Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje: razlika između inačica

Biljni pokrov se prije svega odlikuje raznoliokošću, a obiluje i rijetkim zaštićenim biljnim vrstama kao sto su: blagajev likovac ([[Daphne blagayana]]), mekolisna veprina ([[Ruscus hypoglossum]]), tridesetak vrsta kaćuna (europske orhideje), božikovina ([[llex aquifolium]]), crnkasta sasa ([[Pulsatilla pratensis ssp. nigricans]]), planinski božur ([[Paeonia mascula]]), hrvatska perunika ([[Iris croatica]]), hrvatski karanfil ([[Dianthus croaticus]]) i mnoge druge.

Životinjski svijet ne zaostaje raznolikošću i bogatstvom za biljnim svijetom Parka. Hranidbeni lanac na ovom području čine brojni veliki i mali [[sisavci]], [[ptice]], [[vodozemci]], [[gmazovi]], [[beskralježnjaci]], [[kukci]] i ostali. Od većih bi grabežljivaca mogli izdvojiti medvjeda ([[Ursus arctos]]), vuka ([[Canis lupus]]), te jastreba kokošara ([[Accipiter gentilis]]), po kojem je i nazvan obližnji grad [[Jastrebarsko]].

Od ostalih rjeđih vrsta mogli bi još izdvojiti pjegavog daždevnjaka ([[Salamandra salamandra]]), te srodnog mu planinskog daždevnjaka ([[Salamandra atra]]).

Od zmija zabilježen je pepeljasti poskok ([[Vipera ammodytes]]), bjelouška ([[Natrix natrix]]), bjelica ([[Elaphe longissima]]), smukulja ([[Coronella austriaca]]), ribarica ([[Natrix tessellata]]) i riđovka ([[Vipera berus]]).

U Parku obitavaju i brojni beskralježnjaci od koji su mnogi ugroženi (npr. [[leptir plavac]] i [[šumski mrav]]). I podzemni je svijet prilično naseljen. Osim najzastupljenijih šišmiša, pronađene su i neke nove, do sada nepoznate vrste člankonožaca.