Starčevačka kultura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m - kategorija "Hrvatska i Hrvati prije seobe" (HotCat) |
dopuna i slika |
||
Redak 1:
[[Slika:European Middle Neolithic.gif|mini|450px|<center>Stare [[balkan]]ske kulture u [[neolit]]skoj Europi oko [[4500. pr. Kr.]]<center>]]
'''Starčevačka kultura''' kultura, ili '''Starčevo-Körös-Criş kultura''', je kultura srednjeg [[neolitik]]a koja se prostirala središnjim dijeom [[Balkan]]a od 9. - 7. milenija pr. Kr., a ime je dobila po lokalitetu [[Starčevo]], nedaleko od [[Pančevo|Pančeva]] u [[Srbija|Srbiji]].
Prva iskapanja na lokalitetu Starčevo, koji se nalazio na lijevoj obali [[Dunav]]a, izveo je [[1939.]] [[Miodrag Grbić]]. Sredinom [[1950-ih|pedesetih godina]] 20. stoljeće, istraživanja su vodili [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]] i [[Draga Garašanin]]. Pronađene su dosta grube [[keramika|keramičke]] posude, ali i keramika s geometrijskim ornamentima, te i antropomorfne figure izrađene od pečene zemlje. Pronađena su i oruđa od kamena i kostiju. Datiranje nalaza nije sasvim pouzdano, ali se uzima da pokrivaju razdoblje petog tisućljeća pr. Kr.
Line 6 ⟶ 7:
Starčevačka kultura donosi početke stalnog naseljavanja stanovništva i stacionarne poljoprivrede ([[pšenica]], [[ječam]] i [[proso]]) te uzgajanja stoke ([[ovce]] i [[koze]] te [[goveda]]), dok su [[lov]] i [[ribolov]] manje zastupljeni, premda su na području [[Vučedol]]a iz razdoblja ove kulture nađene i udice načinjene od kosti.
Ljudi ove kulture naseljavali su povišene obale rijeka, na padinama brežuljaka ili prirodnim uzvišenjama. Sve nastambe jamskog su tipa, sastavljene od [[zemunica]] u obliku brojke osam, a uz zemunice nalaze se ukopane ostave.
Najzapadniji arheološki lokaliteti ove kulture su u blizini mjesta [[Ždralovi]] u [[Bjelovar]]skoj općini u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi iz ovog lokaliteta se smatraju posljednjom fazom dugotrajne Starčevačke neolitičke kulture<ref>Jakovljević, G. ''Arheološka topografija Bilogore'', Bjelovarski zbornik ‘89, Bjelovar, 1989, str. 108.-119.</ref><ref>S. Dimitrijević, ''Das Neolithikum in Syrmien, Slawonien und Nordwestkroatien - Einführung in den Stander Forschung'', Archeologica Iugoslavica X, Belgrade, 1969., str. 39.-76. (45., 47.)</ref><ref>S. Dimitrijević, ''Sjeverna zona - Neolitik u centralnom i zapadnom dijelu sjeverne Jugoslavije'', Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979., str. 229.-360. (252.-253.)</ref>. Starčevačku kulturu na području Srbije zamijenila je [[vinčanska kultura]], a na područje [[vučedolska kultura]], te nakon nje [[badenska kultura]].
==
{{izvori}}
*Robert W. Ehrich: Starčevo Revisited. In V. Markotic (Ed.) ''Ancient Europe and the Mediterranean'', 1977.
*Joni L. Manson: Starcevo Pottery and Neolithic Development in the Central Balkans. In William K. Barnett and John W. Hoopes (Editors) ''The Emergence Of Pottery: Technology and Innovation in Ancient Societies'', 1995.
*Andrew Sherratt: Economy and society in prehistoric Europe: Changing perspectives, 1997
*Draga Garašanin: ''Starčevačka kultura'', 1954.
*
[[Kategorija:Prapovijest]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Srbiji]]
[[de:Körös-Kultur]]
[[it:Starčevo]]
[[nl:Starčevo-Köröscultuur]]
[[ro:Cultura Starčevo-Criş]]
[[ru:Старчево-Криш]]
[[sh:Starčevačka kultura]]
[[sr:Старчевачка култура]]
[[fi:Starčevon kulttuuri]]
[[sv:Köröskulturen]]
[[uk:Старчево культура]]
| |||