Razlika između inačica stranice »Fosilna goriva«

Dodano 111 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
'''Fosilna goriva''' ili '''mineralna goriva''' su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijunimamilijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina. Ta goriva sadrže visoke postotke [[ugljik|ugljika]] i [[ugljikovodik|ugljikovodika]].
 
[[Datoteka:Coal.jpg|thumb|right|[[Ugljen]], jedan od fosilnih goriva]]
 
Trenutno su osnovni izvor energije na [[Zemlja|Zemlji]]. [[Energija]] iz fosilnih goriva obično se oslobađa izgaranjem, i prilikom tog izgaranja također se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okoliš kao: ugljični monoksid CO,[[ugljični dioksid]] CO<sub>2</sub>, [[sumporni dioksid]] SO<sub>2</sub>, SO<sub>3</sub>, NO<sub>3</sub> itd.
U fosilna goriva spadaju:
 
Fosilna goriva nalaze se u rasponu od zapaljivih materijala sa niskim omjerom ugljik:vodikugljika i vodika poput [[metan|metana]], do tekuće [[nafta|nafte]] i nezapaljivih materijala koji se sastoje od gotovo čistog ugljika, kao [[antracitni ugljen]]. [[Metan]] se može pronaći u poljima [[ugljikovodik|ugljikovodika]], sam, sa [[naftom]]. Opće je prihvaćeno da su formirani od [[fosili|fosiliziranih]] ostataka mrtvih biljaka i životinja koji su bili izloženi toplini i pritisku u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] stotinama milionamilijuna godina, ova biogenička teorija je prvi put predstavljena od strane [[Georg Aricola|Georga Agricole]] 1556. godine i kasnije od strane [[Mikhail Lomonosov|Mikhaila Lomonosova]] u 18. stoljeću.
 
Administracija Informacije o Energiji je procijenila da su se u 2006. godini primarni izvori energije sastojali od nafte 36.8%, ugljena 26.6%, prirodnog plina 22.9%, što rezultira 86% postotnim udjelom fosilnih goriva u primarnoj svjetskoj proizvodnji energije. Ne-fosilni izvori uključivali su [[hidroelektričnahidroenergija|hidroelektrične]] sa 6.3%, [[nuklearna energija|nuklearne]] sa 6% i ([[geotermalnageotermalna_energija|geotermalne]], [[solarna energija|solarne]], [[plima|plimu]], [[vjetar]], [[drvo]], [[otpad]]) sa 0.9%. Svjetska potrošnja energije rasla je oko 2.3% godišnje.
 
Fosilna goriva su [[neobnovljivi resursi]] jer im trebaju milionimilijuni godina da bi nastali, i rezerve se troše puno brže nego što nove nastaju. Proizvodnja i potrošnja fosilnih goriva potiču ekološku zabrinutost. Globalni pokret prema proizvodnji [[obnovljiva energija|obnovljive energije]] je na putu da pomogne zadovoljiti povećanu potrebu za energijom.
 
Ovi plinovi utječu na okoliš tako što se sakupljaju u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] i tako stvaraju [[staklenički učinak]], dok se otapaju u vodi koja se nalazi u [[atmosfera|atmosferi]], uslijed čega joj se smanjuje [[pH]]-vrijednost te nastaju tzv. [[kisele kiše]], koje uništavaju biljke i erodiraju građevine, stijene, itd.
 
Izgaranje fosilnih goriva proizvodi oko 2.13 bilijuna tona [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] godišnje, a procjenjuje se da prirodni procesi mogu apsorbirati samo pola od tog iznosa, tako da je godišnje neto povećanje atmosferskog ugljičnog dioksida oko 10.65 bilijuna tona (jedna tona atmosferskog ugljika je ekvivalentna 44/12 ili 3.7 tona ugljičnog dioksida). [[Ugljični dioksid]] je jedan od stakleničkih plinova koji pojačava [[radijacija|radijacijuzračenje]] i pridonosi [[globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]], uzrokujući da prosječna površinska temperatura Zemlje raste, što će rezultirati velikim nepovoljnim efektima.
 
 
 
 
== Izvori ==
[[Datoteka:Grangemouth04nov06.jpg|mini|thumb|left|Petrokemijska rafinerija u Grangemouthu, [[Škotska]], [[UK]].]]
Fosilna goriva nastaju anaerobnim raspadanjem ostataka organizama uključujući [[fitoplanktoni|fitoplanktone]] i [[zooplanktoni|zooplanktone]] koji su se nataložili na dno [[more|mora]] (ili [[jezera]]) u velikim količinama u uvjetima bez zraka, prije više milijuna godina. Kroz geološko vrijeme, ova organska tvar, pomiješana s blatom, zakopana je ispod teških slojeva [[sedamentisediment|sedimenata]]. Rezultirajući visoki nivoi topline i pritiska uzrokovali su kemijske promjene u organskoj tvari, prvo u materijal sličan vosku poznat kao [[kerogen]] koji se može naći u naftnom škriljcu, a tada uz pomoć još topline u tekuće i plinovite ugljikovodike u procesu znanom kao [[katageneza]].
 
Kopnene biljke, u drugu ruku, formiraju [[ugljen]]. Mnoga polja ugljena su iz Karboniferskog perioda Zemljine povijesti. Kopnene biljke također tvore kerogen tipa III, izvor [[prirodni plin|prirodnog plina]].
Usporedne brojke:
 
• 1 litra običnog [[benzinabenzin]]a nastaje od 23.5 tone organskog materijala sa oceanskog dna
 
• Ukupna količina fosilnih goriva iskorištenih 1997. godine je rezultat 422 godine ukupne biljne tvari koja je rasla na kopnu i u svim [[ocean|oceanima]].
 
 
 
 
 
 
 
 
 
[[Datoteka:Gulf Offshore Platform.jpg|200px|thumb|right|Bušotina za vađenje nafte u [[Meksiko|Meksiku]]]]
 
Fosilna goriva su od velike važnosti jer mogu biti spaljena (oksidirana u [[ugljični dioksid]] i [[voda|vodu]]), stvarajući znatnu količinu [[energija|energije]]. Iskorištavanje [[ugljen|ugljena]] kao [[gorivo|goriva]] je starije od pisane povijesti. [[Ugljen]] je korišten da pokreće peći za topljenje [[metalna rudaMineralne_sirovine#Metalne_mineralne_sirovine_.28ili_rude.2Fruda.C4.8De.29|metalne rude]]. Polu-čvrsti ugljikovodici su također korišteni u davna vremena ali većinom za kreiranje vodonepropusnih materijala i [[balzamiranje]].
 
Komercijalno iskorištavanje [[petrolej|petroleja]], većinom kao zamjena za ulja od životinjskih izvora (npr. kitovog ulja) za korištenje u uljnim lampama počela je u 19-om stoljeću.
[[Prirodni plin]], nekoć odbacivan kao nusprodukt proizvodnje [[petrolej|petroleja]], se sada smatra vrlo vrijednim resursom.
 
Teško [[sirovo ulje]], koje je puno viskoznije od konvencionalnog sirovog ulja, te [[katranski pijesak]] koji se sastoji od bitumena pomiješanog sa pijeskom i glinom, postaju sve važniji izvori fosilnih goriva. [[Uljni škriljac]] i slični materijali su sedimentno kamenje koje sadrži [[kerogen]], kompleksnu mješavinu organskih spojeva visoke molekularne težine, koji daju sintetsko [[sirovo ulje]] kada ih se zagrije. Ove materijale tek treba komercijalno iskoristiti. Ta goriva se upotrebljavaju u [[Motor_s_unutarnjim_izgaranjem|strojevima sa unutarnjim izgaranjem]], [[elektrana|elektranama]] sana fosilnimfosilna gorivimagoriva itd.
 
Prije druge polovice 18-og stoljeća vjetrenjače i vodenice davale su [[energija|energiju]] potrebnu za industriju kao što je mljevenje brašna, rezanje drveta i pumpanje vode, a paljenje drveta i [[treset|treseta]] davalo je toplinu domovima. Široko rasprostranjeno korištenje fosilnih goriva, prvo [[ugljen|ugljena]], a kasnije [[petrolej|petroleja]], za pokretanje [[parni stroj|parnih strojeva]], omogućilo je [[industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]]. U isto vrijeme su u široku upotrebu ulazile plinske svjetiljke koje su koristile [[prirodni plin]] ili [[ugljeni plin]]. Pronalazak motora s unutarnjim izgaranjem i njegovo korištenje u automobilima i kamionima uvelike je povećalo potrebu za [[benzin|benzinom]] i [[dielskodizel uljegorivo|dizelskim uljemdizel]], koji se oba proizvode od fosilnih goriva. Ostali oblici transporta, željeznice i avioni također su trebali fosilna goriva. Ostale glavne upotrebe fosilnih goriva su u proizvodnji struje i petrokemijskoj industriji, katran, ostatak ekstrakcije petroleja, koristi se pri izgradnji cesta.
 
 
172

uređivanja