Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 170 bajtova ,  prije 10 godina
m
bez sažetka
|jačina1=10.000 [[Atena (polis)|Atenjana]]<br>1.000 [[Plateja]]ca
|jačina2=25.000 [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskih]] [[Pješaštvo|pješaka]] <ref>Davis, str. 9.–13.</ref><ref>Holland, str. 390.</ref><ref>Lloyd, str. 164.</ref><ref>Green, str. 90.</ref>
|posljedice1='''Poginuli''':<br>192 [[Atena (polis)|Atenjanina]] (Herodot)<ref name="Herodot, 6VI.116 117.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doclookup=Perseus%3Atext%3A1999Hdt.01.0126;query=chapter%3D%231023;layout=;loc=+6.116117.1 Herodot, 6VI.116 117.1]</ref><br>11 [[Plateja]]ca (Herodot)<ref name="Herodot, 6.116.1"/>
|posljedice2='''Poginuli''':<br>6.400 (Herodot)<ref name="Herodot, 6VI.116 117.1"/>
|bilješke=
}}
'''Bitka kod Maratona''' ([[490. pr. Kr.]]) je sukob između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Plateja|Plateje]] sa [[satrap]]skom vojskom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]]. Održana je kod ravnice [[Maraton, Grčka|Maraton]] u modernoj [[Grčka|Grčkoj]].
 
Nakon što je [[Eretrija]] bila razorena tijekom [[Datis]]ove i [[Artafern Mlađi|Artafernove]] ekspedicije, [[Ahemenidsko Carstvo#Vojska|perzijske snage]] okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu [[Atena (polis)|Ateni]]. Perzijska mornarica pristala je uz obalu [[Atika (pokrajina)|Atike]] odnosno u [[Maraton, Grčka|Maratonskom]] zaljevu; oko 40 km od [[Atena (polis)|Atene]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doclookup=Perseus%3Atext%3A1999Hdt.01.0126&layout=&loc=+6.102.1 Herodot, 6VI. 102.]</ref>. Atenjani su bili pod zapovjedništvom [[Miltijad Mlađi|Miltijada Mlađeg]] koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na [[Maraton, Grčka|Maratonskoj]] ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je [[Artafern Mlađi|Artafern]] odlučio povesti cijelu [[Konjica|konjicu]] i dio pješaštva u direktni napad na Atenu<ref>Holland, str. 191.-193.</ref>. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za [[Hopliti|hoplite]] i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski [[hopliti]] uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište<ref>Holland, str. 195.-197.</ref>. [[Herodot]] spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka<ref name="Herodot, 6VI.116 117.1"/>, no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
 
Nakon što su [[Perzijanci]] napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doclookup=Perseus%3Atext%3A1999Hdt.01.0126&layout=&loc=+6.115.1 Herodot, 6VI. 115.]</ref>. Uz obalu pokraj [[Pirej]]a stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u [[Mala Azija|Malu Aziju]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doclookup=Perseus%3Atext%3A1999Hdt.01.0126;query=chapter%3D%231022;layout=;loc=+6.117116.1, Herodot, 6VI.117 116.1]</ref>.
 
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj [[Atena (polis)|Atene]] u [[Stara Grčka|grčkom svijetu]], te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva ([[Hopliti|hoplita]])<ref>Holland, str. 195.-197.</ref>. Bitka kod [[Maraton, Grčka|Maratona]] postala je inspiracija za trkačku [[Atletika|atletsku]] disciplinu [[maraton]], koja se temelji na priči o grčkom vojniku [[Filipid]]u koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. [[Prvi olimpijski maraton]] odigrao se na [[I. Olimpijske igre - Atena 1896.|Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine]], kada se trčalo od [[Maraton, Grčka|Maratona]] do moderne [[Atena|Atene]]<ref>Holland, str. 198.</ref>.