Razlika između inačica stranice »Krešimir Baranović«

Obrisano 896 bajtova ,  prije 11 godina
Kao stvaralac, Baranović je jedna od najmarkantnijih ličnosti nacionalnog smjera u novijoj hrvatskoj i bivše-jugoslavenskoj glazbi. S posebnim afinitetom prema [[Rusija|ruskoj]] glazbi, što se ogledalo i u njegovoj reproduktivnoj dijelatnosti, on se nadovezuje na ranog [[Igor Stravinski|Stravinskog]] (''Petruška''), ali oslanjajući se i na narodni [[melos]], stvara vlastiti glazbeni jezik, čiju sočnost i bogatstvo crpi i iz svoga majstorskog poznavanja orkestra.
 
Kao prvenstveno [[Opera|operski]] [[dirigent]], on daje svoje najbolje stranice u scenskim i vokalno-instrumentalnim djelima, a svojim djelom ''[[Licitarsko srce (balet)|Licitarsko srce]]'' otpočinje novu epohu u razvoju savremenog [[balet]]a u nas. Od scenskih kompozicija valja spomenuti opere ''[[Striženo-košeno]]'' (na tekst [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]], [[1932]].) i ''[[Nevesta od Cetingrada|Nevestu od Cetingrada]]'' (prema [[August Šenoa|Šenoinoj]] noveli, 1951.), zatim balete, koji su, osim spomenutog, ''[[Imbrek s nosom]]'' (1935.) i ''[[Kineska priča (balet)|Kineska priča]]''. Osim ovih djela, u njegovom opusu treba istaknuti ''[[Simfonietta|Simfoniettu]]'' (1939.), ''Simfoniettu'' za gudače (1951.), ''[[Simfonijski scherzo]]'' (1921.), rapsodiju ''[[Pesma guslara]]'' (1943.), cikluse za glas i orkestar ''[[Z mojih bregov]]'' (1927.), ''[[Moj grad (Baranović)|Moj grad]]'' (1943.) i ''[[Iz osame]]'' (1944.), solo pjesme, zborove i [[Filmska glazba|filmsku glazb]]u, a u posljednjem periodu simfonijsku poemu ''Pan'' (1957.) i kantatu ''Goran'' (1960.) na stihove [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]].
 
=== Skladbe ===
 
== Vokalne skladbe ==
* ''Z mojih bregov'' (Fran Galović) za bariton i orkestar (1927.)
Anonimni suradnik