Dieselov ciklus: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
== Idealiziran Dieselov proces ==
 
[[Image:pv dijagram.jpg|thumb|300px|left|P-v DiagramDijagram forza theidealni IdealDieselov Diesel cycleproces. TheProces cycleprati followsbrojeve theod numbers 1-4 inu smjeru kazaljke clockwisena directionsatu.]]
 
 
 
 
Slika s lijeve strane nam pokazuje P,v dijagram idealnog Dieselovog procesa;gdje je P-tlak,a v-specifični volumen.Idealni Dieselov proces se ponaša po sljedećim politropama.(boja na dijagramu odgovara boji uz politropu)
 
*Proces od 1-2 je izentropska kompresija(plavo)
*Proces od 2-3 je povrativo izobarno grijanje(crveno)
*Proces od 3-4 je izentropska ekspanzija(žuto)
*Proces od 4-1 je povrativo izohorno hlađenje(zeleno)
 
Dieselov motor je toplinski motor:pretvara toplinu u rad.
 
*W<sub>1</sub> je rad klipa koji komprimira radnu tvar
*Q<sub>2</sub> je toplina dobivena izgaranjem goriva
*W<sub>2</sub> je rad dobiven ekspanzijom radne tvari,to nam omogućuje koristan moment
*Q<sub>1</sub> je odvedena toplina ulaskom zraka
 
 
 
== Maksimalna iskoristivost ==
 
Iskoristivost Dieselovog procesa ovisi o r(omjer volumena V<sub>1</sub> i V<sub>2</sub>)i <math>\alpha</math>(koeficijent krajnjeg i početnog volumena izgaračke faze)
 
Gdje su:
 
:<math>\eta_{th} </math> iskoristivost procesa
:<math>\alpha</math> je omjer <math>\frac{V_3}{V_2}</math> (koeficijent između krajnjeg i početnog volumena izgaračke faze)
:r je kompresijski omjer <math>\frac{V_1}{V_2}</math>
:<math>\gamma </math> je odnos specifičnih toplinskih kapaciteta (C<sub>p</sub>/C<sub>v</sub>)
 
 
:<math>\alpha</math> može se izraziti preko temperature pokazano dolje:
 
 
:<math>\frac{T_2}{T_1} ={\left(\frac{V_1}{V_2}\right)^{\gamma-1}} = r^{\gamma-1}</math>
 
 
:<math> \displaystyle {T_2} ={T_1} r^{\gamma-1} </math>
 
 
:<math>\frac{V_3}{V_2}
= \frac{T_3}{T_2}</math>
 
 
:<math>\alpha = \left(\frac{T_3}{T_1}\right)\left(\frac{1}{r^{\gamma-1}}\right)</math>
 
T<sub>3</sub> se može smatrati temperaturom plamena izgarajućeg goriva.Temperatura plamena se može smatrati adijabatskom temperaturom plamena izgarajućeg goriva sa omjerom zrak/gorivo i kompresijskim pritiskom.T<sub>1</sub> je temperatura "izgorenog zraka".
 
Ova formula jedino vrijedi za idealnu termalnu iskoristivost.Prava iskoristivost će biti mnogo manja zbog gubitaka topline i trenja.Ova formula je složenija od Ottovog procesa,vidimo iz sljedeće formule.
 
<math>\eta_{otto,th}=1-\frac{1}{r^{\gamma-1}}</math>
 
Dieselova formula se znatno zakomplicira zbog dodatka topline pri konstatnom tlaku i odvoda topline pri konstatnom volumenu.Otto proces ima i dodatak topline i gubitak topline pri konstantnom volumenu.
 
Uspoređujući ove dvije formule može se vidjeti da za (kompresijski omjer)-r,idealni Ottov proces imati veći stupanj korisnosti.Međutim,diselov motor će imati veći stupanj korisnosti jer može raditi na većim kompresijskim omjerima.Kad bi benzinski motori imali isti kompresijski omjer,onda bi se samozapaljenje dogodilo spontano i smanjila se iskoristivost,dok kod disel motora,samozapaljenje željeno.Naime,oba ova ciklusa su idealizirani,u realnom stanju tvari nije sve tako jednostavno.Gore navedena Ottova formula ne uključujeproporcijonalne gubitke,kojih kod Disel motora nema.
 
 
 
Dieselov proces je proces izgaranja klipnog motora s unutarnjim izgaranjem.U njemu,gorivo je zapaljeno komprimiranim zrakom u izgarajućem cilindru,u koje je gorivo ubrizgano.
Ovo je drukčije nego u Ottovom procesu,gdje je gorivo zapaljeno svjećicama.Disel motori se upotrebljavaju u automobilima,podmornicama,diesel-elektricne lokomotive.
 
 
 
 
 
 
 
 
[[Kategorija:Termodinamika]]