Hrvatsko kulturno vijeće: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
== Hrvatsko kulturno vijeće ==
[[Datoteka:HKV_Logo.jpg|okvir|desno|Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća]] Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) djeluje od 2006. godine. Sjedište udruge je u Zagrebu. Ima više od 1300 članova, poglavito uglednih hrvatskih intelektualaca. Predsjednik udruge je od osnutka književnik Hrvoje Hitrec. Članovi upravnog odbora su akademik Slaven Barišić, Ante Beljo, dr. Mile Bogović, dr. Ljerka Mintas Hodak, dr. Miro Međimorec, Marija Peakić Mikuljan, Stjepan Šešelj i prof. Đuro Vidmarović.
== Ciljevi i vrijednosti ==
Hrvatsko kulturno vijeće afirmira univerzalne vrijednosti, koje su i u temeljima hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta. U svome djelovanju zahvaća u cjelinu hrvatske zbilje, te analizira i procjenjuje pojave i događaje u svim područjima društvenoga života [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], posebno u znanosti i kulturi. Snažno se suprotstavlja svim oblicima krivotvorenja povijesti, odbacuje kulturni imperijalizam i ideološke arbitraže.
Zalaže se za samostalni kulturni , gospodarski i politički razvitak Republike Hrvatske. Razvija svijest o jedinstvu hrvatskoga nacionalnog korpusa, pa veliku pozornost poklanja onom dijelu hrvatskoga naroda koji živi u BiH, te iseljenicima. Protivi se bilo kojemu obliku integracija u jugoistočnoj Europi. Osnažuje svijest o pripadnosti hrvatske kulture zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom krugu, čija je povijest duboko prožeta kršćanstvom.
Redak 14:
== Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća ==
[[Datoteka:HKV_Portal_Izgled01.jpg|okvir|desno|Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća]] Hrvatsko kulturno vijeće djeluje putem tribina i stručno-znanstvenih skupova, deklaracijama i priopćenjima upućenim javnosti i državnim tijelima, te putem Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća koji ima značajan utjecaj u Hrvatskoj i inozemstvu.
Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća svojim čitateljima nudi originalan pogled na teme koje obilježavaju modernu Hrvatsku i njezin razvoj. U prosjeku se objavljuje pet priloga dnevno, uključujući
| |||