Novi Pazar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m d
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Temelji gradu na uscu Josanice u Rasku udareni su u periodu od 1459. do 1461. godine. Grad je dobio ime Jeni Bazar, sto na turskom jeziku znaci Novi Pazar, a osnivac Jeni Bazara bio je Isa-beg Ishakovic, turski vojskovodja i osvajac. Ubrzo je postao znacajan trgovacko-ekonomski centar. Ovuda su prolazili najvazniji putevi koji su povezivali Dubrovnik, Bosnu i juzno primorje sa Solunom i Carigradom.
[[Datoteka:Reka Raska-Novi Pazar04.JPG|mini|desno|300px|Rijeka [[Raška (rijeka)|Raška]] u Novom Pazaru]]
'''Novi Pazar''' je grad na rijeci [[Raška (rijeka)|Raškoj]] (pritok [[Ibar|Ibra]]) u jugozapadnoj [[Srbija|Srbija]] središte je [[Novi Pazar (općina)|istoimene općine]] u [[Raški okrug|Raškom okrugu]]. [[osmansko Carstvo|Turci]] su ga osnovali u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[16. stoljeće|16]]. i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] bio je najveće trgovačko naselje na putu iz [[Dubrovnik]]a u Srbiju. U novije se vrijeme moderno izgrađuje. Razvijena je tekstilna, drvna i kožna industrija; obradba mramora i ukrasnog kamena; industrijska proizvodnja sagova. Nedaleko od Novog Pazara podignuta je velika [[hidrocentrala]]. Dio [[Rimsko carstvo|Rimskog Carstva]], Turskog Carstva, [[Austro-ugarska|Austro-Ugarske]], [[Jugoslavija|Jugoslavije]], [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] i konačno - Srbije.
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.novipazar.com www.novipazar.com]
*[http://www.novipazar.org www.novipazar.org]
 
Putopisac Evlija Celebija zapisao je sezdesetih godina XVII vijeka kako Novi Pazar ima preko 1 110 zanatskih radnji i ducana. Ovaj trgovacko-zanatski centar imao je, biljleze mnogi putopisci, hanove, karavansaraje, hamame (javna kupatila), cesme, dzamije. U to vrijeme Novi Pazar je, kazu mnogi zapisi, imao vise stanovnika nego London.
[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
 
Grad je, medjutim, dozivio pravu katastrofu u austro-turskom ratu 1689. godine, kada je spaljen, pretvoren u prah i pepeo.
<!-- interwiki -->
[[bg:Нови пазар (Сърбия)]]
[[bs:Novi Pazar]]
[[cs:Novi Pazar]]
[[da:Novi Pazar]]
[[de:Novi Pazar]]
[[el:Νόβι Παζάρ]]
[[en:Novi Pazar]]
[[es:Novi Pazar]]
[[fr:Novi Pazar (Serbie)]]
[[hu:Novi Pazar]]
[[id:Novi Pazar]]
[[it:Novi Pazar]]
[[nl:Novi Pazar (Servië)]]
[[nn:Novi Pazar]]
[[no:Novi Pazar]]
[[pl:Novi Pazar]]
[[pt:Novi Pazar]]
[[ru:Нови-Пазар (город, Сербия)]]
[[sh:Novi Pazar]]
[[sq:Pazari i Ri]]
[[sr:Нови Пазар]]
[[sv:Novi Pazar]]
[[tr:Yeni Pazar]]
 
U periodu izmedju dva svjetska rata grad prezivljava teske dane, stjeciste je sirotinje i bijede. Privreda je pocivala na usitnjenom zanatstvu i trgovini. Industrije nije ni bilo, ili se sastojala samo iz male ciglocrepane u Dezevi, elektrani koja je zaposljavala tridesetak radnika i dva elektricna mlina.
[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
 
U drugom svjetskom ratu okupiran je 16. aprila 1941. godine od strane njemackih fasistickih snaga. U toku rata dozivio je jos jedno veliko razaranje od bombardovanja. Snage narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije oslobodile su Novi Pazar 28. novembra 1944. godine. U poslijeratnoj izgradnji grad je dozivio pravu renesansu na svim poljima i do danasnjih dana izrasta u lijep i moderan grad u kome zivi oko 70.000 stanovnika.
 
Iz dosad bogatih arheoloskih istrazivanja i sacuvanih dokumenata saznajemo da je teritorija novopazarske opstine bila naseljena od davnina. U predslavensko vrijeme tu su zivjeli Iliri, a brojni spomenici materijalne kulture u ovom kraju svjedoce o prisutnosti rimske populacije na ovom terenu. Pocetkom VII vijeka Slaveni su naselili Balkansko poluostrvo, a jedna od najgusce naseljenih teritorija bila je dolina rijeke Raske. Tu je ubrzo formiran srpski plemenski savez Raska, ciji je tvorac Stefan Nemanja, rodonacelnik dinastije Nemanjica.
 
Godine 1980. Medjunarodna organizacija UNESCO uvrstila je u Listu spomenika kulturne i prirodne bastine stari Ras sa Sopocanima, sa Petrovom crkvom i Djurdjevim stupovima. Istorijske, arhitektonske, likovne i kulturne vrijednosti ovih spomenika bile su presudne da postanu sastavni dio svjetske kulturne bastine, koja je zainteresovana za njihovo ocuvanje i koristenje.
 
Pravi dragulj islamske arhitekture u Novom Pazaru su Altun-alem dzamija, Lejlek dzamija, Isha-begov hamam, stara tvrdjava. Altun-alem dzamija je arhitektonski najoriginalnija i jedna od najljepsih gradjevina islamskog graditeljstva u ovom dijelu bivse Jugoslavije. Sagradjena je pored carske dzade, puta koji je vodio prema Skoplju i Solunu u vrijeme trgovackog procvata Novog Pazara. Pored Altun-alem dzamije je jos jedna potkupolna dzamija u Novom Pazaru.