Kapilarnost: razlika između inačica

Kapilarnost se objašnjava pojavom da se zbog različitih površinskihsila napetosti[[adhezija|adhezije]] između tekućine i površine ruba procjepaposude, odnostnoodnosno [[površinska napetost|površinske napetosti]] tekućine i zraka u procjepuposudi dolazi do zakrivljenjatoga da površina tekućine nije potpuno vodoravna, već se uz rubove posude zakrivljuje da bi sa zidom posude zatvorila [[dodirni kut]] koji je specifičan za kombinaciju upotrebljene tekućine i materijala posude. Što su zidovi posude bliže, zakrivljenje površine tekućine, koje je inače primjetno samo uz rub posude, počinje zahvaćati cijelu površinu tekućine u uskoj posudi. Ukoliko je zakrivljenje takvo da se tekućna izdiže uz rub površine procjepaposude, tada će se tekućina dizati u vis toliko visoko dokle god se težina stupca tekućine ne izjednači silom kojom je kapilarnost izdiže. Vrijedi i obratno, za neke kombinacije tekućina i materijala procjepaposude, tekućina će se kapilarno spuštati ispod razine koju bi normalno zauzimala.

Kapilarnost je zanimljiva kod nekoliko prirodnih pojava: kapilarno gibanje tekućina kroz uske cjevčice (''kapilare'') u živim organizmima, čime se postiže da tekućine dosižu do npr. visokih dijelova biljaka, te kapilarno kretanje tekućina između sitnih zrnaca tla, čime se postiže da tekućina iz vlažnijeg dijela tla dosiže i suše dijelove tla. Također, ona je uzrok toga da materijali puni sitnih otvora (npr. spužve, tkanine, papirnati ručnici) upijaju u sebe tekućine.