (4): [[Adangbe jezik|adangbe]], [[Igo jezik|igo]], ikposo, tuwuli; Gbe (21): [[Aguna jezik|aguna]], [[Aja (kwa jezik)|aja]], éwé, fon, gbe (13 jezika: [[Ayizo Gbe jezik|ayizo]], defi, tofin, weme, ci, maxi, gbesi, istočni xwla, kotafon, saxwe, waci, xwela, [[Zapadni xwla gbe jezik|zapadni xwla]]), [[Gen (jezik)|gen]], gun, kpessi, wudu.
::::b. [[Nyo jezici|Nyo]] (50) Obala Slonovače, Gana, Togo: [[Agneby jezici|Agneby]] (3): [[Abé jezik|abé]], [[Abidji jezik|abidji]], [[Adioukrou jezik|adioukrou]]; Attie (1): [[Attié jezik|attié]]; Avikam-Alladian (2): alladian, [[Avikam jezik|avikam]]; Ga-Dangme (2): [[Adangme jezik|damgme]], ga; Potou-Tano (41): [[Abron jezik|abron]], [[Abure jezik|abure]], [[Adele jezik|adele]], [[Ahanta jezik|ahanta]], [[Akan jezik|akan]], anii, anufo, [[Anyin jezik|anyin]], anyin morofo, [[Awutu jezik|awutu]], baoulé, beti, cherepon, chumburung, dompo, dwang, ebrié, ega, foodo, [[Gikyode jezik|gikyode]], [[Ginyanga jezik|ginyanga]], gonja, gua, jwira-pepesa, kplang, krache, krobu, larteh, lelemi, logba, mbato, nawuri, nchumbulu, nkonya, nzema, sehwi, sekpele, selee, siwu, tchumbuli, wasa; Neklasificirani: [[Esuma jezik|esuma]].
:::[[Sjeverni voltaško-kongoanski jezici|Sjever]] (254):
::::[[Adamawa-ubanški jezici|Adamawa-Ubangi]] (158):
:::::a. Adamawa (88) Nigerija, Čad, Kamerun, [[Srednjoafrička Republika]]: [[Awak jezik|awak]], bali, bangwinji, bena, besme, bolgo, bon gula, bua, burak, dadiya, dama, day, dek, dii, dijim-bwilim, doyayo, dugun, duli, duupa, dza, fali (2 jezika, sjeverni i južni), fania, gengle,gey, gimme, gimnime, goundo, gula iro, kaan, kam, kamo, karang, kare, kim, koke, kolbila, koma, kpasam, kugama, kumba, kuo, [[Kwa (adamawa jezik)|kwa]], kyak, la'bi, laka, lala-roba, leelau, longto, longuda, loo, mághdì, mak, mambai, mboi, mbum, mingang doso, mom jango, mono, moo, mumuye, mundang, ndai, niellim, nimbari, noy, nyong, nzakambay, oblo, pam, pana, pangseng,peere, rang, samba, teme, tha, to, tso, tula, tunia, tupuri, voro, waja, waka, wom, yendang, zan gula.
:::::b. Ubangi (70) Srednjoafrička Repiblika, Demokratska Republika Kongo, Sudan, Kamerun, Kongo: [[Ali jezik|ali]], [[Bai (jezik)|bai]], baka, banda (4 jezika: središnji-južni, togbo-vara, južni centralni, zaapdni centralni), banda-bambari, banda-banda, banda-mbrès, banda-ndélé, banda-yangere, bangandu, bangba, barambu, belanda viri, bofi, bokoto, bonjo, buraka, dendi, dongo, feroge, ganzi, gbanu, gbanziri, gbaya (2 jezika: sjeverozapadni, jugozapadni), gbaya-bossangoa, gbaya-bozoum, gbayi, geme, gilima, gobu, gundi, indri, kpagua, kpala, kpatili, langbashe, limassa, ma, mangayat, manza, mayogo, mba, mbandja, mbangi, mono, monzombo, mündü, ndogo, ndunga, ngbaka, ngbaka ma'bo, ngbaka manza, ngbandi (2 jezika: južni i sjeverni), ngbundu, ngombe, ngundu, nzakara, pambia, sere, suma, tagbu, togoyo, yakoma, yango, zande.
::::[[Gur jezici|Gur]] (96):
:::::a. Bariba (1) Benin: baatonum.
:::::b. Centralni (69) Togo, benin, Gana, Burkina Faso, Obala Slonovače, Mali: akaselem, bago-kusuntu, biali, bimoba, birifor (dva jezika: malba i južni), bomu, buamu, buli, bwamu (dva jezika: [[Láá láá bwamu|láá láá]], cwi), cerma, chakali, chala, južni dagaare, dagaari dioula, sjeverni dagara, dagbani, deg, delo, ditammari, dogosé, dogoso, dyan, farefare, gourmanchéma, hanga, kaansa, kabiyé, kalamsé, kamara, kantosi, kasem, khe, khisa, konkomba, konni, koromfé, kusaal, lama, lukpa, lyélé, mampruli, mbelime, miyobe, moba, mòoré, nateni, nawdm, ngangam, notre, ntcham, nuni (dva jezika: sjeverni i južni), paasaal, pana, phuie, safaliba, sisaala (3 jezika: tumulung, zapadni i sissala), tampulma, tem, turka, vagla, waama, wali, winyé, yom.
:::::c. Kulango (2) Obala Slonovače: kulango (dva jezika: bondoukou, bouna).
:::::d. Lobi (1) Burkina Faso: lobi
:::::e. Senufo (15) Obala Slonovače, Burkina Faso, Mali, Gana: karaboro (2 jezika: zapadni i istočni), nafaanra, senoufo (12 jezika: palaka, cebaara, nyarafolo, syenara, mamara, shempire, supyire, djimini, tagwana, senara, nanerigé, sìcìté.
:::::f. Teen (2) Obala Slonovače: loma, téén.
:::::g. Tiefo (1) Burkina Faso: tiéfo.
:::::h. Tusia (2) Burkina Faso: tusia (sjeverni i južni).
:::::i. Viemo (1) Burkina Faso: viemo.
:::::j. Wara-Natioro (2) Burkina Faso: natioro, wara.
:B) '''[[Kordofanski jezici|Kordofanski]]''' (24):
::b1. Heiban (10) Sudan: heiban, ko, [[Koalib jezik|koalib]], laro, logol, moro, otoro, shwai, tira, warnang.
::b2. Katla (2) Sudan: katla, tima.
::b3. Rashad (3) Sudan: tagoi, tegali, tingal
::b4. Talodi (9) Sudan: [[Acheron jezik|acheron]], dagik, lafofa, lumun, nding, ngile, talodi, tocho, torona.
:C) '''[[Mande jezici|Mande]]''' (71):
::c1. Istočni (18):
:::Istočni (9) Burkina Faso, Nigerija: bissa, boko, bokobaru, busa, kyenga, samo (3 jezika: južni, matya, maya), shanga.
:::Jugoistočni (9) Obala Slonovače, Nigerija: beng, dan, gagu, guro, mann, mwan, toura, wan, yaouré.
::c2. Zapadni (53):
:::Centralni-Jugozapadni (41) Obala Slonovače, Gvineja: Mali, Burkina Faso, Sijera Leone, Gana, Senegal: Centralni (33): bamanankan, bolon, jahanka, jalkunan, jeri kuo, jula, kagoro, kakabe, kono, koro, koyaga, kuranko, lele, ligbi, mahou, mandinka, maninka (3 jezika: šumski, konyanka, sankaran), maninkakan (3 jezika: istočni, zapadni, kita), manya, marka, mixifore, sininkere, susu, tonjon, vai, wojenaka, worodougou, [[xaasongaxango]], yalunka; Jugozapadni (8): bandi, kono, kpelle (2 jezika: gvinejski i liberijski), loko, loma, [[Mende (jezik)|mende]], toma.
:::Sjeverozapadni (12) Mali, Burkina Faso: Samogo (5): bankagooma, duungooma, dzùùngoo, jowulu, seeku; Soninke-Bobo (7): bobo madaré (2 jezika: sjeverni i južni), bozo ( 4 jezika: hainyaxo, jenaama, tièma cièwè, tiéyaxo), soninke.
:D) '''[[neklasificirani jezici|Neklasificirani]]''' (1) Obala Slonovače: mbre
== [[Nilsko-saharski jezici]] ==
'''[[Nilsko-saharski jezici]]''' (204)
:A) Berta (1) Etiopija: [[Berta jezik|berta]].
:B) [[Centralnosudanski jezici|Centralnosudanski]] (65)
::b1. [[Istočni centralnosudanski jezici|istok]] (22): Lendu (3) Demokratska republika Kongo, Uganda, Sudan: bendi, lendu, ngiti: Mangbetu (3): [[Asoa jezik|asoa]], lombi, mangbetu; Mangbutu-Efe (6): efe, lese, mamvu, mangbutu, mvuba, ndo; Moru-Madi (10): aringa, [[Avokaya jezik|avokaya]], južni ma'di, [[Keliko jezik|keliko]], logo, lugbara, ma'di, moru, olu'bo, omi.
::b2. [[Zapadni centralnosudanski jezici|zapad]] (43) Čad, Srednjoafrička Republika, Sudan:
::: b2 a. [[Bongo-Bagirmi jezici|Bongo-Bagirmi]] (41): bagirmi, baka, bedjond, beli, berakou, bernde, birri, bongo, dagba, disa, [[Fongoro jezik|fongoro]], furu, gor, gula /Čad/, gula /SAR/, gulay, horo, jaya, jur modo, kaba, kaba deme, kaba na, kenga, kulfa, laka, lutos, mango, mbay, mittu, mo'da, morokodo, naba, ngam, ngambay, nyamusa-molo, sar, sara dunjo, sara kaba, [[Sinyar jezik|sinyar]], [[Vale jezik|vale]], yulu.
::: b2 b. Kresh (2) Sudan: [[Aja (kresh jezik)|aja]], [[Gbaya jezik|gbaya]]
:C) [[Fur jezici|Fur]] (3) Ćad, Sudan: [[Amdang jezik|amdang]], fur, mimi.
:D) [[Istočnosudanski jezici|Istočnosudanski]] (95)
::d1. Istočni (26) Sudan, : Istočni Jebel (4): aka, gaam, kelo, molo; Nara (1): nara; Nubijski (11): birked, dair, dilling, el hugeirat, ghulfan, kadaru, karko, kenuzi-dongola, midob, nobiin, wali; Surmi (10): didinga, kacipo-balesi, kwegu, majang, me'en, murle, mursi, narim, suri, tennet.
::d2. Kuliak (3): ik, nyang'i, soo.
::d3. Nilotski (52)
:::d3 a. istočni (16) Sudan, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija: Bari (3): bari, kakwa, mandari; Lotuxo-Teso (13): dongotono, karamojong, lango, lokoya, lopit, maasai, ngasa, nyangatom, otuho, samburu, teso, toposa, turkana.
:::d3 b. južni (14) tanzanija, Kenija, Uganda: Kalenjin (12): [[Aramanik jezik|aramanik]], endo, kalenjin, kisankasa, kupsabiny, mediak, mosiro, okiek, pökoot, sabaot, sjeverni tugen, talai; Tatoga (2): omotik, datooga.
:::d3 c. zapadni (22) Sudan, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Kenija: Dinka-Nuer (7): dinka (5 jezika: južni, jugoistočni, jugozapadni, sjeveroistočni, sjeverozapadni), nuer, [[Reel jezik|reel]]; Luo (15): [[Acoli jezik|acholi]], [[Adhola jezik|adhola]], [[Alur jezik|alur]], [[Anuak jezik|anuak]], belanda bor, burun, jumjum, kumam, lango, luo, luwo, mabaan, päri, shilluk, thuri.
::d4. Zapadni (14) Čad, Sudan: Daju (7): baygo, daju (3 jezika: nyala-lagowa, sila, dadjo), logorik, njalgulgule, shatt; Nyimang (2): [[Afitti jezik|afitti]], ama; Tama (3): assangori, mararit, tama; Temein (2): temein, tese.
:E) [[Komuz jezici|Komuz]] (6):
::e1. Gumuz (1) Etiopija: gumuz
::e2. Koman (5) Etiopija, Sudan: gule, komo, kwama, opuuo, uduk.
:F) Kunama (1) Eritreja: [[Kunama jezik|kunama]].
:G) [[Maba jezici|Maba]] (9)
::g1. Karanga (1) čad: karanga
::g2. Mabang (8) Čad, Sudan: kendeje; Maba (2): maba, marfa; Masalit (3): masalit, massalat, surbakhal; Runga-Kibet (2): kibet, [[Runga jezik|runga]].
:H) [[Saharski jezici|Saharski]] (9)
::h1. istočni (2) Sudan: berti, zaghawa.
::h2. zapadni (7): Kanuri (5): kanuri (4 jezika: bilma, manga, središnji, tumari), kanembu; Tebu (2): dazaga, tedaga.
:I) [[Songhai jezici|Songhai]] (8):
::i1. Korandje (1) Alžir: korandje
::i2. Sjeverni (2) mali, Niger: tadaksahak, tasawaq.
::i3. Južni (5) Benin, Mali, Burkina Faso, Niger: dendi, songhay (3 jezika: koyra chiini, koyraboro senni, songhay), [[Zarma jezik|zarma]].
:J) Neklasificirani (7) Sudan, Etiopija: kanga, [[Katcha-kadugli-miri jezik|katcha-kadugli-miri]], keiga, krongo, shabo, tulishi, [[Tumtum jezik|tumtum]].
== [[Papuanski jezici]] ==
'''[[Papuanski jezici]]'''
:A) [[Amto-Musa jezici]] (2), Papua Nova Gvineja: [[Amto jezik|amto]], [[Musa jezik|musan]].
:B) [[Bayono-Awbono jezici]] (2) Indonezija/Papua: [[Awbono jezik|awbono]], bayono.
:C) [[Donji Mamberamo jezici]] (2) Indonezija/Papua: warembori, yoke.
:D) [[East Bird's Head jezici]] (3) Indonezija/Papua: [[Manikion jezik|manikion]], [[Meyah jezik|meyah]], [[Moskona jezik|moskona]].
:E) [[Geelvink Bay jezici]] (33) Indonezija/Papua: anasi, [[Awera jezik|awera]], barapasi, bauzi, biritai, burate, demisa, doutai, duvle, edopi, eritai, fayu, foau, iau, kaiy, kirikiri, kofei, kwerisa, nisa, [[Obokuitai jezik|obokuitai]], papasena, rasawa, saponi, sauri, saweru, sikaritai, tause, taworta, tefaro, tunggare, waritai, woria, yawa.
:F) [[Istočnopapuanski jezici]] (36) Papua Nova Gvineja, [[Solomonovi Otoci]]: [[Anem jezik|anem]], askopan, ayiwo, bilua, dororo, guliguli, kairak, kazukuru, kol, koromira, kuot, lantanai, lavukaleve, makolkol, mali, naasioi, nanggu, oune, [[Pele-Ata jezik|pele-ata]], qaqet, ramopa, rapoisi, rotokas, santa cruz, savosavo, sibe, simbali, simeku, siwai, sulka, taulil, terei, touo, uisai, ura, [[Yele jezik|yele]].
:G) [[Kwomtari-Baibai jezici]] (6):
::g1. Baibai (2): [[Baibai jezik|baibai]], [[Nai jezik|nai]].
::g2. Kwomtari (3): [[Fas (jezik)|fas]], [[Guriaso jezik|guriaso]], [[Kwomtari jezik|kwomtari]].
::g3. Pyu (1): [[Pyu (kwomtari-baibai jezik)|pyu]].
:H) [[Left May jezici]] (6) Papua Nova Gvineja: [[Ama (left may jezik)|ama]], [[Bo jezik (Left May)|bo]], [[Iteri jezik|iteri]], nakwi, nimo, owiniga.
:I) [[Sepik-Ramu jezici]] (100):
::i1. Gapun (1) Papua Nova Gvineja: taiap
::i2. [[Leonhard Schultze jezici|Leonhard Schultze]] (6):
:::Papi (2) Papua Nova Gvineja: papi, suarmin.
:::Walio (4) Papua Nova Gvineja: pei, tuwari, walio, yawiyo.
::i3. Nor-Pondo (6) Papua Nova Gvineja:
:::Nor (2): murik, kopar.
:::Pondo (4): [[Angoram jezik|angoram]], chambri, tabriak, yimas.
::i4. [[Ramu jezici|Ramu]] (37)
:::Ramu vlastiti (28) Papua Nova Gvineja: Annaberg (3): [[Aiome jezik|aiome]], [[Anor jezik|anor]], rao; [[Arafundi jezici|Arafundi]] (1): [[Arafundi jezik|arafundi]]; Goam (11): [[Akrukay jezik|akrukay]], [[Andarum jezik|andarum]], breri, igana, inapang, itutang, kanggape, kominimung, romkun, tanggu, tanguat; Grass (5): [[Abu jezik|abu]], [[Ambakich jezik|ambakich]], ap ma, banaro, gorovu; Ruboni (8): aruamu, [[Awar jezik|awar]], borei, bosngun, kaian, kire, sepen, watam.
:::Yuat-Langam (9): Mongol-Langam (3): biwat, bun, changriwa, kyenele, langam, maramba, mekmek, mongol, yaul.
::i5. [[Sepički jezici|Sepik]] (50):
:::Biksi (2) Indonezija/Papua: kimki, yetfa.
:::srednji sepik (16) Papua Nova Gvineja: Ndu (12): [[Ambulas jezik|ambulas]], boikin, burui, gaikundi, hanga hundi, iatmul, koiwat, malinguat, manambu, ngala, sengo, yelogu; Nukuma (3): kwanga, kwoma, mende; Yerakai (1): yerakai.
:::Ram (2) Papua Nova Gvineja: karawa, pouye.
:::Ramu (1) Papua Nova Gvineja: awtuw.
:::Tama (6) Papua Nova Gvineja: [[Ayi (sepički jezik)|ayi]], kalou, mehek, pahi, pasi, yessan-mayo.
:::Sepik Hill (14) Papua Nova Gvineja: Alamblak (2): [[Alamblak jezik|alamblak]], kaningra; Bahinemo (7): bahinemo, berinomo, bisis, kapriman, mari, sumariup, watakataui; Sanio (5): bikaru, hewa, niksek, piame, saniyo-hiyewe.
:::gornji Sepik (6) Papua Nova Gvineja: [[Abau jezik|abau]], [[Amal jezik|amal]], chenapian, iwam, wogamusin, yawenian (iwam, sepik).
:::Yellow River (3) Papua Nova Gvineja: ak, awun, namia.
:J) [[Sko jezici]] (7) Papua Nova Gvineja:
::j1. Krisa (4): [[Krisa jezik|krisa]], [[Puari jezik|puari]], rawo, warapu.
::j2. Vanimo (3) : [[Skou jezik|skou]], [[Vanimo jezik|vanimo]], [[Wutung jezik|wutung]].
:K) [[Torricelli jezici]] (53):
::k1. Kombio-Arapesh (9) Papua Nova Gvineja: [[Aruek jezik|aruek]], [[Bukiyip jezik|bukiyip]], eitiep, kombio, [[Mufian jezik|mufian]], torricelli, [[Bumbita Arapesh jezik|weri]] (ili bumbita arapesh), wom, yambes.
::k2. Maimai (6) Papua Nova Gvineja: beli, [[Heyo jezik|heyo]], laeko-libuat, siliput, wiaki, yahang.
::k3. Marienberg (7) Papua Nova Gvineja: buna, bungain, elepi, juwal, kamasau, urimo, wiarumus,
::k4: Monumbo (2) Papua Nova Gvineja: lilau, monumbo
::k5. Urim (1) Papua Nova Gvineja: urim.
::k6: Wapei-Palei (20) Papua Nova Gvineja: [[Agi jezik|agi]], aiku, alatil, aruop, [[Au (jezik)|au]], [[Bragat jezik|bragat]], dia, elkei, gnau, nabi, ningil, olo, sinagen, urat, valman, wanap, yapunda, yau, yil, yis.
::k7: Zapadni Wapei (8) Papua Nova Gvineja: one 6 jezika: [[Molmo One jezik|molmo]], inebu, kwamtim, kabore, sjeverni, [[Južni one jezik|južni]]), seta, seti.
:L) [[Transnovogvinejski jezici]] (564), Papua Nova Gvineja: [[Abaga jezik|abaga]], [[Abom jezik|abom]], [[Abui jezik|abui]], [[Adabe jezik|adabe]], [[Adang jezik|adang]], [[Aekyom jezik|aekyom]], [[Agarabi jezik|agarabi]], [[Aghu jezik|Aghu]], agob, aimele, [[Ainbai jezik|ainbai]], airoran, akoye, alekano, amaimon, [[Amanab jezik|amanab]], [[Amele jezik|amele]], anam, anamgura, [[Aneme Wake jezik|aneme wake]], [[Angaataha jezik|angaatiha]], [[Angal jezik|angal]], [[Angal Enen jezik|angal enen]], [[Angal Heneng jezik|angal heneng]], angguruk yali, [[Angor jezik|angor]], anjam, [[Ankave jezik|ankave]], apali, arammba, arandai, [[Arawum jezik|arawum]], [[Ari jezik|ari]], asaro'o, [[Asas jezik|asas]], [[Casuarina Coast Asmat (jezik)|asmat sa obale kazuarina]], [[Atemble jezik|atemble]], [[Atohwaim jezik|atohwaim]], auwe, [[Auye jezik|auye]], [[Awa (transnovogvinejski jezik)|awa]], [[Awara jezik|awara]], [[Awiyaana jezik|awiyaana]], [[Awyi jezik|awyi]], awyu (6 jezika: asue, [[Centralni awyu jezik|centralni]], [[Edera awyu jezik|edera]], [[Jair awyu jezik|jair]], [[Južni awyu jezik|južni]], sjeverni), bädi kanum, bagupi, bagusa, baham, baimak, bamu, barai, baramu, bargam, bariji, baruga, baruya, bau, bauwaki, beami, benabena, bepour, berik, [[Bian marind (jezik)|bian marind]], biangai, bilakura, bimin, binahari, binandere, bine, binumarien, bisorio, bitur, biyom, blafe, blagar, bogaya, bonerif, bongu, bonkiman, borong, brem, bulgebi, bunak, [[Burumakok jezik|burumakok]], burum-mindik, [[Buruwai jezik|buruwai]], chuave, citak, dabe, dadibi, daga, damal, danaru, dani (5 jezika), [[Dano jezik|dano]], dao, daonda, dedua, degenan, dem, demta, [[Dera jezik|dera]], dibiyaso, dima, dimir, diuwe, doghoro, dom, domu, domung, doromu, dubu, duduela, dumpu, dumun, duna, duriankere, edolo, eipomek, ekari, elseng, emumu, enga, erave, ese, ewage-notu, faita, faiwol, [[Fasu (jezik)|fasu]], fataluku, fembe, finongan, fiwaga, foi, folopa, forak, fore, fuyug, gabutamon, gadsup, gaina, gal, ganglau, gants, garus, gende, gimi, ginuman, girawa, gizrra, gobasi, [[Gogodala (jezik)|gogodala]], golin, grass koiari, gresi, guhu-samane, gumalu, guntai, gusan, guya, gwahatike, hamap, hamtai, haruai, huli, humene, hupla, idi, iha, ikobi-mena, imbongu, imonda, inoke-yate, ipiko, ipili, isabi, isebe, isirawa, istočni kewa, itik, iwur, iyo, jilim, južni kiwai, južni muyu, južni tairora, kabola, kaburi, kafoa, kais, kaki ae, kalam, kaluli, kamang, kamano, kamasa, kambaira, kamberau, kamoro, kamula, kanasi, kandawo, kanite, kapori, karami, karas, kare, kasua, kâte, kaure, kauwera, kawacha, kayagar, kede, kein, kelon, kemberano, kemtuik, kenati, kerewo, kesawai, ketengban, ketum, keuru, keyagana, kilmeri, kimaama, kinalakna, kobol, kobon, koitabu, kokoda, kolom, komba, kombai, komyandaret, konai, konda, koneraw, kopkaka, korafe, korak, korowai, korupun-sela, kosadle, kosarek yale, kosena, kovai, kowaki, kube, kubo, kui, kula, kuman, kumukio, kuni-boazi, kunimaipa, kunja, kwato, kwer, kwerba, kwerba mamberamo, kwesten, kyaka, lamma, laua, lembena, lemio, ma, madi, maia, maiani, mailu, mairasi, maiwa, makasae, [[Makayam jezik|makayam]], maklew, maku'a, mala, malas, male, mamaa, mander, [[Mandobo Atas jezik|mandobo atas]], mandobo bawah, manem, mape, mapena, maremgi, maria, marind, maring, massep, matepi, mauwake, mawak, mawan, mawes, mbo-ung, mekwei, melpa, menya, mer, meriam, mese, mian, miani, migabac, minanibai, mlap, moere, moikodi, molof, momare, mombum, momina, momuna, moni, mor, morawa, moresada, morigi, morori, mosimo, mubami, mulaha, mum, munit, munkip, [[Muratayak jezik|muratayak]], murupi, musak, musar, nabak, nafri, nakai, nakama, nake, nalca, nama, namat, nambo, namiae, namo, nankina, narak, narau, nawaru, ndom, nduga, nedebang, nek, nekgini, neko, neme, nen, [[Nend jezik|nend]], nete, ngaing, ngalum, nggem, ngkâlmpw kanum, nii, nim, nimboran, ningera, ninggerum, ninia yali, nipsan, nobonob, nomane, nomu, nuk, nukna, numanggang, odoodee, ogea, oirata, oksapmin, omati, [[Ömie jezik|ömie]], ono, onobasulu, onjob, ontenu, opao, orokaiva, orokolo, orya, owenia, pagi, [[Pal jezik|pal]], pamosu, panim, parawen, pare, pass valley yali, pawaia, paynamar, pinai-hagahai, planinski koiali, pulabu, puragi, purari, rapting, rawa, rema, rempi, rerau, retta, riantana, rumu, saep, [[Safeyoka jezik|safeyoka]], sakam, salt-yui, sam, samarokena, samberigi, samo, samosa, saruga, sauk, sause, sausi, sawi, sawila, selepet, semimi, sempan, sene, senggi, sentani, setaman, sialum, siane, sihan, sileibi, silimo, silopi, simbari, sinasina, sinsauru, siroi, sjeverni asmat, sjeverni korowai, sjeverni muyu, sjeverni tairora, sjeverni wahgi, sjeveroistočni kiwai, smärky kanum, som, sonia, sop, sota kanum, sowanda, središnji asmat, suabo, suena, suganga, [[Suki jezik|suki]], sumau, susuami, tabla, tabo, tai, [[Taikat jezik|taikat]], [[Tainae jezik|tainae]], tairuma, tamagario, tamnim citak, tanahmerah, tangko, tauade, tauya, telefol, tereweng, tewa, tifal, timbe, toaripi, tobo, tofanma, tokano, towei, trimuris, tuma-irumu, turaka, uare, ufim, ukuriguma, umanakaina, umbu-ungu, umeda, una, urapmin, uri, urigina, usan, usarufa, usku, utarmbung, utu, uya, waboda, wadaginam, waffa, wagi, wahgi, walak, wamas, wambon, wanambre, wanggom, wano, wantoat, wára, wares, waris, warkay-bipim, [[Waruna jezik|waruna]], wasembo, waskia, weliki, were, weri, wersing, wipi, wiru, wolani, yaben, yabong, yafi, yagaria, yagomi, yagwoia, yahadian, yangulam, [[Yaosakor Asmat (jezik)|yaosakor asmat]], yaqay, yarawata, yareba, yau, yaweyuha, yei, yekora, yelmek, yoidik, yonggom, yopno, zapadni kewa, zia, zimakani.
: M) [[Zapadnopapuanski jezici]] (26), Indonezija (Papua): abun, galela, gamkonora, hatam, ibu, kalabra, kao, karon dori, laba, loloda, [[mai brat]], modole, moi, moraid, mpur, pagu, sahu, seget, tabaru, tehit, ternate, tidore, tobelo, tugutil, waioli, zapadni makian (makian barat).
'''Novopriznati jezici:''' [[Andai jezik|andai]], [[Nanubae jezik|nanubae]], [[Tapei jezik|tapei]], [[Abu' arapesh jezik|Abu' arapesh jezik]] (2009), [[Ambrak jezik|ambrak]] (2007), [[Aeka jezik|aeka]] (2007),
== [[Sinotibetski jezici]] ==
'''[[Sinotibetski jezici]]''' (403)
:A) [[Kineski jezik|Kineski]] (14; + literarni kineski) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, [[Mandarinski kineski|mandarinski]], pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue; [[literarni kineski]].
:B) [[Tibetsko-burmanski jezici|Tibetsko-burmanski]] (389)
::b1. [[Bai jezici|Bai]] (3) Kina: bai (3 jezika: [[Centralni bai jezik|centralni]], [[Sjeverni bai jezik|sjeverni]], [[Južni bai jezik|južni]]).
::b2. [[Himalajski jezici|Himalajski]] (145)
:::Mahakiranti (51)
::::a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
::::b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): [[Athpariya jezik|athpariya]], bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
::::c. Newari (1) Nepal: newar.
:::Tibeto-Kanauri (93):
::::a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
::::b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): [[Adap jezik|adap]], [[Atuence jezik|atuence]], balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, [[Amdo tibetski|amdo]] i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
::::c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
::::d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
:::Neklasificirani (1): baima.
::b3. Jingpho-Konyak-Bodo (25):
:::Jingpho-Luish (4):
::::a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
::::b. Luish (1) Burma: kado.
:::Konyak-Bodo-Garo (21):
::::a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): [[A'tong jezik|a'tong]], koch, rabha, ruga.
::::b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.
::b4. Karen (20)
:::Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
:::Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
:::Sgaw-Bghai (14):
::::a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
::::b. Brek (1) Burma: brek karen.
::::c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
::::d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
:::Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.
::b5. Kuki-Chin-Naga (74)
:::Kuki-Chin (49):
::::a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
::::b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, [[Anal jezik|anal]], biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
::::Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, [[Zyphe jezik|zyphe]].
:::Naga (25):
::::a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
::::b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
::::c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
::::d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
::::e. Neklasificirani (1) Indija: puimei naga
::b6. [[Lolo-burmanski jezici|Lolo-burmanski]] (73):
:::[[Burmanski jezici|Burmanski]] (14):
::::a. [[Sjevernoburmanski jezici|sjeverni]] (6) Burma, Kina: [[Achang jezik|achang]], hpon, lashi, maru, pela, [[Zaiwa jezik|zaiwa]].
::::b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
::::c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
:::[[Lolo jezici|Lolo]] (57):
::::a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
::::b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: [[Akha jezici|Akha]] (11): [[Akha jezik|akha]], biyo, hani, honi, [[Kaduo (jezik)|kaduo]], lahu, lahu shi, mahei, [[Phana' (jezik)|phana']], sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
::::c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
::::d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
::b7. Naxi (1) Kina: naxi.
::b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.
::b9. Meitei (1) Indija: meitei.
::b10. Mikir (2) Indija: [[Amri Karbi jezik|amri]], karbi.
::b11. Mru (1) Bangladeš: mru.
::b12. sjevernoasamski/North Assam (13)
:::Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
:::Tani (11) Indija: [[Adi jezik|adi]], [[Galo jezik|adi-galo]], [[Apatani jezik|apatani]], bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.
::b13. Nung (5): drung, lama, norra, nung, rawang.
::b14. Tangut-Qiang (15):
:::Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
:::rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.
::b15. Tujia (2) Kina: tujia (sjeverni i južni).
::b16. zapadni bodo (1) Nepal: dura.
::b17. Neklasificirani (9) Burma, Indija: [[Anu jezik|anu]], [[Ayi (tibetsko-burmanski jezik)|ayi]], hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.
'''Novopriznati jezici:''' : [[Akeu jezik|akeu]] (priznat 2008), [[Alugu jezik|alugu]], [[azha jezik|azha]]
== [[Tajski jezici]] ==
'''[[Tajski jezici]]''' (Tai-Kadai) (76)
:A) [[Hlai jezici|Hlai]] (2), Kina: [[Hlai jezik|hlai]], [[Jiamao jezik|jiamao]],
:B) [[Kadai jezici|Kadai]] (12), Kina, Vijetnam
::b1. Bu-Rong (1), Kina: yerong.
::b2. Ge-Chi (6), Kina, Vijetnam: bijeli gelao, bijeli lachi, crveni gelao, gelao, lachi, zeleni gelao,
::b3. Yang-Biao (5), Kina, Vijetnam: buyang, cun, en, qabiao, laha.
:C) [[Kam-Tai jezici|Kam-Tai]] (62)
::c1. Be-Tai (50)
:::Be (1), Kina: lingao.
:::Tai-Sek (49), Laos, Vijetnam:
::::Sek (1), Laos: saek.
::::[[Tai jezici|Tai]] (48), Kina, Vijetnam, Laos, Tajland, Indija, Burma: [[Ahom jezik|ahom]], aiton, bouyei, cao lan, e, južni thai, južni zhuang, khamti, khamyang, khün, kuan, lao, lü, nung, nyaw, pa di, phake, phu thai, phuan, pu ko, rien, shan, sjeverni thai, sjeverni zhuang, sjeveroistočni thai, tai daeng, tai dam, tai do, tai dón, tai hang tong, tai hongjin, tai long, tai mène, tai nüa, tai pao, tai thanh, tai ya, tày, tay khang, tày sa pa, tày tac, thai, thai song, thu lao, ts'ün-lao, turung, yong, yoy.
::c2. Kam-Sui (11), Kina: [[Ai-Cham jezik|ai-cham]], biao, cao miao, južni dong, kang, mak, maonan, mulam, sjeverni dong, sui, t'en.
::c3. Lakkja (1), Kina: lakkia.
== [[Uralsko-altajski jezici]] ==
=== [[Altajski jezici]] ===
(66):
:A) [[Mongolski jezici]] (14 jezika)
::a 1) istočni (13), Mongolija, Kina: bonan, burjatski (3 jezika), darhat, daur, dongxiang, halha mongolski, istočni jugur, kalmik-ojrat, kangjia, monggol, tu.
::a 2) zapadni (1). Afganistan: mogholi
:B) [[Tunguski jezici]] (12)
::b 1) sjeverni (4), Rusija, Kina: even, evenki, negidal, oroqen.
::b 2) južni (8) Rusija, Kina: džurčen, mandžurski, nanai, oroč, [[Orok (jezik)|orok]], udihe, ulč, xibe.
:C) [[Turski jezici]] (40)
::c 1) Bolgar (1), Rusija: čuvaški
::c 2) istočni (7) Kina, Turkmenija, Afganistan, Uzbekistan: [[Ainu (turski jezik)|ainu]], čagatajski, ili turkijski, ujgurski, sjeverni uzbečki, južni uzbečki, zapadni jugurski.
::c 3) sjeverni (8) Rusija: dolganski, hakaski, [[Jakutski jezik|jakutski]], karagas, [[Sjevernoaltajski jezik|sjevernoaltajski]], južnoaltajski, šorski, [[Tuvanski jezik|tuvinski]].
::c 4) južni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldavija, Turska: balkanski gagauz, [[Gagauski jezik|gagauski]], horasanski turski, [[Južnoazerbajdžanski jezik|južnoazerbajdžanski]], khalaj turkijski, krimski tatarski, Qashqa'i (kašgajski), salarski, salchuq, [[Sjevernoazerbajdžanski jezik|sjevernoazerbajdžanski]], turkmenski, [[Turski jezik|turski]].
::c 5) urum (1): urum.
::c 6) Zapadni: baškirski, [[Čulimski jezik|čulimski]], karaimski, karačajsko-balkarski, karakalpački, kazaški, kirgiski, krimčački, kumički, nogajski, tatarski.
=== [[Uralski jezici]] ===
(39)
:A) [[Finski jezici]]
::a) [[Baltofinski jezici|Baltofinski]], Finska, Estonija, Rusija; livonski, [[Estonski jezik|estonski]], [[Ingrijski jezik|ingrijski]], vepsanski, [[Finski jezik|finski]], karelski, votski.
::b) [[povolški-finski jezici|povolški-finski]]; mordvinski (erzja i [[Mokša (jezik)|mokša]]), marijski (čeremiski),
::c) [[permjački jezici|permjački]] (3), Rusija: votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
::d) [[laponski jezici|laponski]] (6): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt.
:B) [[Ugarski jezici]]
::a) mađarski (1), Mađarska: [[mađarski]]
::b) [[obskougarski]] (2), Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski
:C) [[Samojedski jezici|Samojedski]] (6 ili 7): jurački (nenecki), [[Enecki jezik|enecki]] (šumski, enecki iz tundre), [[Kamasinski jezik|kamasinski]], selkupski, [[Nganasanski jezik|nganasanski]] (tavgijski).
== Ostali jezici ==
*[[Izolirani jezici]] (40): abinomn, ainu, [[Andoque jezik|andoque]], burmeso, burushaski, camsá, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, centúúm, gilyak, itonama, karkar-yuri, kibiri, [[Korejski jezik|korejski]], kutenai, leco, movima, [[Mpur jezik|mpur]], muniche, nihali, odiai, páez, pankararú, puelche, puinave, [[Taiap jezik|taiap]], taushiro, ticuna, tinigua, tol, trumaí, tsimané, tuxá, urarina, waorani, warao, yale, yámana, yuchi, yuracare, zuni.
*[[Kreolski jezici]] (86): [[afroseminolski kreolski]], amapá kreolski, andamanski kreolski, [[Angolar jezik|angolar]], [[Kokoy kreolski engleski|antigvanski i barbudski kreolski engleski]], kreoski, aukan, baba (baba malajski), babalia, bahamski kreolski, bajan, banda malajski, bende (san andrés kreolski), berbice kreolski nizozemski, betawi, bislama, cafundo kreolski, chavacano, cutchi-swahili, fa d'ambu, fernando po kreolski, gijanski kreolski, gornjogvinejski crioulo (kiryol), grenadski kreolski, gullah, gvadalupski kreolski (kreyol), gvajanski kreolski, [[Haićanski kreolski jezik|haićanski kreolski]], havajski kreolski, indoportugalski, jamajkanski kreolski, kabuverdianu, kamerunski pidžin, karipúna kreolski (crioulo, kikongo-kutuba, korlai kreolski, krio, kriol (belize kriol), kupang malajski, kwinti, lujzijanski kreolski, [[Lun’gwiye jezik|lun'gwiye]], macao kreolski, malakanski malajski (chitties kreolski), [[Ambonski malajski|malayu ambonski]] (ambong), manado malajski, [[Mauricijski kreolski jezik|morisyen]], munukutuba (kikoongo), naga pidžin, negerhollands, ngatikese, nigerijski pidžin, nikaragvanski kreolski, nubi, oorlams, palenquero, papia kristang (malakanski kreolski portugalski), [[papiamentu]], peranakan, petjo, pijin (solomonski pidžin), réunionski kreolski, riverain sango, roper-bamyili kreolski (kriol), san miguel kreolski, sango, [[Saotomanski jezik|sãotomense]], saramaccan, [[Sejšelski kreolski|seselwa kreolsk]]i (sejšelski kreolski), skepi kreolski nizozemski, sranan, sudanski kreolski, [[Svetolucijski kreolski francuski|svetolucijski kreolski]], šrilankanski kreolski, tayo, ternateño, [[tetun dili]], timorski pidžin, tobagoški kreolski, [[tok pisin]], torres strait kreolski, trinidadski kreolski, tsotsitaal, turks i caicos kreolski, unserdeutsch, vincentski kreolski, virgin islands kreolski.
*[[Miješani jezici]] (21): angloromski, callawalla, caló (gitanski), camtho, kaqchikel-k'iche', lomavren, malavijski lomwe (nguru, anguru), mbugu, media lengua, mednyj aleutski, michif, nguluwan, norveški putnički, romski grčki (romika, helenoromski), romski srpski, rotwelsch (rodi), shelta, tagdal, tavringerski romski, wutunhua, yeniche (jenisch, yenishe).
*[[Neklasificirani jezici]] (78): [[Aariya jezik|aariya]], [[Abishira jezik|abishira]], [[Agavotaguerra jezik|agavotaguerra]], [[Aguano jezik|aguano]], [[Amerax jezik|amerax]], [[Amikoana jezik|amikoana]], andh, [[Arára (neklasificirani jezik)|arára do mato grosso]], beothuk, betaf, bhatola, bung, cagua, carabayo, chak, chipiajes, coxima, doso, gail, himarimã, iapama, imeraguen, kaimbé, kamba, kambiwá, kapinawá, kara, karahawyana, karirí-xocó, kehu, kembra, kohoroxitari, korubo, kujarge, kunza, laal, langay, lenca, lepki, lufu, luo, majhwar, malakhel, mawa, miarrã, monimbo, mukha-dora, murkim, ná-meo, natagaimas, pankararé, papavô, pataxó-hãhaãi, pijao, polari, pumé, puquina, [[quinqui]], rer bare, škotski cant, tapeba, tingui-boto, tremembé, truká, turumsa, uamué, uru-pa-in, wakoná, warduji, wasu, waxianghua, weyto, xinca, xukurú, yarí, yauma, [[Yeni (jezik)|yeni]], yuwana.
*[[Znakovni jezici]] (3). [[Znakovni jezik prerijskih Indijanaca]]; [[znakovni jezik australskih Aboridžina]]; [[Samostanski znakovni jezik]].
*[[Pidžin]] (18): barikanchi, broom kreolski (broome pearling lugger pidgin), fanagalo, gibanawa, hiri motu, iha based pidgin, kineski pidgin engleski, liberijski engleski, lingua franca, maskoy pidgin, mobilian, ndyuka-trio pidgin, nefamese, onin based pidgin, pidgin delaware, settla, tay boi.
*[[Umjetni jezici]] /artificial languages/ (3): [[esperanto]], [[europanto]], [[interlingua]].
== Dodatak: Popis jezika koji su izgubili status ==
[[Dodatak: Popis jezika koji su izgubili status|Vidi]]
== Nestali jezici ==
:a) Drevni jezici: [[Avesta jezik|avesta]], [[Elamski jezik|elamski]], [[Etruščanski jezik|etruščanski]], [[Fenički jezik|fenički]], [[galaćanski jezik|galaćanski]], [[geez]], [[gotski jezik|gotski]], [[Hatski jezik|hatski]], [[Hurijski jezik|hurijski]], [[staroslavenski jezik|staroslavenski]], [[sumerski jezik|sumerski]], [[Trački jezik|trački]], [[urartski jezik|urartski]].
:b) Povijesni jezici: [[Srednjoarmenski jezik|srednjoarmenski]], [[Staroengleski jezik|staroengleski]], [[Starogrčki jezik|starogrčki]].
:c) Izumrli jezici: [[Bolgarski jezik|bolgarski]],
== Novopriznati jezici ==
2007: [[Andai jezik|andai]] [afd], [[Hunsrik (jezik)|hunsrik]] [hrx], [[Nanubae jezik|Nanubae]] [afk], [[Tapei jezik|Tapei]] [afp], [[Vilamovski jezik|vilamovski]][wym],
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
|
