Vinova loza: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 29:
== Povijest uzgoja ==
Uz [[pšenica|pšenicu]], [[ječam]] i [[maslina|masline]], vinova loza je jedna od najstarijih uzgajanih biljnih kultura. Najvjerojaznije potječe iz okolice [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ili [[jug|južne]] [[Europa|Europe]]. Lozu su uzgajali stari [[Feničani]], a sa otočja između [[Azija|Azije]] i [[Grčka|Grčke]], vinova loza je preko Grčke stigla i na [[Jadransko more|jadranske]] otoke, [[Sicilija|Siciliju]] i na [[Apeninski poluotok]]<ref>[http://www.zagorskevinskeceste.net/str.aspx?id=povijest Povijest vinove loze]</ref>. Pouzdano se zna da se loza prije 6.000 godina uzgajala u [[Egipat|Egiptu]]. Na prostor današnje Hrvatske ovu je biljku donio [[Rimsko carstvo|rimski]] car [[Marko Aurelije]], a raširio ju je po cijeloj [[Panonija|Panoniji]]<ref>[http://www.cvijet.info/zacinsko_i_ljekovito_bilje/vinova_loza___lat_vitaceae_/120.aspx Začinsko i ljekovito bilje - Vinova loza]</ref>.
 
[[Datoteka:2 Lipe HR 1993.png|thumb|left|150ox|Vinova loza na kovanici od 2 lipe]]
 
[[1845]]. godine u Europu je iz [[Amerika|Amerike]] donesena plijesan ([[peronospora]]) a prvi puta se pojavila u [[Engleska|engleskim]] [[vinograd|vinogradima]]. [[1860]]. godine u [[Francuska|Francuskoj]] se pojavila trsna uš ([[filoksera]]) koja se vrlo brzo proširila po cijeloj Europi i uništila svu europsku lozu. Nakon takve katastrofe i uz puno truda te uloženih financijskih sredstava podignuti su novi vinogradi čija je podloga bila američka loza. Njen je korijen bio otporan na ovu vrstu uši.
 
Na području Hrvatske vinovu lozu su uzgajali starosjedioci u Hrvatskoj, nakon čega su razvoj vinogradarstva nastavili Grci, a tu su tradiciju dolaskom na ove prostore nastavili i [[Hrvati]]. Za vrijeme kneza [[Muncimir|Mutimira]] postojao je peharnik ili vinotoča, dvorski časnik zadužen za čuvanje i točenje vina. Procvat hrvatskog vinogradarstva nastavlja se u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. Površina sa nasadima vinove loze [[1888]]. godine bila je 172 tisuće [[hektar]]a, što je bilo tri puta više nasada nego danas<ref>[http://www.mam-vin.hr/staticpages/index.php?page=20071216120344763 Svijet u čaši]</ref>.
 
Vinova loza je, kao važna kultura u Hrvatskoj, našla svoje mjesto i na pozadini kovanice od 2 lipe.
 
== Sorte ==