Ivan Coronini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Kada je na prijedlog ratnoga ministra kralj [[31. prosinca]] [[1849.]] odredio da se u [[Temišvar]]u ustanovi banatsko-srpsko zemaljsko-vojničko upraviteljstvo, pod koje će spadati tamiški [[Banat]] i srpska vojvodina, za prvog vojnog upravitelja imenovan je podmaršal Ivan grof Coronini.
 
Nakon smrti [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] imenovan je hrvatskim banom. Kao tuđinac nije odviše mario za Hrvate te je bio omražen. Po dolasku u Zagreb izjavljuje: "''Prestar sam da učim hrvatski, a sve kad bih i mogao, ne bih htio!''". Coronini uvodi režim jake ruke, a naročito progoni omladinu. Zabranjuje činovnicima nošenje narodnog odijela. 27. travnja 1860. raspuštena je "Čitaonica". Za njegovog banovanja kralj je sazvao tzv. pojačano CarevinskoDržavno vijeće, koje je trebalo raspravljati o organizaciji [[Habsburška Monarhija|Monarhije]] (s radom je počelo 31. svibnja, a zaključeno 28. rujna 1860.). Dok je ono još vijećalo, kralj je uvidio da treba umiriti nezadovoljne Hrvate, pa je na preporuku biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]] za bana [[19. lipnja]] [[1860.]] imenovan [[Josip Šokčević]].
 
==Izvori==
* Josip Horvat: "Politička povijest Hrvatske", prvi dio, Zagreb, 1990.
* http://rulers.org/indexc4.html