Dieselov ciklus: razlika između inačica

'''Dieselov proces''' je [[termodinamika|termodinamički]] proces koji prati [[tlak]] i [[volumen]] izgarajuće komore u [[Dizelski motor|Diesel motoru]]. Izumio ga je [[Rudolf Diesel|Rudolph Diesel]] [[1897.]] godine. Pretpostavlja se da je tlak konstantan u prvom dijelu izgaračke faze,v2 V₂ do v3V₃ u dijagramu. Ovo je većinom samo teoretski moguće: realni Dieselovi procesi imaju povećanje tlaka u ovoj fazi, ali je manje izraženo nego u [[Benzinski motor|Ottovom procesu]]. Idealni Ottov proces [[Benzinski motor|benzinskog motora]] ima konstanatn volumen u toj fazi.

Slika s lijeve strane nam pokazuje P,v dijagram idealnog Dieselovog procesa; gdje je P-tlak, a vV-specifični volumen. Idealni Dieselov proces se ponaša po sljedećim [[politropama]]. (boja na dijagramu odgovara boji uz politropu)

*Proces od 1-2 je [[izentropa|izentropska]] kompresija (plavo)

*Proces od 2-3 je povrativo [[izobare|izobarno]] grijanje (crveno)

*Proces od 3-4 je izentropska ekspanzija (žuto)

*Proces od 4-1 je povrativo [[izohorno]] hlađenje (zeleno)

[[Dizelski motor|Dieselov motor]] je toplinski motor: pretvara [[Toplina|toplinu]] u [[rad]].

*W₂ je rad dobiven [[Ekspanzija|ekspanzijom]] radne tvari, to nam omogućuje koristan [[Moment|moment]]

== [[Stupanj iskorištenja|Maksimalna iskoristivost]] ==

Iskoristivost Dieselovog procesa ovisi o r (omjer volumena V₁ i V₂)i <math>\alpha</math>(koeficijent krajnjeg i početnog volumena izgaračke faze)

:<math>\eta_{th} </math> [[Stupanj iskorištenja|iskoristivost procesa]]

:r je [[Omjer kompresije|kompresijski omjer]] <math>\frac{V_1}{V_2}</math>

:<math>\gamma </math> je odnos [[toplinski kapacitet|specifičnih toplinskih kapaciteta]] (C_p/C_v)

T₃ se može smatrati temperaturom plamena izgarajućeg goriva. Temperatura plamena se može smatrati [[Adijabatski proces|adijabatskom]] temperaturom plamena izgarajućeg goriva sa omjerom zrak/gorivo i kompresijskim pritiskom, P₃. T₁ je temperatura "izgorenogulaznog zraka".

Ova formula jedino vrijedi za idealnu termalnu iskoristivost. Prava iskoristivost će biti mnogo manja zbog gubitaka topline i trenja. Ova formula je složenija od Ottovog procesa, vidimo iz sljedeće formule.

Dieselova formula se znatno zakomplicira zbog dodatka topline pri konstatnom tlaku i odvoda topline pri konstatnom volumenu. Otto proces ima i dodatak topline i gubitak topline pri konstantnom volumenu.

Uspoređujući ove dvije formule može se vidjeti da za (kompresijski omjer) -r, idealni Ottov proces imati veći stupanj korisnosti. Međutim, diselov [[Motor|motor]] će imati veći [[Stupanj iskorištenja|stupanj korisnosti]] jer može raditi na većim kompresijskim omjerima. Kad bi [[benzinski motor|benzinski motori]] imali isti kompresijski omjer, onda bi se samozapaljenje dogodilo spontano i smanjila se iskoristivost, dok kod disel motora, samozapaljenje željeno. Naime, oba ova ciklusa su idealizirani, u realnom stanju tvari nije sve tako jednostavno. Gore navedena Ottova formula ne uključujeproporcijonalneuključuje proporcijonalne gubitke, kojih kod Disel motora nema.

Dieselov proces je proces izgaranja [[Klip|klipnog motora]] s unutarnjim izgaranjem. U njemu, gorivo je zapaljeno komprimiranim zrakom u izgarajućem cilindru, u koje je [[Ubrizgavanje goriva|gorivo ubrizgano]].

Ovo je drukčije nego u Ottovom procesu, gdje je gorivo zapaljeno [[svjećica|svjećicama]]. Disel motori se upotrebljavaju u automobilima, podmornicama, diesel-elektricne lokomotive.