Razlika između inačica stranice »Grofovi Draškovići«

Dodano 145 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
U jednom dokumentu iz [[1520]]. godine spominje se ime [[Bartol Drašković]] Kninjanin, što upućuje na to da je potonji imao posjede oko [[Knin]]a. Njega se zapravo smatra začetnikom velikaške loze te obitelji. U navedenom dokumentu iz 1520. godine on je spomenut kao kancelar (tajnik) Dore [[Frankopan]]. Drugi izvori spominju da je bio odgajatelj bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]].
 
Zbog [[Osmansko Carstvo|turske]] opasnosti Bartol Drašković je napustio stare obiteljske posjede i preseliosvoj dvorac u [[Bilina|Bilini]], zapadno od Knina, te se preselio u sjevernije krajeve, na područje [[Pokuplje|Pokuplja]].
 
== Uspon i širenje moći ==
Premda je obitelj u vrijeme turske prijetnje osiromašila, Bartol je, uz pomoć rodbinskih veza, uspio svojim sinovima Jurju, Gašparu i Ivanu omogučiti solidno obrazovanje, što je, uz ostalo, doprinjelo jačanju njihove moći i utjecaja. [[Juraj II. Drašković|Juraj]] je bio teolog, kardinal i [[Popis hrvatskih banova|hrvatski ban]] od [[1567]]. do [[1576]]. godine. [[Gašpar Drašković|Gašpar]] je od kralja [[Maksimilijan II.|Maksimilijana]] [[1567]]. godine dobio [[Barun|barunsku]] titulu, a dvije godine kasnije i dvorac [[Trakošćan]]. Treći Bartolov sin [[Ivan I. Drašković|Ivan (I.)]] poginuo je, prema povijesnim izvorima, prigodom junačke obrane [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigeta]] [[1566]]. Godine, boreći se uz bok [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Zrinskog Sigetskog]].
 
Sljedećih godina i desetljeća članovi obitelji šire svoj utjecaj i stječu nove posjede (na primjer Klenovnik 1572, Medvedgrad 1604, Božjakovinu 1685. itd.), čime se ta plemićka loza učvrstila na sjeverozapadu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Tako su negdašnji Draškovići od [[Bilina|Biline]] postali Draškovići Trakošćanski.
 
Tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Draškovići dosižu svoj zenit, osobito za vrijeme Ivana III. (živio 1603-1648.), kada su bili najjači i najbogatiji. [[Ivan III. Drašković]] jedini je Hrvat u povijesti koji je izabran za ugarskog [[Palatin|palatina]], najvišeg dvorskog dužnosnika i kraljevog zamjenika (1646-1648.); bio je na glasu kao sposoban vojskovođa, te nosio titulu ''Viteza „Zlatne ostruge“''. Za njihove zasluge Draškovićima je godine 1631. kralj [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II.]] dodijelio naslov [[Grof|grofa]].