U ljetu ( [[1860]].) car ga imenuje novim ''hrvatskim banom'', uz preporuke Bosansko-srijemskog biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|J. J. Strossmayera]]. Njegova politiku u prvim danima odlikuje jačanje [[hrvatski|hrvatskog jezika]] u upravi ( koji je prije njega bio [[njemački]]). Činovnici su morali učiti [[hrvatski]] i prema narodu se ophoditi sa dužnim respektom.
Na tragu ''[[Listopadska diploma|Carske Listopadske diplome]]'' (liberalne po duhu i reformističke ), ''ban Šokčević''Šokčevič saziva ''[[Banska konferencija|Bansku konferenciju]]'' od 55 hrvatskih uglednika, koja je trebala dati prijedloge o novom izbornom zakonu za Hrvatsku i preuređenju [[Habsburg|Habsburške Monarhije]]. ''Šokčević'' dopušta obnavu političkih stranaka. No poslije ''[[Veljački patenti|Carskih Veljačkih patenata]]'' [[1861]]., kojima se osniva ''[[Carevinsko vijeće]]'' u [[Beč|Beču]] i državna upravu ponovo snažno centralizira, s umanjenim ovlaštenjima uspostavljenih zemaljskih sabora, ''Šokšević'' se politički razočarava i gubi. Pod njegovim predsjedanjem održavaju se [[Hrvatski sabor|Hrvatski sabori]] [[1861]]. i [[1865]]. , koji nisu donijeli ničeg bitnog jer Hrvatski sabornici nisu jedinstveni kako urediti odnose s [[Mađari|Mađarima]] i [[Austrijanci|Austrijancima]], a pojavila se i [[Ante Starčević|starčevićanska]] opcija o samostalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
Kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove; - [[Zagreb]], [[Rijeka|Rijeku]], [[Karlovac]], [[Osijek]], [[Vukovar]] i [[Zemun]]. U njegovom mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga. Uz njegovu izdašnu pomoć u [[Zagreb|Zagrebu]] je [[1864]].g. organizirana [[Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba]].
Godine [[1866]]. nakon poraza [[Austrija|Austrije]] u ratu s [[Prusija|Pruskom]] i krize Monarhije, dolazi do ''[[Austro-Ugarskaugarska nagodba|Austro-Ugarske]] nagodbe'']]. Hrvatskoj je ostavljeno da se dogovori s Mađarima. ''Ban Šokčević'' je držao da je izigran od strane dvora i podnio je ostavku. Dana 27. lipnja [[1867]]. razriješen je banske dužnosti. Već iduće godine je umirovljen, te se povlači se iz političkog i javnog života Hrvatske, potom se seli u [[Graz]], a nakon toga u [[Beč]] gdje i umire [[1896]].
* Dana 27. lipnja [[1867]]. razriješen je banske dužnosti. Već iduće godine je umirovljen, te se povlači se iz političkog i javnog života Hrvatske, potom se seli u [[Graz]], a nakon toga u [[Beč]] gdje i umire [[1896]].
* Krajem svibnja 2002. posmrtni ostaci ''Banabana Šokčevića'' preneseni su iz [[Beč|Beča]] u njegov rodni grad [[Vinkovci|Vinkovce]].
